Gorjelo ih je lani 64. Među posljednjima i skupocjeni mercedes zagrebačkog poduzetnika.
"To radi netko tko nije izrazito inteligentan. Ja vam garantiram da nisu dobili više od par stotina eura za to", kaže Želimir Kastelan, poduzetnik.
Kastelan je bio na večeri sa svojim suradnicima kad je automobil zahvatio plamen. Bilo je 18 sati. Na Zagrebačkom prisavlju, 7. studenog 2018. Postavili smo mu pitanje da li ga je bilo strah na što odgovara:
"Nikako. Onaj tko to radi - kad će reći da se bavio paljenjem automobila bit će predmet sprdnje u zatvoru jer zapaliti nekome auto je najniži čin koji se može dogoditi", odgovorio nam je Želimir Kastelan, poduzetnik.
Kastelan je ponudio i nagradu. 100 000 kuna onome tko zna nešto. Primio je 10 tak poziva no niti jedan nije bio pravi. A onda je policija pronašla počinitelje.
"Danas potpaliti auto nije nikakav problem. Ali je problem nestat s tog mjesta događaja", rekao je Dubravko Klarić, kriminalist.
"A paljenje se uglavnom aktivira kada odu. Ili fosforom ili te naprave danas nije teško smisliti. I to se vidi nakon očevida", nastavio je sa objašnjenjem Dubravko Klarić, kriminalist.
Zato većina automobila uglavnom gori pod okriljem noći. Skupa s tragovima.
"Da se požar kvalitetno prihvati treba nekoliko minuta. A onda u pola sata vozilo bukne i samo od sebe se ugasi u narednih pola sata do 40 minuta. Dakle, od zapaljenja do olupine treba sat i pol", kaže Čedomir Čović, sudski vještak za promet.
Zna to i šef sigurnosti Dinama koji je i sam nekad kao kriminalist radio u policiji. Nije bio te sreće da sazna tko mu je i zašto u 5.30 na zagrebačkim Vrbanima u prosincu, 2017.godine zapalio automobil marke Golf.
"Ja sam to stavio u kontekst da je u kolovozu pucano na
Zdravka Mamića pa je u rujnu napadnut naš
tadašnji trener i onda je meni kao šefu sigurnosti zapaljen auto.
Nisam dobio neposredne prijetnje niti sam primao ikakve poruke. S
mojim privatnim životom to nema veze jer živim kao prosječan
građanin, ali povezano je s poslom", kaže Krešimir
Antolić.
Već 13 mjeseci zbog toga je pod policijskom zaštitom.
"Nekakva priprema je jednostavna. Pronaći likove koji će za 100 do 200 eura to napravit nije teško. Nema razloga da nešto krene loše. Ja sam pružio otpor pa sam ga ozlijedio ili se meni nešto dogodilo. Ulaganje je vrlo malo. Rizik da bude otkriven je nikakav, a efekt solidan - ja više nisam bezbrižan kao ni moja obitelj", kaže Krešimir Antolić.
Dubravko Klarić dugo je godina radio u policiji. Kao kriminalist nagledao se svega.
"To ne mora voditi nužno prema krim miljeu same žrtve - počinitelji su definitivno iz krim sredine ili barem imaju kriminalno razmišljanje, ali sama žrtva ne mora nužno biti. Ali preddeliktni odnos postoji", kaže Dubravko Klarić, kriminalist.
Zapaljeni automobili, slažu se svi sugovornici jesu poruke.
"Najčešće ovaj čin nije konačan čin. Ovo je zapravo samo upozorenje.
"'Čovječe sad smo ti digli auto, pa slijedi ostalo ako ne postupiš kako bi trebao', je poruka. Nikad do ovog ne dolazi, a da prethodno ne postoji odnos žrtve i oštećenika", objašnjava nam Veljko Miljević, odvjetnik.
Sudski vještak psihijatar, kaže, ovakva djela ne čine psihički bolesnici. Za piromana automobil na mračnom parkiralištu nije dovoljno uzbudljiv.
"Ovo su ljudi koji znaju što i zašto čine. Komunikacija je uvijek dvosmjerna - vi ne šaljete poruku da netko to ne razumije. Vrlo često žrtva makar ne zna dobro naslućuje tko je. Cilj djela je da izazove strah inače u suprotnom ne bi bilo počinjeno", kaže Špiro Janović, sudski vještak psihijatar.
Znao ili ne znao tko je točno,
"Uvijek ostaje sumnja. Ona je još gora nego kad se dokaže. Crv sumnje uvijek razdire u bilo kojem momentu", govori nam Dubravko Klarić, kriminalist.
A na to, vjerojatno, oni koji pale i ciljaju.
"U krim svijetu se zna tko se s čime bavi i kome se trebate javiti. Tko će zapaliti, pretući, ukrasti, provaliti ili fizički ugroziti", kaže Željko Cvrtila, kriminalist.
"Netko tko nije ništa radio u životu i smatra da onaj koji ima pet puta više od njega isto nije ništa radio nema moralnih problema da učini to i kaže - kako je stekao tako će mu ići i u zrak", kaže Veljko Miljević, odvjetnik.
"Mozak takvih osoba? To rade osobe funkcionalnih sociopata. Ti ljudi ne osjećaju ništa za svoje bližnje. Oni nemaju mogućnost da osjete patnju druge osobe - njihove su kočnice minimalne. Nažalost, takvih je 5 posto. To ne znači da će svi biti u krim miljeu, već da im tuđa patnja ništa ne znači", objašnjaca Špiro Janović, sudski vještak psihijatar, KBC Zagreb.
A motivi mogu biti razni.
"Obično su to imovinski odnosi i dugovanja ili je dobio novac, a nije odradio i to je ili osveta ili upozorenje", kaže Željko Cvrtila, kriminalist.
Policija tek posljednje tri godine vodi statistiku o potpaljenim automobilima. 2016. godine ih je tako gorilo 75 auti, 2017.godine 69 automobila, a lani 64 automobila. Najviše u Zagrebu i Splitu. Pronađenih počinitelja je malo. Po godinama je razriješeno tek 8 do 9 slučajeva i lani opet samo 8 slučajeva.
"Kriminalistička istraživanja za ova djela su izrazito složena. Posljedica paljevine je uništavanje velikog broja materijalnih tragova i tu ste u samom startu uskraćeni. Vrlo često je prisutna nesuradljivost", kaže Ivica Kropek, voditelj Odjela krvnih delikata Ravnateljstva policije.
A žrtve ponekad ne govore iz raznih razloga.
"Često imamo situaciju gdje žrtva ili oštećenik ne želi govoriti jer se želi zaustaviti na toj šteti koja mu se dogodila, da mu se ne dogodi i neka veća pa to ostaje neotkriveno", objašnjava Veljko Miljević, odvjetnik.
"Normalno da nije ako sam osjeća da neke stvari koje bi se saznale mogu dovesti do nekih neriješnih stvari između počinitelja i žrtve, ali ako je došao s pozicije struke u tu situaciju, onda će surađivati", kaže Dubravko Klarić, kriminalist.
"Dio ljudi nema povjerenja da će pravi počinitelj biti otkriven, a ako bude da će biti brzo procesuiran, a pogotovo da će završiti odgovarajućom sankcijom - a najčešće sankcije koje se izriču nisu odgovarajuće onome što se doista i dogodilo", objašnjava Veljko Miljević, odvjetnik.
O državnom odvjetništvu, kaže odvjetnik koji se bavi kaznenim pravom, ovisi kako će okvalificirati djelo. Paljenje automobila tako se može svesti pod kazneno djelo protiv imovine. Za oštećenje tuđe stvari zakon tada predviđa maksimalnih dvije godine. Za dovođenje u opasnost opće sigurnosti i uništavanje imovine većeg opsega do 5. strada li pritom netko do 15 godina zatvora.
"Zapriječene kazne nisu toliko važne kao što ljudi misle, one su kod nas u okviru širokog raspona između minimalne i maksimalne. A one koje su u pravilu izriču uvijek su u donjoj trećini zapriječene kazne. Ako je kazna 10 godina, dobit će 3 godine", kaže Veljko Miljević, odvjetnik.
A ono što je opasno jest da takvo ponašanje postane društveno prihvatljivo - kaže psihijatar.
"Ljude od počinjenja neće odvratiti visina kazne pa makar i drakonska već izvjesnost kazne - ako je siguran da će radeći nešto snositi posljedice - onda se to neće događati", kaže Špiro Janović, sudski vještak psihijatar, KBC Zagreb.
A kada je o paljenju automobila riječ, tek deset posto počinitelja završi iza rešetaka.
