Jedino u ovim krajevima možete sresti fanatične Bregovićeve poklonike duboko uvjerene kako se sve što dotakne njegova ruka trenutačno pretvara u zlato, kao i ljute protivnike koji mu nisu spremni oprostiti koketiranje s Miloševićevim režimom u vrijeme promocije filma ?Underground? ili kontroverzne izjave o ratnom Sarajevu.
Prvi su zasigurno brojniji, ali su potonji sve donedavna bili glasniji, pa je Bregović vrlo oprezno planirao povratak na domaći teren. Premijerni ljubljanski koncert otkazao je zbog slabe pretprodaje, u Zagreb nije došao pravdajući se političkim pritiscima, a prvo gostovanje u Sarajevu morao je odgoditi jer su glazbenici iz tamošnjeg filharmonijskog orkestra odbili nastupiti zajedno s brass-bandom iz Srbije.
No, čekanje se i te kako isplatilo, najprije trijumfalnim nastupom u Ljubljani, a nedavno i koncertom u Sarajevu, koji je uz ovacije publike Goranu donio i svojevrsnu medijsku rehabilitaciju.
U razgovoru za bosanskohercegovačku televiziju dočekalo ga je samo jedno provokativno pitanje, o tome zašto se za vrijeme rata nije pridružio sarajevskim glazbenicima na nekom od humanitarnih koncerata. Bregović je mirno odgovorio kako ga nitko nije zvao u takve akcije, što je bilo dovoljno da izađe iz studija kao apsolutni pobjednik. Ovih dana Goran Bregović i njegov Orkestar za vjenčanja i sprovode, sastavljen od dragačevskih trubača i bugarskih ženskih vokala, gostuju na ljubljanskim Križankama, a nakon toga će održati prvi koncert u Hrvatskoj, na pozornici pulske Arene. Veći dio Goranova programa ispunjen je glazbom iz filmova ?Underground? , ?Dom za vješanje? i ?Arizona Dream?, uključujući i tri pjesme koje su presudno utjecale na Bregovićevu evropsku afirmaciju u devedesetima: ?Mesečina?, ?Ederlezi? i ?In The Death Car?.
Isti se primjeri mogu uzeti i za ilustraciju njegova rada u studiju, koji se uglavnom svodi na prepjeve i vješto prearanžiranje starih pjesama Bijelog dugmeta ili pak na besprijekoran odabir balkanskih folklornih motiva i njihovo ubacivanje u recentnu world music produkciju.
Recikliranje Bijelog dugmeta isprva je bilo pokriveno zvučnim imenima Iggyja Popa i Scotta Walkera, no Bregović je onda otišao korak dalje i za osvajanje pojedinih tržišta angažirao lokalne pop zvijezde poput Poljakinje Kaye i turske pjevačice Sezen Aksu. To mu je donijelo respektabilne naklade, ali kad se sve zbroji, za njegov su rejting ipak značajnije efektne prezentacije balkanskog folklora, odnosno činjenica da je prvi ponudio takvu robu na evropskom tržištu. Dok je prije četvrt stoljeća neupućenim Balkancima prodavao nepotpisane prepjeve svjetskih hitova, danas Evropljanima servira egzotične specijalitete balkanske glazbene kuhinje. Pritom uredno naplaćuje autorska prava za narodne pjesme kao što je ?Ederlezi?, pa čak i za tuđe kompozicije poput ?Mesečine?.
Kralj romske glazbe Ćaban Bajramović snimio je tu pjesmu još 1982. pod naslovom ?Dela Mara?, ali Bregović i dalje tvrdi kako je inspiraciju za ?Mesečinu? našao negdje u Rumunjskoj. Slučaj će se rješavati na sudu i Ćaban će možda dobiti spor, no samo će Bregović ?Mesečinom? napuniti Arenu.
Evropska karijera Gorana Bregovića ispunjena je uspjesima koji se protežu od Francuske i Italije do Grčke i Turske, ali mitovi i legende o njemu rađaju se na prostoru ex-Jugoslavije.
