Jednostavno su ljudi došli, stali ispred kamiona i rekli - ovo ne možete. To je pomorsko dobro i to je opće dobro svih nas. Ne može biti u ničijem vlasništvu. Pogotovo 15 tisuća metara kvadratnih koliko tu treba biti sveukupno ovog kamenja bez ikakvih studija okoliša.
Tim je riječima Mira Zenčić, jedna od
pokretačica inicijative Spas makarske plaže, započela
objašnjavati što sve zabrinute građane muči.
Kaže, plaža Cvitačka je devastirana jer dio prirodnih struktura
škrija zatrpan građevinskim materijalom. A prema takvim plažama,
šrkijama pod hladom borova Makarska je poznata. Plaža se u dubinu
i širinu krenula proširivati ispred hotela Romana. Prema prvim
planovima još iz 2009., objekti u kompleksu bili su relativno
skromni i manja plaža ispred hotela bila bi sasvim
dovoljna. Ivan Šimić, gradski vijećnik iz Živog
Zida, ovako opisuje veliki hotel koji je u izgradnji:
"To je mastodont betonski koji je zasjenio vizuru Makarske i ovi
isti ljudi koji su napravili takav incident u prostoru imaju
brutalnu želju da Makaranima oduzmu ovih tristo metara
obale".
Investitori kažu kako ne žele da njihov projekt bude tema pred
lokalne izbore, pa ne žele javno istupati. Zato u njihovo ime
govori Ante Župić iz odvjetničkog ureda Župić i
partneri.
„Moj klijent je koncesionar na pomorskom dobru. Lokacijsku
dozvolu za uređenje plaže je dobio još 2017. godine, kojom
prilikom su svi dali suglasnost na takav projekt, a građevinska
dozvola je izdana u kolovozu 2020. godine. Ovo je bilo idealno
vrijeme, pogotovo u vrijeme korone, da investiramo u uređenje
plaže kako bi bili sigurni da će gosti biti zadovoljni i da će
smještaji biti puni.“
Iz Splitsko- dalmatinske županije krajem siječnja je stiglo
mišljenje kako postojeća koncesija ne podrazumijeva gradnju na
pomorskom dobru, a nasipavanje jest gradnja, stoga su naredili
zaustavljanje radova i vraćanje plaže u prvobitno stanje. Koji
dan kasnije, Županija je promijenila priču - kažu kako im je
dovoljno to što postoji pravomoćna građevinska dozvola i
namjeravaju potvrditi novu koncesiju koja bi uključivala i
gradnju, a koja objedinjuje i plažu Cvitačka i plažu Biloševac.
Ivana Miočević Franić jedna je od onih koja je,
u ime Udruge za održivi razvoj Osejava, već napisala nekoliko
prijava nadležnim tijelima.
"To treba biti nova koncesija koju je trebala potvrditi Županija,
ali digla se cijela bura i to je sad zaustavljeno. Mi se ispred
udruge bojimo da će oni provući tu odluku na nekoj od sjednica,
ali budni smo i pokušat ćemo gurati kroz DORH i Ministarstvo
planiranja da se utvrdi zakonitost akta".
I inspekcije Državnog inspektorata utvrdile su da se radovi
izvode sukladno izdanim dozvolama. Građani koji ne žele da se
gradnja nastavi nadaju se da će Ministarstvo graditeljstva
utvrditi kako je sama građevinska dozvola izdana nezakonito.
Odvjetnik Župić tumači kako sve rade u skladu sa zakonom.
"Mi izvodimo radove temeljem pravomoćne građevinske dozvole koja je izdana od tijela koje je ovlašteno to izdavati. Radovi se izvode temeljem dozvole, a ne temeljem toga je li koncesija sukladna u ovom trenutku dozvoli ili ne. Proširenje koncesije, to je proces koji smo inicirali odavno i koji je odavno trebao biti završen. A to nije problem investitora, nego problem učinkovitog servisa države koji treba pratiti investitore, koji im treba biti pri ruci, koji treba raditi svoj posao".
Zbog turizma koji ih hrani, Makarani uglavnom žive iznadprosječno
dobro. U svojim apartmanima nude 15 tisuća kreveta i
iznajmljivačima hoteli ne trebaju. Ali čelnici grada ugasle
proizvodnje, u kojem više nema Metalplastike, Amfore, Uljare ni
Građevnog poduzeća, žrtvovanje komadića prirode gledaju kao
prihvatljivu žrtvu da se bogatim gostima osigura komocija.
Gradonačelnik Jure Brkan objašnjava kako je
proširenje plaže od vitalnog značaja za Makarsku.
"Radi se o novom hotelu 4+ zvjezdice sa 580 kreveta koji otvara
220 radnih mjesta, a ima neadekvatnu plažu u svom koncesijskom
obuhvatu. Ja kao turistički djelatnik u prvom redu, a onda i kao
gradonačelnik, smatram da je plaža potrebna da se izgradi, ali
sve u skladu sa zakonom. Da se zadovolje svi ekološki propisi i
građevinski propisi. Ako je sve to zadovoljeno, ja nemam ništa
protiv da se nastavi gradnja plaže".
Glavno je pitanje kako se ta plaža gradi. Neobično je što su dozvole izdane bez inzistiranja da se napravi procjena utjecaja tog zahvata na okoliš.
Kakvo je stanje u podmorju kod nasipane makarske plaže provjerili su znanstvenici Sveučilišta u Splitu, a među ronicima je bila i Ivana Birčić.
"Područje je devastirano. Dubina tri i pol do pet metara, ovisno
o kako kojem dijelu, živog svijeta gotova da i nema više. Bio je
jedan škrpun koji je potpuno prekriven sedimentom, kao i alge
koje više ne mogu dalje nastavljati svoj život".
Unatoč svemu, inspekcija je utvrdila da se nasipavalo dozvoljenim
tehničko- građevnim kamenom. Problem je u tome što je teško
izmjeriti ima li u sastavu previše zemlje, pa je procjena
inspektora više- manje subjektivne naravi i drukčiji je dojam ako
je stigao kad je struja već odnijela većinu otopljene tvari. Dok
građani upozoravaju na moguće nepravilnosti i prijavljuju čitav
projekt nasipavanja plaže kojega su barem privremeno zaustavili,
investitori preko svog odvjetnika govore kako će izgradnja
kompleksa hotela gradu donijeti toliko željeno produženje
turističke sezone.
"Mi imamo stalne upite od turoperatora da komunalno uredimo plažu. Komunalno uređenje plaže prije svega se odnosi na investiranje u izgradnju tuševa na plaži i javnog vecea, te produženja mola za potreba mola lučke kapetanije i naših gostiju koji dolaze avionima u Split da ih se brodom preveze do hotela"-
No, građani i nisu previše impresionirani. Mira
Zenčić je prilično rezolutna kad priča o nasipavanju
Cvitačke: "Ovo što oni rade nije u skladu s prirodom, ekologijom,
ni sam zdravom pameću".
Kad će prestati izmjene planova koje uvijek idu na ruku
investitorima? Kad je dosta uzurpiranja krhke prirode koje je sve
manje? Treba li se zaustaviti baš ovaj projekt? Zašto se uostalom
sve karte bacaju na turizam bez ikakvog plana B? Time se na
primjeru jedne Makarske plaže bavila Potraga.
