Još početkom svibnja Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), predstavila je prijedlog kompleksne porezne reforme, čiji je cilj – kako su naglasili iz vodstva HUP-a – rasterećenje rada. Prijedlog je pripremila radna skupina nakon višemjesečnog rada, predvođena glavnom ekonomisticom, Ivom Tomić, a predsjednik HUP-a, ujedno i predsjednik uprave Plive, Mihael Furjan, kod predstavljanja je rekao da je vrijeme za promjene jer „visoko opterećenje plaća i dalje predstavlja ogroman teret za poslodavce, unatoč manjim poreznim reformama koje je Vlada provela posljednjih godina“.
Od 200 do 1600 kuna veće plaće za sve
U javnosti su najjače odjeknule konkretne projekcije smanjenja poreza na plaće i socijalnih doprinosa koja bi mogla prouzročiti povećanje neto plaća za 200,400, 600 do 1600 kuna. Primjerice, radnik koji zarađuje 6000 tisuća kuna, nakon reforme HUP-a, dobio bi oko 500 kuna više.
No, na vrlo konkretan i ozbiljan rad radne skupine ministar financija, Zdravo Marić, tada je – tek na propitivanje novinara - odgovorio da ga se „uzima u obzir“, no da će se o svim „detaljima i specifičnostima“, o tome „kada bi nešto trebalo stupiti na snagu“ – još dodatno „razgovarati i analizirati“.
'Mariću je prihvatio načela, pitanje je samo načina'
Dvadesetak dana nakon predstavljanja prijedloga upitali smo ekonomisticu Tomić iz HUP-a je li iz Vlade bilo nešto više od „uzimanja u obzir“, te smo saznali da su upravo ovog tjedna započeli razgovori s ministrom Marićem, da je održan sastanak na kojem su predstavnici HUP-a iznijeli razloge za potrebom hitnih izmjena u poreznom sustavu s ciljem poreznog rasterećenja rada.
„Republika Hrvatska sve teže hvata korak s konkurentnim tržištima Europske unije, osobito što se tiče zadržavanja kvalitetne radne snage, kao i privlačenja nove. Jedan od glavnih razloga za to jesu upravo visoka opterećenja na plaće, koja predstavljaju ogroman teret za poslodavce i onemogućuju značajan rast dohotka svim zaposlenicima, a osobito onim visokokvalificiranim, zbog čega oni sve češće odlaze u inozemstvo ili odabiru rad na daljinu za strane poslodavce. Ovaj problem se posebno ogleda u svjetlu trenutnih ekonomskih zbivanja sa značajnim rastom cijena koja stavljaju dodatni teret i na poslodavce, ali i na njihove zaposlenike.“, izdvojila je Iva Tomić ključne razloge za reformu koje su iz HUP-a i predstavili ministru.
Iva Tomić, glavna ekonomistica HUP-a, vodila je radnu skupinu za prijedlog porezne reforme HUP-a
„Ministar je na sastanku naglasio da načela u HUP-ovim prijedlozima može prihvatiti, s obzirom da nam je svima cilj rasteretiti rad i ojačati konkurentnost hrvatskog gospodarstva, samo je pitanje načina na koji se to može napraviti. Naime, predložene izmjene bi svakako imale i određeni učinak na proračunske prihode, pa je potrebno napraviti analizu cijelog sustava.
HUP je iznio i određene prijedloge nadoknade potencijalno izgubljenih proračunskih prihoda, uz naglasak da bi ovo trebale biti samo kratkoročne promjene dok je presudna reforma rashodne strane proračuna kako bi se otvorio dodatni prostor za cjelokupno porezno rasterećenje građana i poslovnog sektora. Zaključak sastanka je da je ovo prvi u nizu razgovora na ovu temu te bi zajedničkim snagama trebali iznaći način da se konačni cilj – značajno rasterećenje troškova rada – i ostvari.“, odgovorila je Iva Tomić na pitanje Net.hr-a o tome kako je ministar Marić reagirao.
Vrijeme je za sustavnu reformu
A kakva su njezina očekivanja, hoće li Vlada pokrenuti reformske poteze u kojima bi se mogli naći i prijedlozi kakve zagovara HUP? Što bi bilo ključno "pokrenuti" u ovom trenutku?
„Kako bismo osigurali ostanak, povratak i privlačenje novih ljudi koji kronično nedostaju na hrvatskom tržištu rada, potrebno je značajno smanjiti opterećenje ukupnog troška rada čime bi se otvorio prostor za povećanje neto plaća svim radnicima. HUP-ovi prijedlozi koji su predstavljeni u javnosti pokušaj su balansiranja između nužnih rasterećenja troškova rada u što skorijem roku uz zadržavanje razine proračunskih prihoda na približno istoj razini. S obzirom na dosadašnje reakcije iz Vlade, očekujemo da će se napraviti određeni potezi u tom smjeru; međutim, isto tako očekujemo jednu sustavnu reformu ne samo poreznog sustava nego i sveukupnih proračunskih rashoda kako bismo napokon ostavili prostor privatnom sektoru za investicije, inovacije i nova zapošljavanja.“, smatra glavna ekonomistica HUP-a Iva Tomić.
Također naglašava da HUP smatra kako je smanjenje opterećenja rada ispod razine tranzicijskih EU zemalja, uz kontrolirani uvoz kvalificirane radne snage, jedna od glavnih demografskih mjera za zadržavanje radnika i firmi u Hrvatskoj. Dodatno, zbog dugoročne održivosti gospodarstva potrebno je značajno povećati broj zaposlenih u privatnom sektoru koji ima potencijal za inovacije i stvaranje veće dodane vrijednosti.
„Kako bismo to postigli, nužno je premjestiti fokus porezne presije s rada. Preveliki pritisci tjeraju ljude na iseljavanje, vlasnike malih tvrtki potiču na isplate minimalnih direktorskih plaća, a globalno konkurentne i obrazovane pojedince usmjeravaju prema alternativama koje uključuju poreznu evaziju ili odlazak u nisko oporezovane oblike prihodovanja koji u konačnici rezultiraju s manje novca za zdravstvo, mirovine i proračun općenito.“, kaže Iva Tomić.
Povećanje profita ili briga za radnike?
Na pitanje kako komentira reakcije iz sindikalnih redova, konkretno, izjavu jednog od sindikalnih čelnika, Mladena Novosela da je cilj i ovih reformskim prijedloga „povećanje profita“, a ne povećanje plaća radnika, Iva Tomić rezolutno odgovara da je iz svih HUP-ovih nastupa „ i više nego jasno da je cilj ovih prijedloga isključivo povećanje plaća zaposlenicima, i to na svim razinama dohotka.“
„Poslodavci okupljeni u HUP-u svjesni su da je radna snaga presudna za ostvarivanje veće razine produktivnosti i općenito jačanje konkurentnosti cjelokupnog gospodarstva što će u konačnici dovesti i do još većih plaća. Međutim, s obzirom na sve izazove s kojim se hrvatsko tržište rada trenutno suočava, što uključuje globalizaciju tržišta rada, rastuću potražnju za talentima, ali i porast troškova života, nužno je omogućiti poslodavcima da mogu isplatiti više plaće svojim zaposlenicima.“, kaže Tomić.
HUP je, naglašava, uvjeren da svi socijalni partneri, uključivši i Vladu, i radnike i poslodavce dijele isti cilj, a to je sigurna budućnost za mlade kroz stvaranje što većeg broja kvalitetnih radnih mjesta. Mjere koje predlaže HUP prvenstveno su orijentirane na povećanje atraktivnosti hrvatskog tržišta rada, neselektivan i pravedan pristup povratku onih koji su otišli te privlačenju talentiranih pojedinaca iz raznih dijelova svijeta u Hrvatsku.
„Hrvatska udruga poslodavaca svjesna je da bi ove izmjene mogle utjecati na smanjenje proračunskih prihoda u kratkom roku, međutim, manjak se može i mora nadoknaditi uštedama i reformama rashodovne strane proračuna, povećanjem uplata u proračun nakon što se smanje opterećenja i poveća broj zaposlenih te raspodjelom troškova na izvore koji ne potiču rast konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Naši prijedlozi ne idu ka smanjenju mirovinskih prava; upravo suprotno, HUP se zalaže za to da mirovine budu veće, ali uz pravedniju raspodjelu tereta.“, obrazlaže Iva Tomić u kratkom razgovoru za Net.hr.
Generiranje rentijerskog mentaliteta
Ona također napominje da su navedeni prijedlozi izmjena u kratkom roku samo parametarske izmjene unutar postojećeg sustava, bez značajnijih reformskih zahvata.
„Iako su preduvjet za značajnije porezno rasterećenje rada reforme i na rashodovnoj strani proračuna – prije svega reforma lokalne samouprave te zdravstvenog i mirovinskog sustava, HUP smatra kako je potrebna dublja reforma unutar cijelog javnog sustava. Korekcije unutar sustava oporezivanja dohotka od rada moraju biti samo dobar početak.
Zato HUP podržava provođenje porezne, zdravstvene i mirovinske reforme, kao i reforme javne uprave i lokalne samouprave, u srednjem roku koje bi morale dati i dodatni poticaj snižavanju troškova rada u srednjem roku, čime bi Hrvatska stvorila temelje za dugotrajno zadržavanje i privlačenje najboljih talenata te rast gospodarstva temeljen na znanju. Porezni sustav nužno je pojednostaviti, a socijalne, društvene, gospodarske i druge učinke treba postizati koristeći instrumente gospodarske i socijalne politike. Krajnji cilj reformi jest kreiranje i zadržavanje bitno kvalitetnijih radnih mjesta u Hrvatskoj kroz preusmjeravanje poreznog opterećenja s oporezivanja rada i kapitala na oporezivanje resursa koji generiraju rentijerski mentalitet - nasuprot poduzetničkom.“, zaključuje glavna ekonomistica HUP-a.
