Ministri vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije Vesna
Pusić i Karl Erjavec, zajedno s
financijskim stručnjacima dviju zemalja Zdravkom
Rogićem te Francom Arharom, našli
su rješenje za problem duga nekadašnje Ljubljanske
banke hrvatskim štedišama. No, dodaju kako je rješenje s
različitim podvarijantama, ali su jako zadovoljni njime.
Prvo će ga predstaviti svojim premijerima i onda će se u Zagrebu
susresti još jednom, i to 19. veljače.
Kako javlja RTL-ova reporterka iz Slovenije, nisu otkrili koje je
točno rješenje, ali su pred svima čestitali ekspertima.
Kažu da je to rješenje koje će, nadaju se, biti i premijerima
prihvatljivo kao što je i njima.
Erjavec je rekao da mu je cilj da na sljedećoj parlament sjednici
Slovenija ratificira ugovor.
Oboje ponavljaju da Slovenija neće zadnja ratificirati ugovor,
jer je i njoj interes da Hrvatska uđe u Europsku uniju.
"Rješenje je politički izdržljivo, ne šteti nikome i prihvatljivo za obje strane", kazala je Vesna Pusić.
(FOTO: PIXSELL)
Ovo je bio prvi sastanak na kojem su uz ministre sudjelovala i
oba stručnjaka. Rogić i Argam su se dosad susreli četiri
puta.
Rješavanje problema tzv. prenesene devizne štednje hrvatskih
građana u Ljubljanskoj banci je uvjet koji Slovenija postavlja za
ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora.
Pusić je u ponedjeljak izjavila kako "postoje tri ili četiri
mogućnosti o kojima će u Otočcu razgovarati s kolegom Erjavcom",
te da s "obje strane postoji dobra volja da se to riješi".
Slovenski ministar je kazao uoči sastanka kako je 'umjereni
optimist', te da bi se 'trebali sastati otprilike još dva puta
kako bi se pronašlo rješenje'.
Pusić i Erjavec razgovarali su prošloga tjedna u Bruxellesu o pitanju Ljubljanske banke i pravodobnoj ratifikaciji hrvatskog pristupnog ugovora u slovenskom parlamentu, te su oboje nakon sastanka izjavili kako je rješenje blizu i da ga je moguće pronaći tijekom veljače, što bi otvorilo put za ratifikaciju u slovenskom parlamentu.
Sadržaj mogućeg rješenja trebaju definirati dva financijska stručnjaka, a ministri trebaju dati političku dimenziju koju financijski stručnjaci nemaju, rekla je Pusić.
Po podacima HNB-a, prenesena devizna štednja hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci iznosi oko 545 milijuna tadašnjih njemačkih maraka, a hrvatska država dala je za taj iznos punomoć zagrebačkoj i Privrednoj banci Zagreb za tužbu protiv Ljubljanske banke.
Na zadnjem sastanku u Zagrebu 4. prosinca Rogić i Arhar rekli su novinarima da zastupaju stajalište o reaktiviranju pregovora o staroj deviznoj štednji Ljubljanske banke u Banci za međunarodna poravnanja u Baselu te da će svojim vladama predložiti model rješenja s multilateralnom i bilateralnom komponentom.
U diplomatskim krugovima ocijenjuje se izglednim da današnji sastanak u Otočcu ob Krki neće biti zadnji, nego će trebati održati još jedan sastanak.