DOBAR POSAO U ZAGREBU /

Prvo je preuzeo grijanje Mladosti, sada dobiva i objekte Sveučilišta! Potraga istražuje kako su Grad Zagreb i Ministarstvo gospodarstva pripremili teren privatniku za milijunski posao

Već na kilometar dubine, od Samobora do Resnika prostire se geotermalno nalazište.

23.2.2021.
21:00
VOYO logo

Već na kilometar dubine, od Samobora do Resnika prostire se geotermalno nalazište. Nekad ga je crpila tvrtka Terme Zagreb u vlasništvu INA-e i Grada koji je tako grijao svoje bazene. A onda su 2015. odustali i posao prepustili poduzetniku Željku Jurilju.

Gradu su ubrzo porasli troškovi, a uskoro bi Jurilj mogao preuzeti i grijanje studentskog doma Stjepan Radić. I to dok u Sanacijskom vijeću SC-a sjedi Dragan Krasić, čovjek koji je ujedno u Ministarstvu gospodarstva potpisivao brojne dokumente za preuzimanje tog istog nalazišta. A krug se zatvara s glavnim državnim inspektorom. Jer Krasić je kum Andrije Mikulića koji je još na početku priče, u Gradskoj skupštini pojašnjavao zašto Grad gubi koncesiju. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Osuđen na 40 godina /

Kakav će Zavadlavu biti život nakon presude? 'Puno radimo sa zatvorenicima da, kad izađu, budu bolji građani'

Image
Osuđen na 40 godina /

Kakav će Zavadlavu biti život nakon presude? 'Puno radimo sa zatvorenicima da, kad izađu, budu bolji građani'

Nagli skok u cijeni koju plaćaju građani Zagreba, događa se u trenutku kada u igru ulazi novi koncesionar

Oko 28 stupnjeva Celzija topla je voda u ovom bazenu. Topla je još od Univerzijade 1987. kada su upogonjenje bušotine geotermalne vode INA-e u krugu sportskog centra Mladost. Temperatura je stabilna, ali cijena grijanja nije. Ona raste. Prije deset godina grijanje Sportskog centra Mladost koštalo je 1,26 milijuna kuna. 2017. 1,5, a već 2018. narasla je za više od milijun kuna. Oko 2,4 milijuna kreće se trošak grijanja u zadnje dvije godine. Nagli skok u cijeni koju plaćaju građani Zagreba, događa se u trenutku kada u igru ulazi novi koncesionar.

"Neprekidno se griju, u početku besplatno, onda s manjom naknadom, a sada mislim da smo najjeftiniji na tržištu", kaže direktor poduzeća GPC Instrumentation Process Željko Jurilj

Rekao je to za Potragu prije tri godine Željko Jurilj. Dok njegov mlađi brat Dragan upravlja prvom geotermalnom elektranom u Hrvatskoj, onom kod Bjelovara, stariji brat Željko koncesionar je bogatog polja Zagreb.

Sporno je što je u vrijeme kada je to govorio i kada je preko tvrtke Element energetika prodavao vrelu vodu, imao samo koncesiju za istraživanje geotermalnih voda, a ne za eksploataciju. Već je na tri natječaja Grad kupio geotermalnu vodu, a tek onda dao dopuštenje istraživanja, no ne i eksploatacije na svojim nekretninama. Vrijednost ovog polja procijenjena je na  60 milijuna kuna.

"Teško je reći kao za naftno ležište. Kod geotermalnog ležišta proces može trajati zauvijek ako se optimizirano koristi. I time omogućavamo da ležište radi nekoliko desetljeća i do 100 godina bez pothlađivanja. Poanta je geotermalne energije da bude cjenovno prihvatljiva da privuče nove potrošače", kaže Tomislav Kurevija s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu. 

Pa ih je privukao.

"Oni dostave nam vruću vodu, mi njima platimo", kaže dekan Kineziološkog fakulteta u Zagrebu Tomislav Krstičević

Dekan Kineziološkog fakulteta kaže da su i sami razmišljali kako da iskoriste vrelu vodu čija je bušotina preko puta njihove ustanove: "2018. smo uspjeli dogovoriti s koncesionarom da se spojimo na geotermalne izvore."

Ne želi otkriti cijenu, ali kaže da je finalni obračun po njih povoljan: "Za 30 posto su se smanjili našem Fakultetu otkako smo prešli na geotermalne izvore."

"To je iziskivalo radove na toplinskoj stanici da se priključi veliki potrošač, trenutno su u pregovorima i sa Studentskim domom Stjepan Radić o kompletnom grijanju", kaže Kurevija

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za te planove koncesionara zna i dekan

"Prva smo institucija zagrebačkog Sveučilišta i bilo je u interesu da pristupe nama i da krenu u suradnju sa Studentskim domom", kaže dekan Krstičević

I tu dolazimo do ključnih ljudi. Sanacijskim vijećem Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu predsjeda Dragan Krasić. On je ujedno i načelnik Sektora rudarstva Ministarstva gospodarstva. Sjedi u ovoj zgradi. Potraga ne posjeduje njegove arhivske snimke, njegove fotografije nema u foto-agencijama, nama nije odgovorio na molbu za intervju.

Međutim, on je potpisao gotovo sve ključne dokumente s kojima je Jurilj ishodio koncesiju na ovom rudnom bogatstvu. Desna je ruka ministra Ćorića, kum sadašnjeg glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića. Nije ni čudo da je Andrija Mikulić, koji je tada predsjedao zagrebačkom Skupštinom 2018. tako gorljivo dijelio lekcije zastupnicima koji su postavljali pitanje zašto Grad Zagreb likvidira poduzeće Terme Zagreb.

"Ono što mene zanima zašto se Terme Zagreb nisu javile na natječaj?", upitao je Tomisalv Tomašević iz platforme Možemo! 31.1. 2018. 

To je poduzeće sve do rujna 2015. imalo valjanu koncesiju za eksploataciju polja Zagreb.

"Ovo vam je zakon o rudarstvu. Znate tko daje koncesiju? Država", rekao je tadašnji predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Andrija Mikulić 31.1.2018.

Ventil koji bi pustio prave informacije tko je imao kakvu koncesiju u koje vrijeme nismo uspjeli otvoriti. Pregledavamo registar koncesija Ministarstva financija.

"Točnost tog Registra ovisi o točnosti informacija koje daje davatelj koncesije", kaže Frane Staničić s Pravnog fakulteta u Zagrebu. 

U tom Registru u studenom prošle godine osvanulo je da je Ćorićevo Ministarstvo dodijelilo Juriljevoj firmi Koncesiju za eksploataciju u srpnju 2017. i to sve do 2042. Tjedan dana ranije u Registru je pisalo drugo: da koncesionar može samo istraživati.

Na naše pitanje Ministarstvu gospodarstva kako je došlo do tih promjena odgovaraju da su zapravo pregazili staru koncesiju za istraživanje iz 2017. i ponovno Jurilja upisali kao nositelja koncesije za eksploataciju od 2017. Iako formalno ona počinje tek tri godine kasnije. Dakle, iako je tu koncesiju dobio 2020., to iz ovog Registra nije jasno. Iz ministarstva pokušavaju pojasniti:

"Po ishođenju dozvole za eksploataciju, upisan je 'ponovno', odnosno mijenja mu se osnova po kojoj plaća naknadu za pridobivene količine. I u istražnoj fazi i eksploatacijskom razdoblju naknada iznosi 3% od vrijednosti pridobivenih količina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No tu se sudaraju i dva zakona


"Koncesije za eksploataciju danas su uređene drugačije nego prije. Od 2015.Zakon o rudarstvu podijelio je dodjeljivanje u više faza", objašnjava Staničić.

2018. donosi se novi Zakon o ugljikovodicima. Sada se u jedinstvenom postupku najprije od ministra Ćorića dobije Dozvola za istraživanje i automatski, nakon isteka roka za istraživanje, koncesija za eksploataciju na 30 godina. Velika su bogatstva sada tim zakonom potpuno u rukama jednog mega-ministarstva čiji čelni ljudi ne žele o tome nastupati pred kamerama. U ovom postupku dokumenti do kojih smo došli pokazuju priličnu neurednost.

Ključni papiri koji je potpisao Dragan Krasić vrve nedostacima: na nekim rješenjima nema zaglavlja i grba, ime sektor je napisano krivo, studija nije potpisana i pečatirana...

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Profesora sa zagrebačkog Prava pitali smo jesu li time nevaljani: "Bilo bi dobro da imaju sve elemente koji propisuje uredba, ali pod uvjetom da ima važeću klasu i urudžbeni broj nema formalnih posljedica kao nevaljanost, posebno što se provodi kroz oglasnik javne nabave, ne može se staviti dokument koji ne vrijedi."

Iako je sve neuredno, dovoljno je pokriveno.

Profesor nastvalja: "Pravno je to složena priča, mogu se dati argumente i za jedno i drugo, formalno su napravili sve po propis."

Naši izvori potvrđuju da se ozbiljno razmatra projekt javno privatnog partnerstva koji bi na lokaciji Blato pokrenuo izgradnju geotermalnog kupališta i termi.

"Potencijal je preko 80 litara po sekundi, što je enormni toplinski potencijal oko 17 MW, ne samo da bi grijala bolnicu nego i popratne objekte", kaže Kurevija s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta. 

Prije dvije godine Željko Jurilj je pozvao gradonačelnika Bandića da s njim posjeti Island i tamošnju atrakciju Plavu lagunu. Tko će s kim na Island, tko će krenuti u projekt i pod kojim uvjetima nije poznato. Mirka Jozić, koja je bila jedna od glavnih karika u lancu koja je likvidirala poduzeće Terme Zagreb i nije tražila produljenje koncesije toj gradskoj tvrtki nije htjela pred kamere. Koncesionar i vlasnik tvrtke Željko Jurilj ispričao se stresom.

Ministar Ćorić nije htio pred kamere, Dragan Krasić, glavni čovjek za rudno bogatstvo pravio se da ga nema. Ali zato ima pravog savezništva zagrebačkih političkih partnera.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo