Povećanje ukupnih likvidnih sredstva u svibnju je ostvareno podjednako na osnovi rasta novčane mase (0,5 milijardi kuna) i na osnovi rasta kvazinovca (0,5 milijardi kuna). Gotov novac smanjen je za 0,2 milijarde, dok je sav porast novčane mase ostvaren porastom depozitnog novca (0,7 milijardi kuna), koji je krajem svibnja iznosio 8,4 milijarde kuna. Rast pak depozitnog novca, napominju u HNB-u, gotovo je u potpunosti posljedica porasta u sektoru poduzeća (0,6 milijardi kuna).
Po ocjeni analitičara središnje banke, oživljavanje gospodarske aktivnosti, na koju ukazuju fizički pokazatelji (rast proizvodnje u prvih pet mjeseci za 1,4 posto, realnog prometa u trgovačkoj djelatnosti u prva četiri mjeseca za 3,8 posto, turizam) kao i urednije podmirivanje dospjelih obveza države, pogoduju poboljšanju likvidnosti privatnog sektora. I preliminarni podaci za lipanj pokazuju daljnji snažan rast depozitnog novca poduzeća.
Istodobno, kunska protuvrijednost devizne štednje u svibnju je premašila 42 milijarde kuna. Usporen je snažan rast devizne štednje iz prvog tromjesečja tako da devizni depoziti rastu prosječno 0,35 milijardi kuna mjesečno.
Pritom u HNB-u pojašnjavaju da rast štednje tijekom prva tri ovogodišnja mjeseca zapravo predstavlja završetak povratka iznesenih depozita u prošloj godini uzrokovanih bankovnom krizom i stečajem četiri banke (u prvih su pet prošlogodišnjih mjeseci devizni depoziti smanjeni za 3,4 milijarde kuna ili 8,9 posto). Od kada je taj izvor rasta iscrpljen, devizna štednja raste umjerenim stopama, odražavajući autonomni priliv deviza u domaći bankovni sustav.
I dalje se nastavlja stagnacija plasmana banaka. Tako su ukupni plasmani povećani u svibnju za 0,1 milijardu kuna, a ukupno u prvih pet ovogodišnjih mjeseci povećanje je iznosilo 0,5 milijardi kuna. Po podacima iz srpanjskog Biltena HNB-a, plasmani banaka krajem svibnja iznosili su 56,4 milijarde kuna. Bilančni podaci za svibanj u odnosu na travanj čak pokazuju i smanjenje plasmana kredita poduzećima.
Kako ističu analitičari središnje banke, izrazito visoka likvidnost banaka i nadalje nije sama po sebi dovoljna za prelijevanje u povećanje kredita privatnom sektoru. Po njihovoj se ocjeni banke u potrazi za instrumentima u koje bi plasirale viškove likvidnosti susreću s ograničenjima domaćeg financijskog tržišta (plitko i slabo likvidno tržište vrijednosnih papira) i devizne regulative koja onemogućava neograničen plasman u deviznu imovinu. S druge se pak strane krediti domaćim sektorima nikako ne povećavaju.
