Bageri umjesto znanstvenika, shopping centri umjesto onih istraživačkih slika je hrvatske stvarnosti. Ovih se dana o Brodarskom institutu, nekad uglednoj istraživačkoj ustanovi, staroj više od pola stoljeća, govori samo u kontekstu atraktivnog zemljišta. Mjesto radnje je novozagrebačko naselje Siget.
Akteri su stanari kojima je bez njihova znanja prodano zemljište oko njihovih kuća i poduzetnik prema čijim je investicijama prilično blagonaklon gradonačelnik Milan Bandić.
Informaciju da se u kvartu nešto gradi, Sigečani su, kažu, dobili slučajno. Susjeda arhitektica, primjetila je raspisan natječaj za česticu usred naselja na kojoj se nalaze četiri udvojene obiteljske kuće, sa ukupno osam stanova.
“Prije nego je raspisao projekt nitko sa vlasnicima kuća nije razgovarao, nego je to tek došlo naknadno”, kazao je Tomislav Vukoja.
Naime, stanare kuća u Froudovoj ulici počeo je obilaziti investitor.
“Gospodin Leko je bio na dva, tri razgovora sa mojim mužem, čisto informativno što smo se mi spremni i koliko toga odreći”, rekla je Sanja Gjenero.
“Nama su ponudili isto novce da se iselimo, međutim, meni je tu tako lijepo da ja odavde idem samo sa nogama naprijed jer ne želim otići”, kazala je Ksenija Baranović.
Gospodin Leko je Vlado Leko, direktor Castrum nekretnina. Projekt za koji su Castrum nekretnine raspisale natječaj pretpostavlja poslovno stambeni kompleks na mjestu na kojem ljudi žive.
“Postavlja se pitanje kako je moguće da netko dođe i bez ikakve dozvole, dođe, ruši, zato što se njemu tako ruši. Pri tom je problem u cijeloj ovoj parceli što su ovi svi vlasnici ovih kuća, suvlasnici ove parcele, koji ujedno vode spor sa Brodarskim institutom već 15 godina”, rekao je Vukoja.
Spor se vodi oko okućnica
Naime, slijedom stanarskog prava, '97., stanari su svoje kuće otkupili, međutim, kako su kuće u dokumentaciji zavedene kao stanovi, nikada nije rješeno pitanje okućnica. U međuvremenu, 2014. Brodarski institut je pokrenuo prodaju tog zemljišta tvrtki Castrum nekretnine.
“Mi se u principu, ne želimo ništa dogovarati, dok ne znamo što je naše, dok sud ne kaže, ovo je vaša parcela, i sad se mi možemo s bilo kim, reći hoćemo, nećemo, hoćemo ovoliko, ali mi nikako da to raščistimo. Nikako da razriješimo s Brodarskim što je naša zemlja pa da se možemo dogovarati, prodati, odricati se nečega nekome itd.”, kazala je Gjenero.
Sanjin otac bio je tehnički direktor u Brodarskom insitutu. Nekad impresivni istraživački centar o ljudima je vodio brigu na potpuno drugačiji način. Za njihove inženjere i projektante izgrađene su upravo ove kuće. Njihove nasljednike Institut je obavijestio o prodaji ambicioznom investitoru dva mjeseca nakon što se prodaja dogodila.
“Dakle, ta čestica je u vlasništvu Brodarskog instiituta, i dio je izuzet iz prodaje. Zemljišta su još predmet spora, odnosno buduće sudske nagodbe između Brodarskog instituta i vlasnika tih nekretnina, dakle ovaj dio je bio predmet prodaje”, objasnio je direktor Brodarskog institute Igor Tripković.
Na prvi pogled radi se o vrlo rizičnom poslovnom potezu od strane investitora, budući da planira gradnju na mjestu opterećenom sporovima i nerašćišćenim vlasničkim odnosima. Direktor Castrum nekretnina, Vlado Leko, koji predstavlja investitora, iz nekog razloga bio je uvjeren da problema neće biti.
“Moj prijatelj iz Švicarske koji je vlasnik Castrum nekretnina ne zna gdje je gruntovnica, ne zna gdje je katastar, jer nema potrebe jer je sve sređeno, kod nas kad već spominjete te ljude, njima je Tito omogućio kuće koje su uživali, otkupio ih je po cijeni koju vi i ja nikad nećemo moći dobiti, u deset posto tržišne vrijednosti. A stanarima država omogućuje da mogu formirati nužnu parcelu, u vještačkim nalazima postoji ono što im pripada zakonom, oni potražuju od 40 pa do 100 posto više.”, ispričao je direktor Castrum nekretnina Vlado Leko.
Možda im je Tito dao, ali zakon prema kome su otkupili kuće, odnosno stanove kako piše u dokumentaciji, potpisao je Franjo Tuđman. Dogovor oko okućnica nikada nije postignut. A prodajom djela zemljišta investitoru, situacija postaje nezgodna za stanare.
“Ljudi su dobili nalog sudskog vještaka, koji propisuje koliko im pripada, oni s tim nisu zadovoljni, mi smo išli na nagodbu, inače, od kad su napravljene te kuće, oni koriste cijelo vrijeme to zemljište koliko im je trebalo, za vrtove i druge stvari, cijelo vrijeme dok su oni to koristili to nije bilo njihovo.
Zbog toga je i krenula njihova tužba i naša kontratužba. Zemljište nije prodano drugom vlasniku, Brodarski institut nije prodao zemljište koje bi bilo predmet sudske nagodbe, nego zemljište preko tog zemljišta.”, kazao je Leko.
Ipak, nakon započete kupnje, tvrtka Castrum nekretnine zabilježila se na česticu na to zemljište.
“Izvadak iz zemljišne knjige, dakle, četiri kuće i dvorište, kao zadnja zabilježba je založno pravo Castrum nekretnina. Ne može se sjesti na kuće i nije vlasništvo tih kuća na Brodarskom institutu ni Castrum nekretninama. Druga stvar, dakle ti ljudi nisu kupovali kuće, kupovali su stanove u tim kućama, i to nije isto što piše u tim česticama. Realno to jesu kuće, ali ugovorom nisu kupili kuću nego stan u toj kući”, objašnjava Tripković.
Istovremeno, investitor Castrum nekretnine napreduje sa svojim planom. Nakon započete kupnje ove parcele, promjenama u GUP-u iz 2016., ona je nekom budućom cestom podijeljena na dvije manje. Cesta bi vodila do pred neboder s druge strane parcele.
“Bilo bi zanimljivo vidjeti na temelju čega su se mijenjale namjene u GUP-u za to područje, već nekoliko puta je bilo spominjano da su se prenamjene radile po željama investitora, pa bi bilo zanimljivo vidjeti na temelju čega se mijenjala ta cesta koja vodi do zgrade”, kazala je arhitektica Ana Oršolić.
Iz Udruge građana Siget još čekaju na taj odgovor iz Grada. Kažu kako su pročelnici Gradskog ureda za razvoj i strategiju, Sanji Cvetko Jerković, poslali gotovo 1200 potpisa ljudi iz Sigeta koji se protive planiranom projektu. Također, u isti ured stiglo je i 200 primjedbi na izradu novog GUP-a.
“Kada su uknjižene te nekretnine, Sanja Cvetko Jerković, onda Castrum nekretnine zastupa Profectus projektiranje, sve parcele, i gradske i ove tu sa stanarima, daje mišljenje da ovaj dio nema nikakvog strateškog interesa za naselje što nije istina jer je tu prije toga bilo planiranje mjesnog trga sa javnim sadržajem.
Sanja Cvetko Jerković, izdaje nalog, dozvolu gradonačelniku da izda lokacijsku dozvolu, a još nije ni GUP donešen, jer je to za vrijeme GUP-a rađeno. GUP je tek raspravlja, a ona već donosi odluku, iako su primjedbe došle, još ni sad nije gotov, ona donosi odluku da nema prepreke za izdavanje lokacijske dozvole”, rekla je Gordana Pasanec iz Udruge građana Sigeta.
Vlado Leko, čini se, s tim je računao od početka
“Ja ne znam što je vaša tema, mislim da dobro ne poznajete materiju o kojoj pričamo, dakle, imate sa državne razine zakon, gdje vam kaže kad radite projekta, ako je manje od 50% u vlasništvu države, imate pravo uz procjenu sudskog vještaka otkupiti taj dio. Lokalna uprava je do 20%. Gradski ured je dao suglasnost da ta čestica nije strateški interes grada Zagreba i lokacijskom dozvolom kad bude pravomoćna se to zemljite otkupljuje”, ispričao je Leko.
Grad Zagreb nam je odgovorio:
„Lokacijska dozvolaje izdana u provedbi Zakona o prostornom uređenju, u skladu s prostornim planom, GUP-om grada Zagreba, a svim strankama u postupku je omogućen uvid u spis radi izjašnjenja na način propisan čl.142 istog zakona.”
U Sigetu kažu, sve su saznali naknadno. Pa tako i za javni poziv Brodarskog, na koji se javio Vlado Leko i Castrum nekretnine.
“Ugovorom između Brodarskog i institiuta, deset posto vrijednosti ugovora je Castrum morao platiti kao kaparu, kasnije su sve uplate sjedale na račun Brodarskog institute, a u kontru je sjedalo založno pravo na zemljište dok se ne riješi cijeli ugovor”, objasnio je Tripković.
Ovo nije prvi put da je Vlado Leko ušao u posao siguran da će se okolnosti riješiti u njegovu korist. Kolega Ivan Pandžić pratio je njegovo poslovanje i prije ovog slučaja.
“Prije četiri godine grad Zagreb je rekao da pod hitno mora proširiti Unsku ulicu koja je tu usko grlo. Da bi to učinili, njima je trebalo zemljište koje je bilo u vlasništvu gospodina Vlade Leke i partnera, ta zamjena je izvršena, Leko je dobio dva zemljišta. Kao što vidimo od te ceste dan danas nema ništa, nego je grad Zagreb tu srušio stare straćare i napravio parkiralište. Toliko o hitnoći”, kazao je novinar 24 sata Ivan Pandžić.
Tada je u zamjenu od grada dobio parcelu na Miramarskoj ulici, te još jednu u Sloboštini.
“To je bila gradska parcela na kojoj je godinama bio planiran dječji vrtić za građane Sloboštine, međutim grad Zagreb je zamijenio sa gospodinom Lekom i njegovim partnerima, građani su prosvjedovali, nisu uspjeli, zemljište je na kraju preprodano trgovačkom centru nakon što je sve očišćeno”, rekao je Pandžić.
Isti trgovački centar najavljen je i u Sigetu. U sudskom registru Leko se vodio ili se vodi kao direktor ili član uprave 18 trgovačkih društava, trenutno su aktivna još samo četiri.
“Za svaki posao ponekad je potrebno otvarati drugu firmu. Ovisi da li radite sami ili s nekim drugim, a kod začetka svakog novog projekta je puno lakše da je novo društvo”, objašnjava Leko.
Na razgovor je stigao uvjeravajući nas da je iz projekta u Sigetu izašao prije godinu dana. No mi smo taj dan izvadili založno pravo koje se odnosni na Castrum nekretnine.
“Već godinu dana na tom projektu nisam. Smučilo mi se i ogadilo takav način poslovanja i birokracije u Hrvatskoj”, rekao je Leko.
Mučna je, svakako, spoznaja, da je cijeli projekt planiran na zemlji koja dijelom pripada građanima, djelom Gradu Zagrebu, a temelji se na poslovnom dogovoru s tvrtkom u državnom vlasništvu, koji, zapravo, nikada nije ispunjen.
“Tek je započela prodaja. Dobrim djelom je isplaćena za ovaj dio koji nije sporan. Ne može biti sve dok se ne riješe ovi sporovi sa zemljištem, ta razlika zemljišta…”, kazao je Tripković.
Leki se smučilo prije kraja isplate, pa će, kaže, prepustiti posao drugima. Hoće li i ti drugi raditi uz blagoslov Milana Bandića, nije nam rekao.
“Mi smo njega zvali, gradonačelnika, imali smo četiri prosvjeda, predali smo peticiju, držali smo se stvarno reda, htjeli smo da nas primi na razgovor, nikad nas nije primio, dapače, prozvao nas je balvanašima, ne znam kako sve ne, rekao je da će doći među ljude, nikada nije došao i nikada se nije izjasnio”, rekla je Pasanec.
Mi smo gradonačelnika pričekali nakon mise u Dubravi, upravo na dan koji je proveo u sudnici kao prvooptuženi u aferi Agram. Tereti ga se da je oštetio grad upravo poslovima zamjena gradskih zemljišta.
Svećenik nas je optužio da crkva nije mjesto za postavljanje pitanja gradonačelniku. Gdje je mjesto, nije odgovorio, kao što i Bandić, već godinama ostavlja bez odgovora stanovnike Sigeta. Sa zadnjeg prosvjeda, prije dva dana, poručuju mu - od bitke za Siget neće odustati.
