Predsjednik Hrvatskih laburista DragutinLesar rekao je danas u Koprivnici da minimalna plaća ne može biti manja od 40 posto prosječne plaće, a po vladinu prijedlogu zakona o minimalnoj plaći, satnica bi iznosila 16 kuna bruto, ili 17 dekagrama europske konjetine.
Lesar se na konferenciji za novinare kritički osvrnuo na novi zakon o minimalnoj plaći koji bi Hrvatski sabor trebao donijeti za desetak dana. Još danas zakon propisuje da minimalna plaća iznosi 2814 kuna bruto, a donošenjem novog zakona, na prijedlog vlade, ona bi trebala iznositi 2984 kune bruto, što Lesar smatra nedostatnim.
"Naš je prijedlog da minimalna plaće ne može biti manja od 40 posto prosječne plaće. To znači da bi plaća čiji bi iznos bio manji od 3149 kuna bila ispod socijalnog minimuma. Prema vladinoj ponudi, ispada da satnica iznosi 16 kuna bruto, ili 17 dekagrama europske konjetine", rekao je Lesar.
Laburisti smatraju da je predloženi zakon o strateškim investicijama "iznimno opasan i presedan koji može nanijeti veće štete" hrvatskoj državi i građanima nego što je to bio slučaj s kriminalnim procesom privatizacije 90-ih.
"Ovim zakonom vlada će neposrednom pogodbom moći prodati šume, poljoprivredno zemljište, javno vodno dobro i javne ceste, a sve to pravdajući se potrebom za investicijama. Treba reći da ovaj prijedlog ne prati plan strateških investicija", ocijenio je Lesar te dodao da vlada u 14 mjeseci Saboru nije bila sposobna predložiti strategiju upravljanja državnom imovinom, na što je obvezuje zakon.
Lesar je s tim u vezi postavio pitanje o broju praznih poduzetničkih zona, tisućama hektara neiskorištenoga građevinskog zemljišta te praznim vojnim objektima i poligonima koji bi se mogli ponuditi investitorima. "Tek kada se ti državni resursi stave u funkciju, tek onda bi bilo tko u ovoj zemlji imao pravo izlaziti pred građane i tražiti da se poljoprivredno i šumsko zemljište te opće javno vodno dobro stavlja u investicijske svrhe", istaknuo je.
I porez na nekretnine za hrvatske laburiste nije prihvatljiv jer je za njegovu primjenu potreban fiskalni katastar, to jest država mora imati podatke o nekretninama koje želi oporezovati. Drugi razlog protivljenja zakonu je tzv. masovna procjena po kojoj će se nekretnina oporezivati jer financijska moć građana u ovom trenutku ne odgovara njezinoj vrijednosti.
"Treći je razlog taj što je u Hrvatskoj posljednjih stotinjak godina štednja u nekretninama bila stvar tradicije, u čemu se razlikujemo od ostalih europskih država. Prema ministru Liniću, bogati su oni koji imaju dvije kuće ili dva stana pa moraju platiti porez", istaknuo je Lesar. Upitao je zar onaj tko je štedio u zlatu, dionicama ili umjetninama po Liniću nije bogat te je pozvao da se uvede porez na kapitalnu dobit.
Lesar je rekao da će laburisti na lokalnim izborima imati svojega kandidata za gradonačelnika Zagreba, šest kandidata za župana, 19 za gradonačelničku dužnost i 13 za načelnike općina. Dodao je da je podružnicama preporučeno da na izbore izlaze sami, bez koaliranja. Tog naputka su se svi držali iako je bilo "dosta snubljenja, ponuda i nagovaranja, naročito od SDP-a", rekao je Lesar i dometnuo kako je SDP najviše interesa za koaliranje s laburistima pokazivao u Zagrebu.