Općina Povljana je za sanaciju odlagališta otpada prije 14 godina dobila pet i pol milijuna kuna! Novac su potrošili, a pretrpano odlagalište nisu sanirali! Nakon toga Fond za zaštitu okoliša ih je tužio, a Ministarstvo zaštite okoliša je naredilo da se odlagalište mora zatvoriti. No Povljana naredbu državnog vrha uopće nije poslušala već su jednostavno nastavili trpati smeće na isto mjesto.
Smeće nije otpad, sortirajmo ga! Poruka je to koju šalje novi kamion za odvoz smeća Općine Povljana dok nesortirani miješani otpad izbacuje na odlagalište koje je već u više navrata trebalo biti zatvoreno.
"Snimio sam ih u petak. Dakle dan prije nego što se treba zatvoriti? U petak je baš tu kamion iskrcavao. Oni su do zadnjeg dana nosili smeće na deponij, danas su ga kao zatvorili jer su dobili informaciju da vi dolazite", rekao nam je je Ante Rumora iz Povljana koji se zbog odlagališta otpada već godinama bori s lokalnom vlašću.
"Osjećam se tužno, izigrano, prevareno, nemoćno! Osjećam se nemoćna jedinka koja se bori protiv ogromnog brda. Ali se na kraju nadam da ću uspjeti, da ću pobijediti", nastavio je Rumora.
Nesanirani deponij zapravo je samo brdo smeća.
"Smrdi, tu ima i organskog otpada, kada ljudi šišaju ovce vuna, iznutrice kada ljudi kolju janjce, tu ima muha, smrdi, užas", požalio se.
No, krenimo redom.
"U Povljani na Pagu je odlagalište smeća Vulina Draga Povljana koje vodi komunalno poduzeća Porat Povljana. Tu dolazi smeće iz cijelog mjesta koje se ne sortira, vidite kako to izgleda", ispričao je Ante Rumora.
Ovaj deponij jedan je od 26 u zemlji za koje je Ministarstvo zaštite okoliša odredilo da se moraju zatvoriti. Zbog obveza prema Europskoj uniji trebali su biti zatvoreni još do kraja prošle godine.
"Definirali smo 26 odlagališta koja trebaju biti zatvorena odmah zato što se smatraju neusklađenima, a zato što su i kriteriji i bodovi koji su im bili dodijeljeni ukazivali na to da bilo kakvo usklađivanje iziskivalo previše sredstava, previše vremena da nema smisla u njih više ulagati i da ih treba zatvoriti", rekla je Anamarija Matak, pomoćnica ministra za održivo gospodarenje otpadom.
No to se nije dogodilo, deponij je dva puta posjetila i inspekcija i dali su im novi rok - 31. kolovoza.
Inspekcija zaštite okoliša Državnog inspektorata će obaviti kontrolni nadzor rješenja u zato predviđenom roku tj. nadzor je li stranka postupila sukladno rješenju te ako nije za odgovornu osobu u pravnoj osobi će se izreći novčana kazna.
Nedaleko od odlagališta Ante ima terene na koje bura nanosi smeće s deponija.
"Čistimo mi to, ali, vidite, to je kratkotrajno rješenje. Vi očistite, dođe bura, opet ista stvar. Nije to dugotrajno rješenje. To treba riješiti...", požalio se Rumora.
Tu je imao ovce, ali je zbog blizine odlagališta smeća morao odustati od proizvodnje unosne paške janjetine.
"Ovo su moji pašnjaci znači i tu smo mi čuvali ovce prije, kao što sam rekao dok nismo odustali 2012.", nastavio je Rumora.
Zbog svega je Ante tužio komunalno poduzeće, a 2015. počeo se javljati svim institucijama.
"Stalno sam imao obećanja da će to biti sanirano, da će to biti riješeno. Ali godine su išle, ništa se nije riješilo, mi smo 2012. odustali od ovaca, 2015. smo poslali Ministarstvu dopis što se to događa jer smo vidjeli da se nitko ne brine o tome, da nitko to ne sanira, da je to sve divlje. I dobili smo odgovor da su oni 2013. dobili novac za sanaciju, ne, 2005. za sanaciju", rekao je Rumora.
Povljana je jako popularno turističko odredište na Pagu. U sezoni tamo boravi i po šest i pol tisuća ljudi. Općina je od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dobila pet i pol milijuna kuna za sanaciju odlagališta, no ono nije sanirano do današnjeg dana.
"Mada oni govore da su ulagali tu, ali ja to ne vidim. Jer sve ovo što vidite, sva ova ograda, sve je to prije 20 godina napravljeno. Ja ne vidim od 2005. da je tu nešto napravljeno. Kontejner je dovezen. Ako kontejner košta 5 milijuna, 600 tisuća kuna košta... Sada su kupili taj kamion, on je tu možda 2 mjeseca", nastavio je Rumora.
Fond za zaštitu okoliša prvi stupanj protiv Općine je dobio, u tijeku je drugi stupanj. No, ni Fond, ni Općina, ni Trgovački sud nisu nam htjeli dostaviti presudu. Ipak, iz dopisa koji posjedujemo vidljivo je da Fond razvojem situacije - nije bio zadovoljan.
Kako niti po predmetnoj Izjavi Općina Povljana nije postupila i vratila sredstva zaprimljena po Ugovoru, to je dana 23. studenog 2013. godine Trgovačkom sudu u Zagrebu podnesena tužba protiv Općine Povljana. Na deponiju nema potpune ograde, sustava odvodnje procijednih voda ni otplinjavanja. Plin se ne iskorištava u energetske svrhe, niti važu ono što se odloži. Jedini način saniranja su ove grane koje su nabacane na manji dio smeća kako ga bura ne bi otpuhivala.
"Trebali su imati neke boxeve, neku reciklažu, oni nemaju ništa. Vidjeli ste kako je gore sve zajedno i plastika, papir , metal. A vidite što je tu, dovoze miješani komunalni otpad...", rekao je Rumora.
A na ulazu u deponij - dočekao nas je i bager. Doduše, u njemu nije bilo nikoga.
"aj bager je došao u petak popodne. Kada sam vam poslao slike, kada je bio kamion koji je iskrcao smeće, taj bager nije bio. To je bilo petak oko 11 i pol, a rekli su mi da je popodne došao bager oko 4 sata. U petak, to je 30., dan prije roka za zatvaranje. To je samo mazanje oči da se kao nešto radi", ispričao je Rumora.
Što se tu točno radi - vlasti nam nisu htjele reći. Načelnik Općine Povljana rekao je da je na službenom putu, no obećao nam je sastanak s njegovim zamjenikom. Danas se više nije javljao na telefonske pozive. Iz Ministarstva poručuju: oni su predložili preusmjeravanje otpada u Grad Pag.
"Koji sporazum su postigli načelnik, gradonačelnik općine, Ministarstvo nema informacije. Općina Povljana je mogla i s nekim drugom dogovoriti...", izjavila je Matak.
No, ovo nisu jedine stvari na koje smo se obvezali, na što upozorava bivša ministrica zaštite okoliša.
"Konkretno 2018., odnosno kraj 2018. je bio najzahtjevniji rok ili obveza jer je ona podrazumijevala da Hrvatska mora sanirati sva postojeća odlagališta na koja se odlaže otpad", objasnila je Mirela Holy, bivša ministrica zaštite okoliša.
Prema podacima Ministarstva od ukupno 103 odlagališta otpada - 60 je sanirano. Na 14 odlagališta sanacija je u tijeku, a na 29 - tek u pripremi. Zatvoreno je sveukupno 198 deponija.
"To ne znači da su sva sanirana odlagališta trebala po automatizmu biti zatvorena, nego to podrazumijeva da se na njih više nije smio odlagati otpad koji nije inertiziran, što znači da nije obrađen na način da više ne mijenja svoja kemijska svojstva.“ – nastavila je Holy.
Također, do kraja 2018. trebali smo izgraditi sve centre za gospodarenje otpadom.
"Koliko je meni poznato, mi imamo 2 centra. To je jedan za Istru, Kaštijun i jedan za PGŽ - Marišćina. I još jedan broj projekata se nalazi u većoj ili manjoj mjeri u nekakvoj papirnatoj fazi realizacije projekta", rekla je Holy.
U Ministarstvu su svjesni da kasnimo s ispunjavanjem obveza.
"Ima jako puno obveza, neki rokovi su vezani za2018, neki za 2020. Još uvijek radimo na smanjenju biorazgradivog dijela otpada koji završavaju na odlagalištu, moramo zatvoriti sva odlagališta koja definitivno još nisu sva zatvorena i u 2020. godini moramo doći do 50 posto odvojenog prikupljenog otpada iz komunalnog otpada", rekla je Matak.
Zbog svega ovoga možemo očekivati plaćanje penala koji bi se mogli mjeriti u desecima milijuna kuna, no u Ministarstvu još ne žele govoriti o iznosima.
"Iz razloga što je proces na sudu europskom gdje se odlučuje koliki će biti penali to su dugi procesi, prva presuda nikada ne završi s kaznom, tek druga. Taj proces ovisi o jako punio faktora, među kojim i to što sada činimo i koliko se država zalaže da postigne te ciljeve",zaključila je Matak.
Jedno je sigurno. Ovo nisu prizori koje bismo trebali vidjeti sedam dana nakon što je odlagalište trebalo biti zatvoreno. Nova hrpa smeća, a od bagera koji su tamo postavili - ni traga.
