Prvo mora riješiti papire da bi ga mogao voziti. Po dizelaša iz 2015., Miroslav Šeperić je potegnuo čak do Stuttgarta. Tražio ga je preko interneta. No, baš taj automobil koji mu se svidio bio je prodan kada je doputovao do Njemačke.
"Išli smo u pet šest autokuća. U biti imate puno prodanih automobila. Cijene su negdje bile veće ali naišli smo na autokuću u samom centru isprobali i sad ga carinimo", priča Miroslav.
Ukoliko kupac svoj automobil želi uvesti iz Njemačke i voziti ga ovdje u Hrvatskoj, prva stanica mu je carina gdje u mora donijeti potvrdu proizvođača o visini co2,. prometnu i račun. Također mora ispuniti poreznu prijavu i obrazac za plaćanje naknade gospodaranja otpadnim vozilima.
'Uštedio sam 1500 do 2000 eura'
Sve je to učinio i Miroslav kako bi mogao platiti PMV ili popularno - trošarinu. A da je vrijednost njegovog automobila kada je bio potpuno nov bila ispod 150.000 kn, trošarina bi bila i manja. Jer je u siječnju oporezivanje po vrijednosnom kriteriju ispod tog iznosa ukinuto, pa je porez dodatno smanjen za tridesetak posto ili na godinu za 350 milijuna kuna.
Miroslav će na izračutu trošarinu platiti još osamstotinjak kuna fondu za zaštitu okoliša, no svejedno tvrdi, put mu se isplatio. "Uštedio sam 1500 do 2000 eura", priča.
Afera diselgate izvorno je započela u Sjedinjenim Državama kada je utvrđeno da je softver u Volkswagenovim i Audijevim automobilima pokretanim dizelskim motorima davao lažne podatke o emisijama štetnih plinova. Zbog visokog zagađenja, tri godine kasnije njemački je sud dozvolio gradovima da zabrane vožnju i starijim dizelašima.
"Mi u Njemačkoj imamo najmanje 60 gradova koji su osamdeset dana u godini prekoračuju dvostruke vrijednosti NOx čestica. Usporedbe radi zagreb ima 2 do tri puta na godinu da dostigne razinu dopuštenih finih čestica i to je to. Nedvojbeno je da Njemačka ima problem. Sad jesu li auti krivi u to ne ulazim", tvrdi Kristijan Tićak, glavni urednik Auto motor i sport.
Prvi grad koji je uveo zabranu u dvije ulice za sve automobile ispod euro 6 norme je Hamburg. S jednom od tamošnjih autosalona pronašli smo sugovornika Petra Puseljica koji nam u telefonskom razgovoru objašnjava: "Ma da ne stoji tu nikakava policija, nema kontrole, samo za novinare jednom mjesečno bude policija i 20 eura je kazna. Pale jesu cijene ali mi dileri to otkupljujemo od leasing kuća i ne možemo dozvoliti drastičan pad jer bi mogli zatvoriti", objašnjava.
Prodaja novih dizela u Njemačkoj pala za desetak posto
No, stvari se ipak mijenjaju. Zabranu će od 2019. uvesti u Stuttgartu i Frankfurtu koji su sada zona niske emisije i ograničili su vožnju automobila tek s euro 4 normom ili starije od osam godina.
"Mnogi nisu zadovoljni. Koriste javni prijevoz, no da budemo jasni. oni još uvijek mogu voziti u nekim dijelovima grada, no od 2019. to će biti zabranjeno i to će promijeniti mnogio što se tiče dizel automobila. Čini razliku gdje živite i cijene su se promijenile. Ako pokušate prodati vozilo ovdje u Stuttgartu puno je teže nego negdje na selu, gdje nemaju zonu niske emisije. Na rabljenim vidimo pad u prodaji. Od nekoliko stotina do nekoliko tisuća za dizel auto. Ovisno o modelu i gdje živite i koliko je star", tvrdi Stefan Cerchez, urednik auto časopisa iz Stuttgarta.
Prodaja novih dizel automobila u njemačkoj je posljednjih dvije godine pala desetak posto. A priča se, čini se odrazila i šire. Kad je o novim automobilima riječ u Hrvatskoj se za razliku od lani prodalo manje dizel automobila, no kada je riječ o rabljenim vozilima oni standardno drže 88 posto tržišta.
"Što govori u prilog zaluđenosti dizelima. Da su dizelski motori mali potrošači i da su njihove performanse bolje. Više se posljednjih godina ulagalo u dizel nego u benzine i sad se to okreće. U Njemačkoj je prodaja dizelaša značajno pala ali pada i zbog činjenice da sami proizvođači iz manjih modela potpuno izbacuju dizele", tvrdi Tićak.
'Čovjeku je bitna cijena'
Uvoz rabljenih dizel automobila u 2018. porastao je 40 posto. Oni uglavnom dolaze iz Njemačke, a kupci u njima vide dobru priliku. Zato obilaze autosalone. No, hrvatsko tržište, ako pitate prodavače rabljenih automobila, još uvijek ne bilježi drastičan pad cijena.
"U Njemačkoj se poojavila veća količina rabljenih vozila ali to su euro 3,4,5 stari 15 godina, nama se to ne isplati uvoziti zbog velikih davanja na takve stare aute. Vozila ima ali nisu isplativa", tvrdi Mario Primorac, direktor prodaje i nabave TRCZ automobila.
Kupci traže, automobile male ili srednje klase. Do deset tisuća eura, stare od tri do osam godina, kažu u ovom salonu rabljenih vozila. "U Njemačkoj je auto iz 2015. sa 100 000 km 15 tisuća eura, a sa 200 000 će koštati 10 tisuća eura ili pedeset posto manje. Kod nas to još nije došlo. Čovjeku je bitna cijena - okidač je uvijek cijena i svi će kupiti cijenu", tvrdi Mario Primorac .
No, treba biti oprezan, upozoravaju. "Cijene nisu pale onoliko koliko potrošači očekuju odnosno tamo gdje su pale radi se o autima vrlo visokih kilometara i vrlo upitnim stanjem i pričom kakvom dolaze u Hrvatsku", tvrdi Dimitrije Trbović, predsjednik Uprave Auto Zubaka.
Dizelaši još uvijek primamljivi u Hrvatskoj
Vode se belgijskim istraživanjem koje je pokazalo da čak 60 posto automobila kada promijeni državu promijeni i stanje kilometara.
"Mi vidimo zanimljive pojavnosti, isti auto iz oglasnika se pojavljuje s jednim kilometrima u Hrvatskoj i s drugim u Njemačkoj. Teško je odrediti tko je to je stvar države i porezne tu tematiku treba regulirato i radi se o ozbiljnoj prevari. Postajemo deponij za aute koji nemaju stanje stvari onakvo kakvo su imali na originalnom tržištu ", tvrdi Trbović.
No,drugog straha, tvrde poznavatelji tržišta - onog da ćemo postati deponij za stare automobile iz Eu-a - nema. "Trošarinski sustav je postavljen tako da penalizira starije automobile. Kad to platite to je ekonomski neisplativo. Sve je fokusirano na novije do deset godina stare aute. Mi inače vozimo aute od 13-e godina, a 7 godina je prosjek starosti rabljenih auta. Tako da u tom smislu to nije otpad", priča Tićak.
A od njemačkih ekoloških zabrana još smo daleko, pa kupnja dizelaša u Hrvatskoj nije problem. "Oni su kod nas još jako atraktivni, još nekoliko godina pet šest godina će se voziti, a ako kupite dizel star pet šest godina dobit ćete ga u Njemačkoj za male novce, tu ćete ga potrošiti, dok mu padne vrijednost vi ćete ga amortizirati. No, pitanje je hoće li se amortizirati oni skuplji", tvrdi Goran Husinec, sudski vještak za promet .
'Treba razmišljati o ekologiji'
A osim u Njemačkoj, još neki europski gradovi traže način da stvore više prostora za pješake i niže emisije co2. Jedno od rješenja je okretanje hibridnim i električnim vozilima. No, oni su tek budućnost. Ove godine U Hrvatskoj ih je prodano manje od 60. No, Hrvoju Prpiću ovo je već drugi. "Razlika u komforu između električnog auta i običnog je neusporediva. U smislu nemate brzina, tih je udoban, strašno vuče, kao BMW petica s 3000 kubika ili audi A6 to se ne može usporediti.
Ja više ne mogu ni čuti onu buku motora to mi zvuči kao mlinac za kavu koji se vrti sa strane. Treba razmišljati o ekologiji, ako nećemo o tome razmišljati živjet ćemo u smardu i smeću", tvrdi Prpić.
Domet električnih automobila je 200 kilometara, uz to cijena električnog automobila većini je nedostupna. Pa se Njemačka čini mnogo bliže.