Osim što vam ne kažu da su skupi, ne otkrivaju vam ni kako ih pripremaju. Zato smo uzeli uzorke iz pet ugostiteljskih objekata u centru Zagreba i odnijeli ih na analizu u Nastavni zavod za javno zdravstvo Andrija Štampar u Zagrebu.
Ono što smo doznali šokiralo je i one koji su radili test, nas, ali i građane koje smo pitali za mišljenje. I to toliko da ćete dobro razmisliti kad sljedeći put poželite kupiti baš takav sok.
Minerali, vitamini, proteini: svježe cijeđeni sokovi imaju sve to. Naranča je protiv starenja, đumbir za imunitet, a svi znaju poslovicu: jedna jabuka na dan tjera doktora iz kuće van.
No, ako ga ne radite kod kuće - ne znate što točno pijete. Kako bismo doznali što se krije u svježe cijeđenim sokovima, odlučili smo provesti tajni test u centru Zagreba.
S nama je na teren otišao i sanitarni tehničar kako bismo pravilno prikupili uzorke. Identitet mu je prikriven da bi izbjegao moguće probleme zbog zadatka na koji se uputio s nama.
Nakon prikupljanja svaki smo uzorak označili. Prije sljedećeg kafića uzorak smo odnijeli u hladnjak kako bi zadržao svježinu. I tako 5 puta.
U nekim kafićima prilikom cijeđenja sokova nisu korištene rukavice. Dok su u nekima ipak više držali do higijene. Barem na jednoj ruci.
Uz obične kafiće - uzorke smo prikupljali i u objektima specijaliziranim za zdravu prehranu.
Svi sokovi prikupljeni su u centru Zagreba, na prometnim lokacijama, gdje se 2 decilitra naplaćuju i po 23 kune.
Uzorke smo potom odnijeli u Nastavni zavod za javno zdravstvo Andrija Štampar.
"Što ćemo zapravo danas testirati?", upitali smo stručnjakinju.
- "Danas ćemo testirati uzorke koje ste nam donijeli na analizu i to ćemo gledati mikrobiološku čiostoću voćnih sokova koji su svježe iscijeđeni. Po tim rezultatima ćemo vidjeti jesu li oni sukladni prema hrvatskom vodiču za mikrobiološke kriterije i također vidjet ćemo ima li u tim sokovima takvih mikroorganizama koji mogu uzrokovati bolesti kod ljudi", otkriva nam dr.sc. Ivančica Kovaček, voditeljica Odjela za mikrobiološke analize hrane.
Analiza je počela odmah, ispred naših kamera. U laboratoriju u koji smo odnijeli sokove testiranje uzoraka obavljaju rutinski.
"Nacjepljivat ćemo ga na hranjive podloge koje su specifične za određene vrste mikroorganizama, znači gledat ćemo ukupni broj bakterija koje su u mikrouzorku", kazala nam je o testiranju Sonja Žinić s Odjela za mikrobiološke analize hrane.
Na čistoću soka utječe više faktora.
"Prije svega će utjecati kako je s voćem, kako je ono tretirano, je li, prije nego što je cijeđeno, oprana sama voćka s korom. Zatim čistoća ruku djelatnika koji pripremaju sok, čistoća samoga aparata u kojem se sok radi i čistoća samog pribora s kojim se priprema i čaše u kojoj se poslužuje sok."
Da sve treba biti čisto, zna i vlasnica voćarne u Zagrebu. Zato i ima svakodnevne rituale čišćenja sokovnika i voća.
"Voće se pere sa sodom bikarbonom i i ispire pod tekućom vodom. Ako je jabuka netretirana onda kompletna jabuka ide u sokovnik. Međutim ako jabuka ima zaštitu od voska onda skidamo taj vosak, gulimo jabuku. Za čišćenje sokovnika i opreme koristimo bijeli ocat i sodu bikarbonu koju razrijeđujemo u vodi. Na taj način to dezinficiramo, ne želimo koristiti nikakva kemijska sredstva jer ipak je riječ o hrani", rekla nam je vlasnica voćarne Suzana Dravinec.
Na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu objašnjavaju: higijena u objektima koji posluju s hranom je strogo propisana.
"Svi subjekti koji posluju s hranom moraju imati higijenski paket u kojem je definirano način održavanja higijene, kontrola, kritične točke u njihovoj proizvodnji, sve mora biti definirano i svatko bi se trebao držati tih propisa", kazala nam je prof.dr.sc. Branka Levaj s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu.
A da se u slučajno odabranim ugostiteljskim objektima u centru glavnog grada ne drži do higijene - potvrdili su nam u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Andrija Štampar.
Testirani sokovi nisu dobri jer je količina bakterija znatno veća od prihvatljive.
"Slika (bakterija nap.a.) nije baš lijepa. Zato jer na ovim neselektivnim pločama gdje se gleda ukupan broj bakterija i gdje je posađena primjerice na jednoj ploči samo trećina mililitra soka bakterije su neizbrojene", tumači dr.sc. Ivančica Kovaček, voditeljica Odjela za mikrobiološke analize hrane
U svim sokovima pronađene su bakterije fekalnog podrijetla.
"U jednom soku smo pronašli nepregledan broj bakterija fekalnog porijekla koje su u tolikom broju da su ostale sitne i prerasle su praktički cijelu površinu."
Jedan od testiranih sokova sadržavao je i patogene bakterije.
"U ovom soku ima bakterija koje mogu uzrokovati trovanje hranom, ali su u nedovoljnom broju pa neće doći do trovanja hranom. Ali taj broj se može povećati ako se nastavi s nemarnom praksom", ističe stručnjakinja.
Tu je i puno kvasca - što najvjerojatnije ukazuje na to da se aparati za cijeđenje - ne peru dovoljno.
"Isto se tako vidi da ima kvasaca toliko da se na petrijevki uhvatila kao kora, dakle toliko je veliki broj da su se one jedna s drugom spojile.
Zaključak je: ako zdrava osoba popije jednu čašu, neće imati većih zdravstvenih problema, osim moguće nadutosti.
"Međutim, sokove piju i djeca i starije osobe. Oni bi vjerojatno već nakon prve čaše soka dobili gastrointestinalne simptome i ne bi im bilo baš dobro", kaže nam stručnjakinja.
Zašto prodaju sokove koji nisu zdravstveno ispravni, pitali smo i vlasnike nekih od objekata čije smo sokove testirali.
Neki nisu bili previše raspoloženi za razgovor, a do nekih smo došli telefonski.
"Biste li se možda našli sa mnom da razgovaramo o tome?", upitali smo jednog od vlasnika.
- "Pa ne bih, nemamo komentara, zato što mi radimo dva puta godišnje svoje analize koje nas sanitarci isto traže."
Jedna od vlasnica kafića nam je odgovorila mailom. Rezultate naše analize također ne prihvaća iako iza njih stoje znanstvenici Andrije Štampara.
Tek je jedan od vlasnika htio stati pred kamere i to onog kafića čiji je test bio najuredniji. On tvrdi da sokovnik peru redovito i da ne zna kako je došlo do takvih rezultata.
"Što se tiče higijene i toga mi tu dajemo maksimum od svega toga. Jer baš zato mi tu radimo smoothije i shakeove. Prvo, ja bih volio kad se uzmu ti uzorci da se to kaže", priča nam vlasnik objekta koji poslužuje svježe cijeđene sokove.
No od odgovornosti - ne bježi.
"Iznenadili su me rezultati. Ali, hvala Bogu, podezutt ću neke korake i tu nema nikakvih problema. Ali ja bih volio da se kažu uzmu uzorci od mene i da se onda zna da je uzeto od mene, a ne sad vi odete negdje vani i uzmete. Ali ja ću ispraviti, ako ima nešto, dapače meni je drago da mi netko kaže da imam", kazao nam je.
Kad smo Zagrepčanima, ali i turistima rekli što piju - nisu bili oduševljeni.
"Jaooo, stvarno?", jedna je od njihovih reakcija.
"Putujem Hrvatskom već 15 dana i nije dobro što sam ovo čula tek na kraju putovanja", kazala nam je turistica.
"Nisam nikada razmišljao o tome. Moguće je, a mi uvijek vjerujemo kad naručujemo, to je neka vjera, ali vidiš ti to", priča nam građanin.
To povjerenje - da je skupi cijeđeni sok doista to, a ne nešto štetno - ovakvim se praksama potpuno narušava. I potrošač se dovodi u zabludu.
"Ako ti njemu kažeš da je to svježe cijeđeno, ako mu to naplatiš više no drugi sok, onda bi trebao tako to i napraviti, da potrošača ne dovedeš u zabludu nego da mu zaista daješ nešto maksimalno vrijedno", ističe prof.dr.sc. Branka Levaj s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu.
A ovi sokovi to nisu vrijedni cijene. U takvu zabludu: da se reklamira jedno, a skupo plati drugo - ne bi trebao biti doveden - baš nitko.
