U samo nekoliko tjedana nacija naviknuta na uhljebništvo i osobe koje javne funkcije obnašaju bez imalo odgovornosti, svjedočila je čudu.
Jedna žena i jedan muškarac rekli su ne kimanju glavom, prosječnosti i neznanju.
Prvo je predsjednica Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa Dalija Orešković odustala od kandidature za novi mandat jer je shvatila da su vladajući njezino mjesto namijenili nekom drugom.
Potom je usred konferencije za novinare i pred svojom zbunjenom šeficom, ministricom Nadom Murganić, državni tajnik Marin Strmota dao ostavku jer je shvatio da je sve što Vlada čini za demografsku obnovu samo folklor.
“Ovo je jedan veliki folklor. Nakon godinu i 4 mjeseca u Vladi, kao demograf, mladi čovjek smatram da ovo nije dovoljno ozbiljno. Današnjim danom podnosim ostavku na svoje mjesto državnog tajnika, jer država izumire”, kazao je Marin Strmota, bivši državni tajnik za demografiju, 20.2.2018.
Pun emocija, na rubu suza, ovo je, već gotovo legendarni istup, Marina Strmote. Bio je to kraj njegove karijere kao državnog tajnika u Ministarstvu demografije.
“Novaković Nataša 75, Orešković Dalija 46. Tako da mogu proglasiti rezultate i reći da predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa nije izabrana”, rekao je Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora, 16.2.2018.
Ovo je trenutak u kojem su zastupnici Daliji Orešković poslali jasnu poruku. Bio je to kraj njezine karijere na čelu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.
Strmota se nakon ovoga vratio od kuda je i došao, na Ekonomski fakultet u Zagrebu.
“Ja sam rekao, kad dođe vrijeme za to, svi ćete imat izjavu”, kazao je Strmota, 21.2.2018.
Dalija Orešković je nakon saborskog glasovanja povukla svoju kandidaturu. Primila nas je u svoj dom i odgovarala na sva pitanja.
“(Smatrate li da je to kazna?) Pa meni osobno to nije kazna jer mi nije naštetilo ni na koji način, niti u poslovnom, niti u privatnom životu. Rekla bih da mi je to trenutno jedna od najvećih referenci”, rekla je Orešković.
Dvije osobe, dva različita slučaja, ali slične priče pojedinaca koji žele nešto bolje za naše društvo. Oko njih se ujedinila gotovo cijela nacija.
“Mislim da se ona nije nikome dodvoravala i tako je završila kako je završila. Jer jednostavno ako netko radi po svojem principu i vjeruje da je to dobro, uglavnom nailazi na prepreke”, komentirala je Danica, Zagreb.
“(Trebaju li nam takvi ljudi?) Pa naravno, kamoli sreće da imamo više takvih ljudi, mladi ne bi toliko bježali van države”, rekao je Marko, Zagreb.
Do Strmote smo došli nakon što smo ga posjetili na Ekonomskom fakultetu. Iako pred kamere nije htio, u razgovoru je rekao da se sada želi maknuti iz fokusa medija. No, njegovi studenti rado su nam isprčali što misle.
“Mislim da je to dobar primjer jednog čovjeka koji realno gleda na situaciju”, rekla je Lucija, studentica.
“Mislim da je netko to trebao napraviti. Barem je pokazao svoj stav, da nije licemjeran i da drži do toga što misli da je pravedno”, kazao je Ivan, student.
Nakon Strmotinog poteza jedna je agnecija čak napravila on line istraživanje koje je dalo više nego zanimljiv rezultat.
“77 posto ljudi vjeruje da je to bio jedan hrabar i dostojanstven istup, dok s druge strane 13 posto je doživjelo taj nastup kao neprofesionalan. Na kraju mi možemo zaključiti da je Marin Strmota jednim ovako osobnijim i emotivnijim javnim nastupom koji nisu baš tipični za hrvatsku političku scenu, da se očito uspio približiti s građanima koji su se solidarizirali s njime i dali mu podršku”, kazala je Nika Gulin, stručnjakinja za komunikaciju.
Podršku mu je dala i sama Dalija Orešković koja njegov potez smatra inspirativnim.
“Ja sam u tome prepoznala bunt jedne mlade osobe, profesionalca, stručnjaka koji je svjestan da se nakon 4 godine jednog mandata vraća među svoju struku, među ljude koji ga promatraju i ocijenjuju kroz neku drugačiju prizmu, pa nije htio potratiti svoje 4 godine, vlastiti ugled i kredibilitet za nešto što smatra da nije toga vrijedno”, rekla je Orešković.
S druge strane, ona sama sebe ne vidi kao heroinu nego samo osobu koja je, s ostatkom Povjerenstva radila svoj posao.
“Ja sam samo osoba koja je radila svoj posao onako kako sam mislila da ga treba raditi. Ta percepcija koja se stvara da sada postajem nekakva javna heroina ne govori ništa o meni nego o tome čega su željni naši građani”, kazala je Orešković.
Da su Strmota i Orešković pojedinci koji se nisu htjeli kompromitirati misli i političkli analitičar Ivan Rimac kojeg zato ne čudi jedinstvo nacije u ocjeni njihovih poteza.
“Nažalost, ova priča se događa jako dugo i već smo odavno osjetili da sve manje i manje stručnjaka spremno u bilo kojem smislu participirati u dijalogu s političarima, a i političari nisu spremni prepustiti neke probleme stručnjacima”, rekao je prof.dr.sc. Ivan Rimac, politički analitičar.
No, tko su ovi ljudi i zašto nisu bili u mogućnosti baviti se onime za što su bili izabrani i imenovani?
O Daliji Orešković već se zna dosta. Kako se i ne bi znalo o osobi koja se suprostavljala političkim elitama, borila protiv korupcije i kažnjavala za sukob interesa najmoćnije i s lijeva i s desna.
“Dužnosnik Siniša Varga je i kao ministar zdravlja zlouporabio posebna prava koja proizlaze ili su potrebna za obavljanje dužnosti ministra zdravlja”, kazala je Orešković, 15.1.2015.
Dok je bila na čelu Povjerenstva, kažnjavali su i one za koje se činilo da ih ne kažnjava nitko drugi.
“Milan Bandić koristio je ovlasti gradonačelnika Grada Zagreba kako bi političkoj stranci čiji je predsjednik pribavio korist”, rekla je Branka Lukačević Gregić, bivša članica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, 17.2.2016.
Da prati svaki njihov korak, nije oklijevala reći ni vrhu države zbog čega je nerijetko bila na tapeti onih koje je prozivala.
“Tu nema apsolutno nikakvog sukoba interesa i mislim da bi se gospođa Orešković trebala početi baviti problemom sukoba interesa općenito u državi, a ne da vodi osobni rat protiv mene”, rekla je Kolinda Grabar Kitarović, predsjednica Republike Hrvatske, 25.10.2017.
Zapečatila je sudbinu Tomislava Karamarka, što je na kraju i Andreja Plenkovića dovelo u Banske dvore.
“Dužnosnik Tomislav Karamarko bio je u sukobu interesa u smislu članka 2 stavka 2., ali ne i 3. Zakona o spriječavanju sukoba interesa”, izjavila je Dalija Orešković, 15.6.2016.
A nakon toga odmah se bacila i na novu garnituru.
“Dok god dužnosnica Martina Dalić obavlja funkcije dopredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva, a njezin suprug funkciju člana uprave INE, trajno postoji potencijalni sukob interesa, koji u bilo kojem trenutku postoji opasnost da može postati i stvaran”, rekla je Orešković, 17.1.2017.
Da je ne vole, vladajući nisu skrivali, ali neki su išli i korak dalje.
“Čini mi se da dolazi do jednog fenomena u kojem Povjerenstvo želi na sebe preuzeti ovlasti koje mu objektivno ne pripadaju i mislim da će trebati razmotriti kroz zakonska rješenja je li optimalno ovo što sada imamo”, kazao je Jandroković, 18.01.2017.
No, nije Oreškovićeva ostala sama. I tada i sada leđa joj je držao svekar Slaven Letica.
“I onda se javio gospodin ‘nepoznati’ i napravio pritisak na Povjerenstvo. Taj pritisak je bio prvi znak da ova vlast ne želi imati jednu preventivnu instituciju koja je samostalna, koja donosi odluke u skladu sa Zakonom i nije podložna političkim pritiscima”, rekao je prof.dr.sc. Slaven Letica, sociolog.
A sve te izjave, kaže danas Dalija Orešković političarima nisu trebale.
“Sjetimo se izjave gospodina Jandrokovića kad se zapravo prijetio izmjenama zakona, a onda je politički zakon pokazao da su malo bolje oslušnuli dobronamjerno ono što govori Povjerenstvo, možda se do ozbiljnijih političkih gafova, pa i onaj koji se kasnije dogodio ministrici Dalić, vezano za Agrokor, ne bi niti dogodio”, rekla je Orešković.
Ništa to nije bitno, bila je preveliki remetilački factor, tvrdi politički komentator Ivan Rimac.
“To i dalje kao nezavisno mišljenje predstavlja opasnost za politiku jer ne postoji utjecaj na takve osobe. I to je ono što za politiku vrlo često kažnjava, implicitno ili ekplicitno”, rekla je prof.dr.sc. Ivan Rimac, politički analitičar.
Strmota je, s druge strane, relativno nepoznat javnosti. Na mjesto državnog tajnika u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku došao s Ekonomskog fakulteta. Tada je bio stručnjak kojim se pohvalio i sam premijer.
“Imamo ministricu Murganić koja se bavi demokratskom politikom, koja se bavi socijalnom politikom, koja ima kvalitetnog, mladog državnog tajnika kojim ima kvalitetan tim ljudi. Ako je jedna tema prioritet rada ove Vlade, onda je to ta”, kazalo je Andrej Plenković, premijer, 20.03.2017.
Za to se Strmota, čini se, odmah uhvatio jer se bacio na posao. Imao je, vjerovao je, punu podršku premijera.
“Ono što se moglo primjetiti u posljednjih 20 godina, postojale su te strategije populacijske i obiteljske, da je falilo suradnje među resorima. I kako bi dodatno potaknuli tu suradnju i koordinaciju gdje će i sam predsjednik Vlade predsjedati, davati smjernice svim resorima, davati neki input”, kazao je Strmota, 28.2.2017.
Sve je bilo idilično, Strmota je branio ministarstvo i najavljivao bolje sutra.
“Ne možete vi jednom mjerom ili niza mjera napraviti neki iskorak u području nataliteta, potrebno je stvoriti jednu sigurnost, jedno ozračje sigurnosti. Tada ćemo imati i veći natalitet”, rekao je Marin Strmota, 3.3.2017.
U 11 mjesecu prošle godine, zajedno s ministricom Murganić, predstavio je i tri nove mjere ministarstva. Tada je, barem je tako izgledalo i dalje sve bilo u savršenom redu.
“Idemo korak po korak, koliko možemo, trudimo se”, kazao je Strmota, 13.11.2017.
Tri mjeseca kasnije, više nije mogao izdržati.
“Ja kao jedan čovjek mladi, kao čovjek RH-a, građanin, otac dvoje djece, nezaposlene supruge, nezaposlenih roditelja, ne vjerujem da će se išta riješiti ovakvim pristupom”, rekao je Strmota, 20.2.2018.
“Nisam znala, to je temperament, to sve skupa može dobro završiti stoga jer je njemu itekako važno ovo područje”, komentirala je Nada Murganić, ministrica za demografiju, obitelj,mlade i socijalnu politiku, 20.2.2018.
Nakon ovoga, njegovo rodno mjesto Biograd na moru, odmah je stalo uz Marina Strmotu.
“Uzoran, primjeran, savjestan, odgovoran, nadaren i što drugo reći, sve najbolje”, izjavio je Veselko Pezo, bivši razrednik Marina Strmote.
Sve ovo potpisuje i kolegica s katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, Zdenka Damjanić.
“Vrlo je dobar kolega, izvrstan je kao čovjek. Ja mislim da on ima stvarno jedne od najboljih osobina mladog čovjeka”, kazala je izv. prof. dr. sc. Zdenka Damjanić, Ekonomski fakultet Zagreb.
Na Strmotin čin posebno je ponosan demograf Stjepan Šterc koji je i sam bio u kombinaciji za ministra demografije. Nakon što je odbio dužnost navodno je Strmota bio predložen za to mjesto, ali je kod budućeg premijera Plenkovića ipak presudila mladost i neiskustvo za to istureno mjesto pa ga je odlučio imenovati državnim tajnikom.
“Nisu li valjda očekivali da svi u zemlji moramo biti pognutih glava, skrenuti pogled, da u nikome od nas ne postoji elementarni bunt protiv sustava za koji mnogi vjeruju da ne ide dobrim smjerom”, rekao je doc. dr. sc. Stjepan Šterc, demograf.
Da zbog politike gubimo one ljude koji bi mogli pokrenuti stvari znamo - no gdje nas to ostavlja?
Jesu li oni neki politički potencijal, ljudi koje ova zemlja treba da svakodnevnica bude bolja? Sigurno, misli Ivan Rimac.
“Nama takvi ljudi trebaju čak da i nismo u ovakvoj krizi. Znanstvenici ili stručnjaci nemaju prostora da svojim znanjem pokažu gdje sve možemo napredovati. A čini mi se da mi u više slučajeva stagniramo ili nazadujemo”, kazao je Rimac.
No, iako puno ljudi vjeruje da nam treba više Dalija Orešković i Marina Strmota u politici i na javnim funkcijama dvojac zasada radi pauzu. Strmota je pokrenuo Facebooku stranicu Hrvatska izumire. Ona mu je potom bila blokirana, ali ubrzo se opet vratio s porukom.
“Blokada uma, znanja, istine, prava, pravde i računa, nažalost, realnost je naše zemlje. U međuvremenu, od nedjelje, Hrvatska je manja za 600 ljudi. Hrvatska svaki dan gubi 150 stanovnika...”, napisao je Strmota.
No još nisu jasni njegovi sljedeći koraci. Čak se špekulira da je njegova ostavka poruka jednog dijela HDZ-a Andreju Plenkoviću u budućim ratovima za stranački tron.
Šterc je uvjeren da se politike ostavio, iako nije izašao iz HDZ-a, te da je Ministarstvo sada u nezavidnom položaju.
“Mislim da će se morati donijeti odluka na Vladi da se ta demografska problematika situira sukladno prijedogu struke. I kad se to napravi, onda će biti puno jednostavnije pronaći čovjeka koji će se tom problematikom htjeti baviti”, kazao je doc. dr. sc. Stjepan Šterc, demograf.
S druge strane, Dalija Orešković se vraća na stari posao u svom odvjetničkom uredu. No, ne isključuje svaku opciju društveno odgovornog rada.
“Mislim da ću naći načina da znanje i iskustvo da uglazbim, da povežem ljude koji možda razmišljaju na drugačiji način. Odgovorni smo da se izborimo za bolje društvo u ime svih onih koji to ne mogu”, izjavila je Orešković.
Ne samo da moraju biti glas onih koji ne mogu već se moraju boriti protiv svih onih koji to ne žele.
“Ne samo da smo izgubili vjerojatno jako dobre stručnjake koji su jako dobro radili svoj posao i koji su ga htjeli raditi i pokazati znanje, već smo dali poruku i drugim stručnjacima ako žele pokušati to što su oni pokušali, da to očito nije pravi put”, rekao je prof.dr.sc. Ivan Rimac, politički analitičar.
Da, nije pravi put reći da Ministarstvo ne čini previše da riješi gorući hrvatski problem. Niti je pravi put reći da se političari ponašaju onako kako se ne bi smjeli ponašati. Vrlo jednostavno.
>>> Sve priče iz Potrage možete pratiti i na njihovoj službenoj Facebook stranici Potraga.
