Najavili su da će ograditi zemlju ako im grad ne plati, nitko ih nije shvatio ozbiljno. Kad su to i napravili, nastao je kaos. Blokiran promet, interventna na terenu, došao i sam gradonačelnik.
Kad se situacija donekle smirila i ograda se maknula grad je obitelj pozvao na sastanak. Deset dana kasnije, dogovora nema a već prilično apsurdna situacija – postaje još apsurdnija.
Pazite sad, ako žele natrag ogradu koju su stavili na svoju zemlju – obitelj će morati platiti troškove uklanjanja i kaznu. U gradu su im navodno i prijetili prijavama, a okretište u Prečkom danonoćno čuvaju zaštitari.
"Ovdje je bila kuća, a iza su bili vrtovi. Dolje su bili vinogradi, moja baka Milica je uvijek bila u vinogradu. Komarci su je pikali, ona je nosila duge rukave i držala se rukava, mi smo bili mala djeca", prisjeća se Mirjana Kos iz Zagreba.
1997. godine tražili zemlju natrag
"Nama je bilo jako interesantno živjeti u prirodi, zelenilu, miru, nikakvih ograničenja, nije bilo vrtića. To je jedan dio djetinjstva, predivan, prekrasan", kaže Mladen Maršanić iz Zagreba.
"Ja se mogu ispričati jer ćemo kroz 30 dana zatvoriti okretište Prečko na način da ćemo ući u posjed, na vrlo duhovit način. Istrest ćemo jedno 15 kubika i staviti zaštitare da čuvaju taj pijesak", rekao je Goran Husić, opunomoćenik obitelji.
"Neće oni blokirati ništa, Grad nikome nije ostao dužan niti će ostati, obratite se Uredu za imovinu, oni će vas dalje informirati", izjavio je Milan Bandić, gradonačelnik Zagreba.
Blizanci Mirjana i Mladen sa sjetom su u glasu kolegici Ani Trcol prije nešto više od tri mjeseca ispričali priču o višedesetljetnoj borbi za povrat djedovine. Ondašnja država im je potkraj sedamdesetih godina prošlog stoljeća uzela zemlju kako bi izgradila cestu - koja nikada nije napravljena.
Maršanići su zato 1997. godine tražili zemlju natrag. No Grad Zagreb, unatoč njihovu pravnom zahtjevu, nekoliko je godina kasnije upravo na njihovoj čestici u naselju Prečko sagradio, ni manje ni više, okretište tramvaja. 22 godine od zatraženog povrata Maršanići ipak dobivaju svoju zemlju natrag.
"Kad god dođemo ovamo, imamo emocije koje nas vuku, tog djetinjstva koje je bilo stvarno lijepo i rado dolazimo ovamo i sa sjetom se sjećaš da to više nije to", kaže Mladen Maršanić.
Maršanićima je prekipjelo
Nakon toliko godina sudskih sporova i svih presuda donesenih u njihovu korist, a za koje Grad Zagreb ne mari, Maršanićima je prekipjelo i odlučili su ući u posjed. Nisu prema najavama istresli pijesak, već su preko tramvajskih tračnica uz granicu svog posjeda podigli ogradu.
No ograda je tamo ostala samo do večeri. Uz nadzor policije i komunalnih redara radnici su ju razmontirali. Otada zaštitari i komunalni redari danonoćno čuvaju okretište. Ograda je pohranjena u skladištu Zrinjevca, žele li do nje, Maršanići moraju platiti troškove uklanjanja i kaznu.
No vratimo se u prošlo stoljeće kada je problem i nastao. Godine 1945. u Prečkom Janko Juretić i supruga Milica, djed i baka Maršanića, počinju život u tek izgrađenoj kući. Godine 1978. Sekretarijat za građevinarstvo Grada Zagreba uzima im zemlju u svrhu gradnje ceste i za to im isplaćuje odštetu: tadašnjih 589.000 dinara.
To je, kažu nam, bio sitniš u odnosu na pravu vrijednost. 1997., godinu dana nakon što je Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine stupio na snagu, Mladenova i Mirjanina majka Vera predala je zahtjev za naknadu. Godina je 2000. tramvajska mreža proširila se i na zemljište Maršanića. Njihova livada od tada je okretište tramvaja Prečko. Od tada traje pravna bitka ove obitelji s Gradom Zagrebom.
"U biti, Grad Zagreb zadnjih 20 godina koristi sve svoje pravne mogućnosti da bi, pa čak i stvari koje su standardne, oglušivanje, nejavljanje, ne mogu reći manipuliranje jer ne manipuliraju, ali vrlo sporo taj proces teče jer je u interesu Grada Zagreba da se sve razvuče unedogled i to je uspio 20 godina", rekao je Goran Husić, opunomoćenik oštećene obitelji Maršanić.
"Majka je bila jako nesretna zbog toga, uvijek je tražila nas, brata i mene, da je ovamo dovedemo "da si pogleda", često je o tome govorila... Uvijek ju je to grizlo, nije mogla zaboraviti gdje je odrasla, gdje smo se mi igrali", rekla je Mirjana Kos.
"Vi ste od kompletne zemlje maknuti, izvlašteni ste, tu ne možete ništa, tu je problem. Možete plakati, možete imati duševne boli, možete moliti, možete svašta u sebi, ali prema van ste - nemoćni", objasnio je Mladen Maršanić.
Nudili Gradu niz rješenja
Maršanići su sve ove godine nudili niz rješenja.
"Jedna je opcija da Grad, evo, tu površinu kojom se koristi uzme u najam i plaća najam. Druga je opcija da se dogovorimo oko otkupa. A treća opcija je da se izmjesti to okretište. Ja ne vidim četvrtu mogućnost", nastavio je Maršanić.
Iz dopisa koji smo dobili iz Grada Zagreba razvidno je da oni na najam ne pristaju. Pravdaju to činjenicom da se radi o gradskoj prometnoj infrastrukturi i da to nije zakonski moguće. Krajem ožujka Mladen i Mirjana su napokon dobili pravomoćnu potvrdu da je Grad znao da svoju zemlju žele natrag, ali da ih to nije spriječilo da izgrade tramvajsku prugu.
U međuvremenu, Maršanići su ispunili svoju zakonsku obvezu i vratili gradu 60.000 kuna, iznos koji su njihovi preci prije u dinarima dobili za oduzetu zemlju. Nadali su se da će s prošlotjednim postavljanjem ograde potaknuti Grad na rješenje. Nakon mjeseci ignoriranja od strane Grada dobili su poziv za sastanak.
"Bila su dva sastanka koja su završila kako su završila. Još nema nikakvog rješenja. Istina, s današnjim danom ne mogu reći da je nešto riješeno konkretno, nego dapače kompliciraju se stvari. Opet imam osjećaj da Grad, pravnici Grada žele ponovno predmet vratiti na početak, opet na doradu, poništiti neka rješenja koja su pravomoćna. Za sada ne vidim pozitivni razvoj događaja", rekao je Maršanić.
"Rezultata zapravo nema. Oni drže svoj stav, ponudili su sramotno nisku cijenu koja je neprihvatljiva i koja je bila prije dvadesetak godina. I, eto, sada stojimo na mrtvoj točki, zapravo imam osjećaj da ide vrlo sporo, zapravo nikako", objasnila je Mirjana Kos.
Iznos od 79 eura po četvornome metru koji Grad nudi za tri-četiri puta je manji od danas realne tržišne cijene.
"Mi ćemo ići s vlastitom procjenom. Malo teže pronalazimo procjenitelja koji ne radi za Grad Zagreb i nekoga tko bi se u ovoj medijskoj pompi eksponirao. Smatramo da ćemo zato teško pronaći procjenitelja koji bi to obavio, ali u potrazi smo svakako", objasnio je Goran Husić.
Prijetnje?
Dok traže procjenitelja, zbrajaju dojmove sa sastanka s gradskim predstavnicima. Šokirani su da su ih umjesto razgovora i dogovora dočekale, kako tvrde, prijetnje gradskih odvjetnika zbog postavljanja ograde uz granicu svojega posjeda.
"Na tom zadnjem sastanku koji je bio u Gradu čak su se pojavile i nekakve prijetnje u smislu kaznenih prijava koje ne vode rješenju problema. Mi nismo smjeli ući u posjed, da je tu bilo elemenata za kaznenu prijavu i odvjetnik Grada tvrdi da mi to nismo smjeli nikako napraviti. Dok je istodobno na istome mjestu tamo bila policija koja nije vidjela te elemente. Vjerojatno taj odvjetnik iz kancelarije zna bolje nego policija na terenu", ispričao je Maršanić.
"Negativne su to poruke iz Grada malom, radnom čovjeku kao što smo mi koji samo tražimo - svoje. Brat i ja smo dosta pod stresom i jako smo iznenađeni takvim postupkom u Gradu. Kao da nas žele omalovažiti i poniziti... što mi uopće tražimo", rekla je Mirjana Kos.
Iz Grada navode da na sastancima nije bilo prijetnji i zastrašivanja. Maršanići zbog svega što se događalo posljednjih dana i nemogućnosti da dođu do gradonačelnika Bandića, u petak su zajedno sa svojim opunomoćenikom predali podnesak s kronologijom cijelog događaja.
"Jer evidentno njegovi djelatnici njega ne brifiraju kako treba jer i dan danas on priča da je to 1200 kvadrata, da će nas izvlastiti i takve stvari koje po zakonu nisu moguće. Po Zakonu o izvlaštenju zemlju bi trebali unaprijediti. S obzirom na to da ovdje već postoji okretište dvadeset godina, jednostavno se to ne može dogoditi, objasnio je Goran Husić.
"Ovdje nitko neće dobro proći. Naime Grad će izgubiti, stanovnici će izgubiti, a uz to i ne znam kakav će biti uspjeh vlasnika. Grad je pokazao sposobnost upotrebe svoje snage i sile pritiska pa i na pravosuđe u čemu je uvijek na kraju uspio izboriti svoj interes", zaključio je Josip Kregar s Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Josip Kregar iskusan je pravnik. Prije dvadesetak godina bio je upoznat i s ovim slučajem jer je bio predsjednik Odbora za kontrolu Gradske skupštine Zagreba.
"I dan danas - jedna te ista borba"
"Ovdje mislim, po onom što vidim i čitam, radi se baš o tome da je propušteno primijetiti ili sporazumjeti se u vrijeme postupka pa čak i u trenucima kad je bilo sasvim jasno kako će on završiti", dodao je Kregar.
"Na temelju dosadašnjeg iskustva u ove 22 godine, pravnog postupka i rješenja koja su donošena u našu korist, zapravo bile su do sada tri generacije, dvije države, a jedna te ista borba. Čini mi se da se sada ide u smjeru četvrte generacije, dvije države, a i dalje - jedna te ista borba", zaključio je Mladen Maršanić.