Na početku današnje sjednice premijer Zoran Milanović je bez ikakve prethodne rasprave predložio, a ministri i ministrice jednoglasno prihvatili 'ubačenu' točku dnevnog red - uvođenje radne obveze doktorima medicine u zdravstvenim ustanovama. Podsjetimo, danas je 58. dan štrajka liječnika u hrvatskim bolnicama. Sindikati su jučer od ministra zdravlja Rajka Ostojića dobili prijedlog kolektivnog ugovora, kojim predsjednik liječničkog sindikata Ivica Babić nije zadovoljan.
Na današnjoj sjednici Vlade raspravlja se o rebalansu proračuna za ovu i prijedlog državnog proračuna za iduću godinu. Ministar financija Slavko Linić predstavio je proračun za iduću godinu. Prema njegovim riječima, Vlada planira rast BDP-a od 1,3 posto.
"Proračunski prihodi planirani su u iznosu od 113,1 milijarda kuna, a rashodi u iznosu od 130,5 milijarda kuna. Minus u državnoj blagajni biti će dakle više od 17 milijarda kuna", pojasnio je Linić.
'Deficit za 2013. godinu iznosit će 5.5 posto'
"Umjesto 26 milijarda kuna koliko je planirano u 2013., zadužili smo se 31 milijardu kuna", dodao je.
"Po drugi put smo umanjili projekcije gospodarskog rasta pa
predviđamo rast od 0,2 posto do kraja godine. U prihodovnoj
strani imamo smanjenje u odnosu na planirane prihode, u PDV-u u
iznosu od 1,6 milijarde na što je utjecala promjena sustava
obračuna PDV-a", kazao je Linić.
"Kad promatramo rebalans i kad izuzmemo sanaciju zdravstva,
vidimo da je Vlada i nadalje uspjela kontrolirati rashodovnu
stranu, ako ih uspoređujemo s 2012. godinom, smanjili smo. Vlada
je svojim mjerama kontrole rashodovne strane uspjela spustiti
deficit ispod tri posto, no nažalost zbog sanacije zdravstva
penjemo se na vrlo visokih 4,8 posto deficita. Ukupna računica,
dakle, bila bi 5.5 posto deficita za 2013. godinu, odnosno 19,2
milijarde kuna", naglasio je ministar financija.
Pojasnio je zašto su brojke ovako poražavajuće: "Zaključci bi bili da su ovakvi rezultati zbog neostvarene projekcije rasta bez obzira na 1,6 posto BDP, a koje smo uložili kroz olakšice u gospodarstvu".
"Vlada je uspjela kontrolirati tradicionalne rashode u proračunu, a to su plaće i subvencije i rashode i u tom dijelu mi smo ispod 3 posto deficita, a na taj dio ima najviše utjecaja kamata i to je bilo nemoguće još smanjiti. Podmirivanje svih dugova reforma zdravstva će biti vrlo teško u proračunu za 2014.", priznao je.
'Ovo nisu referorme, ovo je vraćanje dugova'
"Svaka nova reforma, svaka nova strukturalna promjena nosi nove gubitke i nove rashode i to je ono što bez rasta nismo u stanju smanjiti", upozorio je.
"Ovo nisu reforme, ovo je vraćanje dugova. Dugovi se moraju vraćati, alternativa je glava u pijesak, a to nama nije alternativa", komentirao je Milanović Linićevo izlaganje.
Ništa od božićnica i regresa
Linić je istaknuo kako će se smanjiti rashodi na zaposlene u
idućoj godini te je najavio kako ni dogodine zaposlenici u javnim
i državnim tvrtkama ne mogu očekivati božićnice i regrese.
"Subvencije jedino povećavamo u poljoprivredi jer dobivamo oko
700 milijardi dodatnih sredstava iz EU. No, ove godine nećemo,
ali nakon toga hoćemo umanjivati naš udio", dodao je.
Međutim, smanjuju se subvencije za željeznicu, a za brodogradnju
ide prema dogovorenim ugovorima.
"Kod mirovina se ide na indeksacije samo mirovina iz rada, 10
posto manje za velike mirovine. Zdravstvo mora srezati svoj
budžet za jednu milijardu. Sve je to što moramo provesti",
poručio je i izjavio kako kod socijalne skrbi moramo objediniti
neke naknade.
"Neće se smanjivati iznos naknada, ali će se smanjiti broj
korisnika".
Porezima i privatizacijom se puni blagajna
"Imamo povećanja u kapitalnim ulaganjuima u prometnoj
infrastrukturi i ulaganje u željeznice. Ove naše brojke su i
dalje rađene istim sustavom MMF-a i još nismo u potpunosti
usklađeni s Europskom komisijom, a to znači da bi u ove brojke
morali ubaciti željeznice, televiziju, izbaciti DAB, itd. Plan za
2014. godinu je da bi naš deficit bio 5 post, još određeno
povećanje, iznosio bi 17,5 milijardi kuna. 2014. očekujemo javni
dug iznad 60 posto jer osim što se moramo baviti prekomjernim
deficitom moramo se početi baviti smanjivanjem javnog duga ispod
60 posto.
Zato se bavimo privatizacijom i ubrzanjem jer je to jedini način
dotok novca izvan poreznih prihoda", pojasnio je Linić.
Daljnji rast javnog duga očekuje se i u 2015. godini, i to na 64,1 posto, a u 2016. na 64,7 posto.
"Vrlo malo je još prostora ostalo da Vlada pomogne gospodarstvu da bude konkurentnije. Odrekli smo se 1.8 posto BDP-a u korist privatnog sektora", dodao je Linić.
Usvojeno je i kako se podiže međustopa poreza sa 10 na 13 posto.
Trzavice između SDP-a i HNS-a
Tijekom rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak koji predviđa povećanje poreza na određene plaće, reagirala je potpredsjednica Vlade Vesna Pusić naglasivši kako smatra da taj zakon ne ide u korist srednjeg sloja.
Predstavljajući nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona, ministar financija Slavko Linić objasnio je novosti koje se odnose na građane čiju prihodi prelaze poreznu osnovicu.
"Uvodi se obavezni podnošenje prijave poreza svih građana čiji prihodi prelaze poreznu osnovicu. To se puno više odnosi na menadžer, bankare s visokim naknadama koje su dosad prikazivali kao drugi dohodak", obrazložio je Linić.
"Znači, porezna prijava kao u Americi, pa dobro...", dodao je premijer Milanović, no tada se iznenada za riječ javila potpredsjednica Vesna Pusić.
"Pogodit će ljude od kojih očekujemo da budu motor oporavka ove
zemlje i smatram da to možemo riješiti ili nekim dodatnim
amandmanima ili raspravom o izmjenama", rekla je Pusić.
No, premijer Milanović nije se složio s njom. On pak smatra kako
će tim povećanjem poreza biti pogođeni viši srednji sloj u
društvu.
"Dobro, s tim i bez toga država neće propasti, ali meni se čini
da ste vi ministre Vrdoljak bili u radnoj skupini?", upitao je
premijer ministra gospodarstva, inače HNS-ova koji je sudjelovao
u radnoj skupini koja je iznjedrila ovakav prijedlog.
"Nisam vidio ovaj zakon jer je stigao u utorak kasno navečer. Kao i niz drugih zakona koji na radne skupine dolaze u zadnji tren. Zbog toga došlo do ove situacije koja nije dramatična, ali treba raspraviti", uzvratio je nimalo diplomatski Ivan Vrdoljak.
Potvrda za referendum
Ministar uprave Arsen Bauk rekao je kako će uredi državne uprave raditi u subotu i u srijedu radi izdavanja potvrda za glasovanje te na dan referenduma.
'Banke daju podatke iz svojih broušura, a ne ugovora'
Ministar financija rekao je kako dogovor s bankama nije postignut, jer u njihove podatke Vlada nema povjerenja.
"Banke smeta naziv fiksna marža pa je mozda primjerenije naziv fiksni dio kamatne stope. Nažalost dogovor s bankama nije postignut, na tom dogovoru radi HNB, sutra je zadnji dan. Vidjet ćemo jos. Mi jednostavno u podatke banaka ne vjerujemo, jer daju podatke iz svojih brošura, a ne iz ugovora. Ako HNB nesto postigne vidjet cemo", pojasnio je Linić.
'Ovo u 23. godine Hrvatske nikada nikome nije palo na pamet'
Na samom kraju otvorene sjednice Vlade, premijer je izjavio da su najavljene izjave Ustava nezabilježene.
Naime, HDZ je tražio da u Ustav uđe odredba kako za komunističke
zločine trebaju suditi strani sudovi i imati prvenstvo ako je već
počeo postupak.
Na takav zahtjev je Milanović uzvratio pomalo sarkastično i
ljutito: "To je nešto nezabilježeno, da netko traži da treba
osigurati da nikako ne sude hrvatski sudovi ukoliko je postupak
već počeo negdje u inozemstvu. Neka se vidi kako rezoniraju
hrvatski saborski zastupnici, kako traže mehanizam opstrukcije
hrvatskog pravosuđa... Kad se već mijenja Ustav idemo onemogućiti
da hrvatski sudovi sude, treba ograničiti Ustav, ovo treba čitati
da se vidi kako netko tko ima hrvatsku domovnicu, hrvatsku
putovnicu i kako zastupnici gledaju na hrvatsko pravosuđe, i to u
Europskoj uniji! Pošaljimo slučajeve u Švedsku ili
Njemačku! Ovo u 23. godine Hrvatske nikada nikome nije palo na
pamet".