Dva dana nakon eksplozije u Bosanskom Brodu pretpostavlja se da je najvjerojatniji uzrok curenje goriva koje je zahvatilo postrojenje toplane i izazvalo požar.
I dok ruski vlasnici iz godine u godinu obećavaju modernizaciju i plinifikaciju, stručnjaci tvrde da će prerada jeftinog goriva i dalje zagađivati zrak, ali i odnose između Hrvatske i BiH. Kronologiju problema donose naši repoteri.
- Otac poginulog radnika: 'Želim znati istinu o smrti svog sina'; mještani: 'Tu se nešto čudno događa'
Osamdesetih je bila posljednja modernizirana u bivšoj jugoslaviji, a nova linija gotovo duplo većeg kapaciteta od stare imala je budućnost. No, za vrijeme rata, devastirana i pokradena, prestaje raditi. A onda je 2006. kupuju Rusi.
“Ova ljepotica doista je dar i za Republiku Srpsku i Bosnu u Hercegovinu”, rekao je 28. studenog 2008. bivši direktor rafinerije Bosanski Brod Aleksandar Litvenko.
Milorad Dodik rafineriju je prodao Rusima za 42 milijuna eura. Odluka je donesena u tajnosti, a rafinerija je puštena u pogon 2008.
“Skepse je bilo ovdje na našim prostorima, nevjerice da ovo može, ali evo danas, svi oni koji su kritizirali i koji nisu vjerovali, danas moraju ipak priznati da je ovo uspješno reliziran projekt”, rekao je 28. studenog 2008. član Predsjedništva BiH - Milorad Dodik.
Deset godina kasnije, rafinerija radi s gubitkom od 312 milijuna eura, a njena tržišna vrijednost lani je pala na povijesni minimum.
“Oni rade hidrokreking to znači da proizvode dizelsko gorivo. Potrošnja dizela će padati, padat će i benzin jer će doći elektro auti. Budućnost rafinerija poput Siska i Bosanskog Broda je teška jer su malog kapaciteta i to nema budućnosti”, kazao je naftni stručnjak Emil Cerić.
Poreznoj upravi Republike Srpske duguju 6 i pol milijuna eura, a vlast je dug više puta beskamatno reprogramirala i produljila rok za otplatu do srpnja iduće godine. No dugovi ih vjerojatno ne brinu jer se prelijevaju unutar kompanije, smatra Štern.
“Već tada je bilo malo čudno da ulaze u područje gdje ima viška rafinerijskih kapaciteta međutim moramo uzeti u obzir geopolitiku- i tada u tom smislu se poklopio interes Zarubežnjefta tvrtke koja ima svoju naftu u Angoli i Vietnamu i ostalim zemljama gdje je mogu vaditi gdje je mogu preraditi”, rekao je naftni stručnjak Davor Štern.
A tamošnja je nafta vrlo teška.
“Po mojim informacijama ukoliko se tamo prerađuje visokosumporna nafta taj ispust sumpora ide u atmosferu i u zrak”, samatra Štern.
A svih ovih godina to su najviše osjetili stanovnici Slavonskog Broda. Prosvjedi su se nizali, a gradonačelnik grmio.
“Gospodo draga ugradite filtere poduzmite sve da radite na većem nivou sigurnosti, drugačije ne možete naftu dobit”, tvrdio je 22. travnja 2010. gradonačelnik Slavonskog Broda Mirko Duspara.
Unatoč prosvjedima nafta je nastavila teći jer su zakoni u BiH tolerantniji na onečišćenje. Stoga je lokalni problem postao međudržavni.
“To pitanje sam otvarao i s vlastima BiH i Republike Srpske, međutim problem nije lako rješiv. Zato jer nema nikakvog pravnog načina da Hrvatska ishodi promjenu tamošnje infrastructure, dakle, potrebno je motivirati vlasnike ruske kompanije koja je tamo po mom sudu više strateški nego što je to neki veliki biznis”, kazao je bivši predsjednik Ivo Josipović.
Od kako traje problem sa zagađenjem zraka u Hrvatskoj se izmjenilo čak pet ministara zaštite okoliša. Svi su bili u Slavonskom Brodu i svi su pričali s Rusima koji su obećavali čist zrak. No od toga - ništa.
“Vlasnici to izbjegavaju jer to zahtijeva investiciju. Unazad deset, petnaest godina mi možemo pratiti da je stvarno stanje takvo da se ne žele modernizirati i tražili su razne izgovore, a vlasti u BiH nisu dovoljno čvrste da se postave prema postrojenju da se mora poštivati rokove i očistiti zrak”, rekao je bivši ministar zaštite okoliša – Mihael Zmajlović.
“Sastala se međudržavna komisija koja je imala za zadatak utvrditi izvore mjere i rokove i znam dobro da su obveze rafinerije po pitanju modernizacije bile iz godine u godinu odgađane. Poseban pritisak smo radili 2016. kad im je istekla okolišna dozvola”, ispričao je bivši ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović.
Tu dozvolu brzo su dobili natrag, a tvrde i da je u modernizaciju rafinerije uloženo 260 milijuna eura. Lani je najavljeno i da će mazut za loženje energetskog dijela rafinerije zamijeniti plinom. Brođanima je tada obećan čist zrak. A Čermaku posao od milijardu i pol kuna. Međutim 30. ožujka puca stari produktovod, koji nije bio u uupotrebi od 90-ih, a koji je za plinifikaciju testirala Čermakova tvrtka. Pritom istječe između 150 i 200 litara goriva.
Dva dana poslije, 90 tisuća Brođana obaviješteno je da voda iz vodocrpilišta Jelas, nekoliko kilometara nizvodno od mjesta intervencije vatrogasaca, nije za piće jer je puna - ugljikovodika.
“Ja sam pila zagađenu vodu tri dana, razbolila sam se…”, kazala je stanovnica Slavonskog Broda – Ankica.
Ali za to nitko neće odgovarati jer je županijsko državno odvjetništvo u srpnju odbacilo kaznenu prijavu protiv nepoznatih počinitelja zbog curenja goriva. Pucanje produktovoda dovelo je do zaostaja u realizaciji plinifikacije. Ruski je predsjednik prije desetak dana iz Sočija poslao političku poruku da je itekako svjestan zabrinutosti Hrvatske i stanovnika Slavonskog Broda oko zagađenja iz rafinerije u Bosanskom Brodu i da se taj problem mora riješiti plinifikacijom.
“Jer postoje neki problemi s hrvatske strane vezane uz ekologiju iako mi smatramo da je sve u skladu s europskim zakonima”, smatra Dodik.
A s Putinom je lani razgovarala i predsjednica. Detalje sastanka otkrio je sam Putin.
“Pričali smo o ekološkoj situaciji u pojedinim regijama. Stoga sam predsjednici predložio da plinificiramo te regije ili da taj problem rješimo kreditom”, kazao je predsjednik Rusije Vladimir Putin.
“Čuli smo od strane predsjednice da joj je netko obećao da će se to riješiti, ali to se samo po sebi neće riješiti kao ni pitanje oprosta koji joj je Putin obećao. Predsjednica ne razumije da je to više u domeni šale nego ozbiljne politike”, rekao je Josipović.
Ipak, predsjednica se samo dan nakon eksplozije na ranije dogovorenom sastanku jučer sastala s ruskim vlasnicima i Putinovim izaslanicima.
Palo je i novo obećanje.
“Danas smo razgovarali o onim prijepornim pitanjima koja su još na stolu i koja treba riješiti, uglavnom su komercijalne prirode, kako bi se moglo pristupiti rješavanju ovog problema”, kazala je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
A plan je, uvjeravali su nakon sastanka, da plinovod bude gotov već za godinu dana. No, plin smatra Davor Štrern ipak neće riješiti sve probleme.
“Smanjit će se ispust negativnih komponenti ali to neće riješiti sam proces prerade nafte s visokim udjelom sumpora u sebi”, smatra Štern.
Janaf bi kao tranziter nafte, smatra, trebao znati koje je kvalitete nafta koja ulazi u sustav.
“Nikad nisam dobio odgovor na to pitanje koji se tip nafte prevozi jer postoje nafte koje ne bi smjeli transportiratito je tip poslovne tajne. No, ako je u interesu država i stanovnici onda to ne bi trebalo biti tako”, kazao je Štern.
Kao i njemu Janaf ni nama nije odgovorio o kojem se tipu nafte radi. Kažu tek kako prije iskrcaja nafte iz brodskih spremnika i prilikom predaje korisniku uzimaju uzorke koje onda sami nose u laboratorij na testiranje.
“Rezultati analize moraju biti unutar graničnih parametara kvalitete nafte propisanim u važećim Tehničkim uvjetima JANAF-a, odobrenim od HERA-e koje JANAF u potpunosti provodi. U protivnom prihvat nafte s broda, a time i transport kroz sustav JANAF-a nije moguć”, stoji u priopćenju tvrtke Janaf.
U Bosanskom Brodu za sada sve ostaje po starom. Rafinerija koja je danas ponovno počela raditi i dalje je u gubicima, zrak sa sumporom, građani s praznim obećanjima. Slavonski Brod sve prazniji.
