I jedan i drugi svojedobno su igrali u prvoj političkoj ligi. I jedan i drugi nisu odgovarali stranačkom šefu pa su postali drugi ešalon. U njemu su ih vidjeli kao najbliže suradnike, dečke iz Brisela, a kada su se vratili u Hrvatsku i preuzeli HDZ postali su premijer i potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova.
No, Andrej Plenković i Davor Ivo Stier odlaskom potonjeg iz Vlade pa kritikama zbog Istanbulske konvencije i na koncu govorom na subotnjem Saboru HDZ, postali su glavni suparnici.
A tko je uopće Davor Ivo Stier - koji je u politički život Hrvatske stigao iz Argentine u kojoj je odrastao u blizini proustaške emigracije koje se kasnije odrekao?
Svojim govorom na Izvještajnom saboru HDZ-a, Davor Ivo Stier iznenadio je strelicom odapetom u smjeru aktualnog predsjednika stranke Andreja Plenkovića. Osuđujući klijentelizam u redovima HDZ-a, aludirao je, čini se, na donedavnu potpredsjednicu Vlade i ministricu gospodarstva Martinu Dalić, najbližu Plenkovićevu suradnicu koja se našla usred afere Hotmail, koja je primjer upravo klijentelizma o kojem je Stier govorio.
"Zato je ovo važan trenutak za HDZ, ili ćemo ući bez fige u džepu u borbu protiv klijentelizma ili ćemo završiti u ropotarnici povijesti", rekao je Stier na Općem izvještajnom Saboru HDZ-a, 26. svibnja 2018.
Nakon ovog govora izostalo je rukovanje s Plenkovićem. Stierov poziv na borbu protiv klijentelizma protumačen je kao poziv na promjene u HDZ-u na koje je, kako je rekao, on spreman.
Tumačenja da je spreman preuzeti predsjedničku stolicu nije opovrgnuo, no Plenković je jasno dao do znanja gdje je kome mjesto pa izjavio:
"Mi smo i dalje u istoj stranci i to u stranci u kojoj sam ja predsjednik, a oni suradnici".
Činjenica da je baš ovaj bivši suradnik pokupio najveći pljesak za svoj govor Plenkovića nije niti malo smela.
"Kada netko nema ni hrabrosti ni želje da sudjeluje u Vladi u kojoj je imao mjesto ministra vanjskih poslova i potpredsjednika nego šalje ovakve poruke to je više njegova stvar i njegov pitanje i ništa drugo", komentirao je Plenković.
I dok je to za Plenkovića nedostatak hrabrosti i želje, njegova prethodnica Jadranka Kosor u Stierovom govoru iščitava dosljednost.
"Davor Stier je jasno pokazao, ali to se za njega znalo oduvijek, tko ga poznaje, da on, primjerice s HNS-om ni na koji način ne bi mogao niti htio koalirati, i on je to pokazao odlaskom iz Vlade kad se odrekao prestižnog mjesta potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova", rekla je Kosor.
Premijer Andrej Plenković i njegov potpredsjednik Davor Ivo Stier razišli su se upravo na temama koje je Plenković u svom uvodnom govoru na stranačkom Saboru strateški - prešutio. Koalicija s HNS-om i Istanbulska konvencija.
Na razmirice oko Istanbulske unutar HDZ-a aludirala je na HDZ-ovom saboru i Ivana Maletić u svom govoru. Nekoliko dana kasnije govori u pomirljivom tonu.
"Ja mislim da svatko koga je Andrej htio u Vladi, da u Vladi i je. A sad kako je tko shvatio govor, jel bilo prilike za rukovanje ili ne, ja po tome ne bih tumačila nečije stavove i poglede", kazala je zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić.
A da su upravo Stieru vlastiti stavovi važniji od položaja i funkcije pokazao je u trenutku kada se raspala koalicija s MOST-om, a HDZ-ov novi partner u vlasti postao HNS.
"Prije tjedan dana sam od premijera tražio da u ovoj novoj fazi imenuje novu osobu na čelu ministarstva koja će dobro funkcionirati u novoj političkoj konstelaciji, naime, osim stabilnosti vladi treba i funkcionalnost. Naime, isto tako, posebice u ovoj novoj političkoj konstelaciji potrebno je jačati i demokršćansku opciju u neposrednom kontaktu s građanima", govorio je 13. lipnja 2017. Stier.
Sama pomisao na suradnju s liberalnim HNS-om za Stiera nije dolazila u obzir.
"Mandatar koji ga je predložio je dobro znao, znao je da je on kao političar bio u Hodu za život i u vrijeme vlade Tihomira Oreškovića, dakle znalo se apsolutno kakva on stajališta može zastupati kao član Vlade i član stranke", ističe Kosor.
Davor Ivo Stier odrastao je u Argentini, kao sin sveučilišne profesorice i liječnika - političkih emigranata. Jedan djed mu je bio ustaški pukovnik, blizak suradnik Maksa Luburića, a drugi, jedan od istaknutijih HSS-ovih političara u emigraciji. Odrastao u okruženju u kojem se veličala NDH, s 18 godina je i sam bio suizdavač jedne ustaške publikacije. Upitan za taj period života Stier je izjavio da je kao mali slavio godišnjicu NDH-a, ali da sada zna da je to pogrešno.
Diplomirao je međunarodne političke odnose i novinarstvo, te sredinom 90-tih doseljava u Hrvatsku, na posao u Ministarstvu vanjskih poslova. Provodi pet godina u Washingtonu, a zatim još pet u Bruxellesu, gdje je surađivao s Joškom Klisovićem.
"Radili smo u MVP-u, radili smo skupa i u našoj misiji pri NATO-u kada smo zajednički lobirali za ulazak Hrvatske u NATO, ja sam tada bio zamjenik veleposlanika, a Stier je bio šef našeg političkog odjela u samoj misiji, tako da smo vrlo koordinirano i kvalitetno odrađivali posao i na kraju krajeva, evo doprinijeli da se Hrvatska primi u NATO, evo relativno brzo obzirom kako su stvari stajale u tom trenutku", rekao je Klisović.
U razmaku od nekoliko godina u Bruxellesu tada stasta cijeli niz mladih diplomata među kojima su osim Stiera i Klisovića i Kolinda Grabar-Kitarović, Zoran Milanović, Gordan Jandroković, Orsat Miljenić, ali i Andrej Plenković, koji odlazi raditi u Pariz, a Stiera iz Bruxellesa u svoju vladu poziva Ivo Sanader kao savjetnika za vanjsku politiku.
Klisović ga opisuje kao korisnog suradnika, ali ne i vođu.
"Stier je dobar diplomat. Njega krase ustvari analitičke sposobnosti, on vrlo dobro može proanalizirati, vanjske i unutarpolitičke situacije što se pokazuje i danas, i on je sposoban i vješt u artikuliranju političkih stavova i određenih koraka koje bi trebao napraviti u pojedinom trenutku tako da te su vrline vrlo mu naglašene i mislim da je javnost to prepoznala i članovi HDZ-a. Ono što nema u tolikoj mjeri istaknuto su menadžerske sposobnosti i puno mu je teže upravljati nekom organizacijom kao što je MInistarstvo ili možda stranka tu ne iskazuje talent ili ambiciju da upravlja jednim većim organizmom", kaže Klisović.
Otprilike u to vrijeme na poziv Gordana Jandrokovića u Ministarstvo vanjskih poslova iz Pariza se vraća Andrej Plenković i postaje državni tajnik za europske integracije u VLadi Jadranke Kosor. Od Ive Sanadera je naslijedila Davora Ivu Stiera, u kojem nalazi pouzdanog savjetnika.
"Mi smo se...kad ste u tom poslu, sve vam je isprjemješano i privatno i poslovno, on je jako suzdržan čovjek, rijetko djeli komplimente, što se meni svidjelo, u trenutku kad sam okružena ljudima koji me stalno tapšaju i govore kako sam sve napravila fantastično. On je bio taj kojem sam ja po izrazu lica vidjela jesam li rekla nešto jako dobro ili nešto što se njemu baš nije svidjelo", kaže Kosor.
Na parlamentarnim izborima 2011., Stier postaje saborski zastupnik, na vlast dolazi Milanović, a HDZ preuzima Karamarko. Sada su već članovi i Plenković i Stier koje je u stranku dovela upravo Jadranka Kosor. Stier se kao potpredsjednik Saborskog odbora za vanjsku politiku i član saborskog izaslanstva u NATO-u bavi vanjskom politikom, no do izražaja sve češće dolazi i njegov izrazito katolički odgoj.
U siječnju 2013., u Hrvatsku je došla pseudoznanstvenica Judith Reisman, koja se oštro protivi pravu na pobačaj i uvođenju seksualnog odgoja u škole. U ime HDZ-a u Hrvatskom Saboru ugostio ju je upravo Stier.
"Bili ste ovih dana izvrgnuti napadima jedne silne i zastrašujuće kampanje verbalnog nasilja i primitivizma, no gđo. Reisman postoji i drugačija Hrvatska koja je doista tolerantna i napredna".
Tim rječima Stier je tada opisao protivnike uvođenja seksualnog
odgoja u škole.
Par mjeseci nakon toga, slijede predsjednički izbori u HDZ-u,
Stier svoj glas daje Tomislavu Karamarku, a ne
Kosorici, usprkos tome što ga je upravo ona uvela u stranku.
Ipak, ostat će zabilježeno da su Drago Prgomet i
on bili jedini koji će se suprotstaviti njezinom izbacivanju iz
stranke.
"Nije me podržao u unutarstranačkim izborima, ali se žestoko suprotstavio mom izbacivanju iz stranke, i to je argumentirao činjenicom da sam ja završila pregovore, potpisala pristupne ugovore, a kažem nije bio za mene na unutarstranačkim izborima 2012.", komentirala je Kosor.
Nakon ovoga, iako tvrdi desničar, nije se našao u uskom krugu Karamarkovih suradnika suradnika. No, zahvaljujući HDZ-ovoj listi na europskim parlamentarnim izborima Stier postaje jedan od 12 hrvatskih eurozastupnika, te za brutto plaću od osam tisuća eura odlazi u Bruxelles.
Među 12-oricom koji su otišli u EP bio je, osim Stiera i Andrej Plenković. Prijateljstvo Picule i Stiera rezultiralo je i pogovorom koji je Picula 2015. napisao za Stierovu knjigu, Nova hrvatska paradigma. No, HDZ-ovo vodstvo njegov spisateljski uradak nije dočekalo s oduševljenjem.
"Apsolutno, on je član Odbora za razvoj, čovjek ima pravo napisati štogod hoće i sve će se razmatrati itd. Pa mi smo svjesni da stranka nije statičko tijelo, ono se mijenja, prema tome politika s emijenja, izazovi se mijenjaju, aspolutno moramo imati odgovor na te stvari", bile su riječi Tomislava Karamarka 22. studenog 2015.
"Ja sam potvrdio i javno da će biti objavljen jedan esej, no apsolutno nema nikakve primjedbe od strane vodstva stranke zbog toga, ali eto znate koja je tema, to je jedan politološki esej, izaći će u prosincu i izdavači će vjerojatno poslati pozivnice", rekao je tada Stier.
"Ja sam bila na promociji, i tada tamo nije bilo niti jednog viđenijeg HDZ-ovca iz vrha HDZ-ove vlasti i bilo je jasno da to što je Stier tada tamo promovirao, da im se to nije svidjelo", zaključuje Kosor.
Pojednostavljeno Stier je promovirao demokratičniji HDZ u kojem sva moć ne bi bila koncentrana u rukama jednog čovjeka.
Namjerno ili ne, sasvim sigurno je pomogao stvaranju klime za dolazak novog, uglađenijeg, europskijeg lidera stranke - Andreja Plenkovića.
"Saslušat ćemo prijedloge naših županijskih organizacija, vodit ćemo računa o kvalitetnom radu ministara HDZ-a, saborskih zastupnika. Rekao sam napravit ću jedan dobar spoj i iskustva i mladosti i ljuid koji su vjerodostjni i ljudi koji će svojim radom privući hrvatske birače u artikuliranju našeg programa", reko je Plenković 18. srpanj 2016.
Nakon što je Plenković postao premijerom, a on njegovim zamjenikomi ministrom vanjskih poslova Stier ostaje usko vezan uz crkvu. Na festivalu konzervativnih vrijednosti kojemu je cilj spasiti društvo od militantnih sekularizma kako se sam Stier izrazio ugošćujući američkog kardinala Raymonda Leea Burkea poznatog po tvrdnji da je za pedofiliju kriv feminizam.
"Zato je uključivanje kršćana u društvene procese koji će u politici i širim društvenim aktivnostima zastupati svoja kršćanska uvjerenja bitno ne samo za kršćane već za sve one koji se istinski zalažu za pluralizam i demorkraciju", isticao je 24. studenog 2016, Stier.
Stier je svoja uvjerenja doslovno provodio, u jednom trenutku za savjetnika uzevši vjerskog aktivista, Ladislava Ilčića. Izrazito desni, konzervativni Stier Plenkoviću je odlično poslužio kako bi se dodvorio radikalnoj struji unutar HDZ-a.
"Tada jednako kao i sada Plenković nije zadovoljavao apetite, da tako kažem, ili procjene desne struje, kad govorimo o tom trenutku, oni su na to pristali, računajući treba nam netko, treba nam snažan lider u njemu su to prepoznali i on je na izborima to i opravdao. Nakon toga dogodila se situacija kad MOST izlazi iz igre, a u igru ulazi HNS, tada je Stier napustio Vladu i tada je počelo tinjati to nezadovoljstvo desne struje", ističe politička novinarka Damira Gregoret.
Ipak, na Stierovu rukavicu bačenu Plenkoviću na stranačkom saboru Božo Petrov gleda prilično ravnodušno.
"Mislim da u unutarstranačke prilike HDZ-a, SDP-a mi se nemamo što miješati. Mi smo davno rekli da jedan čovjek, jedna osoba kada se promijeni ne znači ništa. Mislim da je gospodin Stier kada je govorio o klijentelizmu zapravo preporučio kolektivno samoubojstvo HDZ-a", rekao je Petrov.
Odnose je konačno potpuno uništilo pitanje ratifikacije Istanbulske konvencije. Iz Agrentine gdje se nalazio na službenom putu, Stier svom dojučerašnjem prijatelju Plenkoviću šalje oštro pismo nabrajajući zašto HDZ ne smije ratifisirati Istanbulsku konvenciju. Plenković je ostao pri svome, a Stier zaradio etiketu klerikalca od koje se ljutito branio.
"Najveće klerikalce ćete naći među političarima koji se povremeno pojave da bi pokupili poene u crkvi, kad su i izbori da ih se s oltara faovrizira, koji mozda i znaju za neke prljavstine u hijerarhiji crkve, ali nisu tu da ih očiste već da ucjenjuju Crkvu", rekao je Stier u travnju.
"Kao prvo to nije točno, to je nedopustivo. Uopće mi nije jasno na koga je aludirao u stranci, on se tu mora do kraja očitovati", kaže Plenković.
Nakon svega odnos između Stiera i Plenkovića kulminirao je prošlotjednim Stierovim izazovom na saboru HDZ-a, koji HDZ-ovci mahom ne žele komentirati.
"Mislim da to nije bilo to, i da se više pokušava interpetirati njegove riječi nego slušati njegove riječi. Predlažem svima da slušaju što je rekao, a ne da interpretiraju", poručio je Željko Reiner.
Milijan Brkić izjavio je, pak, da se neće miješati u odnose
njih dvojice, a upućeni tvrde
da možda Siter nije taj kojeg se Plenković treba bojati.
"Meni se čini da gospodin Stier nije prozivao Plenkovića nego potrpedsjednika Brkića. Tu ima svega i svačega, ja to malo izu kuloara čujem, malo razgovaram s kolegama. Tu su podjele puno kompleksnije i puno dublje", kaže Mrak Taritaš.
"Mislim da je to glavni problem, da je Stier taj kojeg je desna struja odabrala kao nasljednika Plenkovića, tu bi se Plenković mogao itekako zabrinuti. No, Stier nije jedini, mi tu imamo i MIlijana Brkića koji je pak blizak samoj predsjednici, vidimo daje sad ona ta koja ponovno izaziva Plenkovića, koji je ranjen, posebno nakon afere Agrokor. E ako oni tu sad uspiju zbiti svoje redove, mislim da je tu prava opasnost za Plenkovića. Do tad, mislim da ne", kaže politička novinarka Damira Gregoret.
Stier se za sada odlučio suzdržati od bilo kakvih izjava. Do predsjedničkih izbora vremena za promišljanje budućih poteza ionako je napretek.
