"Svaki put kad izađem iz kuće gledaju me kao izvanzemaljca, ali nije mi to problem", rekla je Ana, prva povratnica iz takozvane Islamske države, koja se trenutačno nalazi u kućnom pritvoru i čeka suđenje. Novinarka Deutsche Wellea s njom se sastala na jezeru nadomak Prištine.
Kosovo je inače jedina europska zemlja koja je prihvatila svojih 110 državljana koji su živjeli i borili se u IS-u. Većina građana podržava tu odluku vlade - unatoč sigurnosnim rizicima. Među povratnicima su uglavnom žene i djeca. Jedna povratnica ispričala je za DW svoju priču.
Nije joj jasno zašto druge države Europe ne žele povratnike
Ana ne razumije zašto ostale europske zemlje ne žele prihvatiti svoje državljane koji bi se vratili iz Sirije.
"Mi smo također ljudi, ljude ne bi trebalo ostavljati na cjedilu ako su jednom napravili jednu pogrešku. Žene su osjetljive, a djeca? Što su ona skrivila? Trebalo bi im pomoći", kazala je Ana.
U travnju 2019. u najstrožoj tajnosti i pod strogim mjerama sigurnosti na aerodrom u Prištini sletjela su četvorica bivših boraca Islamske države, 32 žene i 74 djece. Stigli su iz sirijskih logora i zatvora.
Strateška odluka kosovske vlade
Radi se o strateškoj odluci vlade koja smatra da od tih osoba kod kuće prijeti manja opasnost, kaže Fatos Makolli, šef Antiterorističke jedinice kosovske policije koji je odgovoran za program reintegracije povratnika.
Muškarci su po dolasku odmah zatvoreni, dok su žene i djeca u kućnom pritvoru i pod budnom prismotrom.
"Nitko od njih se nije pobunio zato što im je jasno kome mogu zahvaliti što su tu. Da se vlada nije odlučila na ovaj korak, oni bi i danas bili u konfliktnoj zoni", kaže Makolli.
Koliki je rizik?
Postoji bojazan da će, poglavito nakon turske ofenzive u Siriji, rasti rizik za nove poteze boraca IS-a, budući da su stotine boraca pobjegle iz zatvora na sjeveru zemlje. IS bi se tamo mogao pregrupirati pa europske zemlje ponovno diskutiraju što učiniti s potencijalnim povratnicima.
Koliko je Ana radikalizirana, teško je procijeniti. Ona kaže kako je 2014. samo slijedila muža.
"Moj muž se pripremio za odlazak tamo, ništa mi nije rekao. Onda sam se odjednom našla u Siriji", rekla je.
Njezin muž je poginuo, udala se za drugog borca. Na pitanje što misli o ubojstvima, mučenjima i užasima poput odrubljivanja glava i drugim zločinima protiv čovječnosti, koje su činili borci Islamske države, Ana izbjegava odgovor i priča o vlastitoj patnji, prenosi DW.
"U zračnim napadim bombardirali su kuće, velike zgrade... Unutra su bili žene, majke i djeca", ispričala je.
Povratnici pate od PTSP-a
Psihijatrica Valbona Tafilaj koja vodi program reintegracije povratnika, zbog liječničke zakletve ne smije odgovoriti na pitanje predstavlja li koja od žena povratnica rizik za sigurnost.
"Oni se vraćaju iz ratnog područja i vidjeli su i doživjeli strašne stvari. To je dovelo do traume i PTSP-a, postraumatskog stresnog poremećaja", rekla je.
Zajedničke aktivnosti, igra i razni programi djeci bi trebali pomoći da zaborave iskustva rata i terora. O većim uspjesima je još teško govoriti, no oni su na putu u normalan život, već vidimo napredak, kaže psihijatrica.
Ana želi prošlost ostaviti iza sebe
Ana kaže kako se u obiteljskom okruženju i susjedstvu osjeća dobrodošlom te da je nitko ne pita o vremenom provedenom s IS-om, o tome se ne govori. Ona želi ostaviti prošlost iza sebe, ali shvaća zašto je u kućnom pritvoru.
"Normalno je da smo pod istragom, ali mislim da će na kraju shvatiti da nismo učinili ništa protuzakonito. Možda je pogreška što smo uopće bili tamo, što smo tamo živjeli", kaže Ana.
Sad je na potezu pravosuđe, ono mora odlučiti o kazni za Anu i ostale povratnike IS-a.
