Nitko u Hrvatskoj zbog odštete još nije odsjekao cijelu šaku, ali ideja da se pokuša prevariti osiguranje stara je kao i osiguravajuća društva.
Najdalje je otišao muškarac koji je, da riješi dugove, prvo osigurao, a potom odsjekao prst. Bilo je izmišljenih bolesti, namještenih požara, prometnih nesreća, a u industriji prijevara sudjelovali su i liječnici i policajci. Da razotkriju i spriječe ilegalni biznis koji se u Europi procjenjuje na stotinjak milijardi kuna stručnjacima iz osiguranja često pomažu i privatni detektivi.
"Imali smo davno jedan slučaj osobe koja je prijavila da je prilikom cijepanja drva odsjekla palac. Netom sam se vratio sa školovanja u Austriji i identičan slučaj sam tamo gledao. Kopkalo me da ipak provjerim malo detaljnije to", započeo je priču Irhad Meheljić, voditelj Odjela za štete u osiguravajućem društvu Grawe.
Pokazalo se kako si je na opisan način čovjek teško mogao odsjeći palac koji je, usput rečeno, netragom nestao.
"On je rekao smiješan odgovor da je kokoš došla, zgrabila prst i pobjegla", prisjeća se Meheljić.
Obzirom da se čovjek osigurao kod nekoliko kuća, palac mu je vrijedio 400 tisuća njemačkih maraka. No, kad se dokazala muljaža, postao je bezvrijedan. Ispostavilo se - kronični kockar izgubio je i prst i novac.
Drugi najrašireniji oblik financijskih prijevara
Prijevare u osiguranju drugi su najrašireniji oblik financijskih prijevara, odmah iza poreznih. Osiguravajuće kuće stoga imaju svoje timove koji u sumnjivim slučajevima provjeravaju što se doista dogodilo. Kad zapne, često za pomoć angažiraju i privatne detektive. Pitali smo zato dvojicu koji su među najiskusnijima u zemlji, Njegoslava Blažeka "Sovu" i Goroslava Šmaguca "Sharka", da nam ispričaju svoja iskustva.
"Ako muljaš, onda moraš zbilja biti vrhunski muljator i voditi računa o svim činjenicama. A obično se pogriješi", kaže Blažek
Jer privatni detektivi mogu pronaći i najmanji trag. Detektiv Šmaguc prije više je godina rješavao slučaj navodne nezgode profesionalnog ronioca koji je odmah trebao dobiti 300 tisuća kuna, a još pet tisuća kuna na mjesec primao bi do kraja života.
"Tužio je tvrtku koja puni boce s kisikom da boca nije bila adekvatno napunjena i da je dobio kesonsku bolest. Kesonska bolest je bolest koja izaziva poremećaj ravnoteže, uslijed koje osoba ne bi smjela više roniti, voziti auto, a da ne govorim da ne bi smjela voziti ni motor", rekao je Šmaguc koji je tu osobu pratio duže vrijeme.
Ne samo da je čovjek normalno ronio dalje, već ga je policija čak i dva puta evidentirala u krivolovu. Da stvar bude bolja, na dan suđenja kako bi si osigurao isplatu odštete, čovjek bez ravnoteže s kvarnerskog se otoka do suda u Rijeci dovezao motorom. Detektivi su ga fotografirali i predočili to kao završni dokaz.
Detektiv Blažek prepričao nam je još jedan zanimljiv slučaj. Kako se približavao završetak radova na autocesti prema moru, u nizu nesretnih okolnosti planulo je više ugostiteljskih objekata na staroj cesti.
"Gradnjom autoceste, naravno da će lokali koji su bili na lokalnoj cesti imati manje gostiju i da će propasti. Dakle, prije nego što propadnu, valja napraviti poslovni zaokret. Taj posao će požarom prestati, a vlasnik će dobiti novac da pokrene poslao na nekom drugom mjestu. To je uvijek sumnjivo i to se uvijek istražuje", kazao je Blažek.
Prilika čini lopova
Vatra je osobito pogodna i kad nešto vrijedno treba ispariti u dimu, bez dokaza.
"Već smo imali slučaj gdje su otkrili kako umjetnine nisu izgorjele u požaru, kao što je prijavljeno", rekao je Blažek.
Teško da bi vlasnik olako dao da mu izgore prevrijedni predmeti koje je desetljećima skupljao. Detektivskom istragom je otkriveno nešto čudno - kako iznajmljuje veliko skladište, samo jedan mali dio ne.
"Jednim pogledom kroz prozor smo otkrili da tu postoji jedan umjetnički predmet koji je na popisu. Naravno da smo to prijavili policiji, oni su napravili pretragu i pronašli", prisjeća se Blažek.
Prilika čini lopova, kaže stara izreka. Većini ne bi palo na pamet varati da se nisu našli u prilici kad bi za više novca bilo dobro malo nategnuti činjenice.
"Znam i slučajeve da kad je netko došao ne želeći fingirati ozljedu, da bi već od bolničara dobio vizit kartu, posjetnicu od odvjetnika pa nek se javi određenom liječniku kako bi mogao rješavati svoje probleme vezane za prometnu nezgodu i naknadu štete", rekao je Šmaguc.
Upravo su prometne nesreće najčešći način na koji ljudi pokušavaju prevariti osiguravajuća društva. Sudski vještak za promet Goran Husinec vidio je tisuće zahtjeva za šancovim ovratnikom, čak i kad je nesreća bila prilično bezazlena.
"Početkom 90-ih godina sve do ranih 2000-ih bile su popularne trzajne ozljede. Govorili su svi da imaju trzajne povrede, da ih boli vrat. To je bila cijela industrija", priča Husinec.
Kako se sve pokušavaju prevariti osiguravajuće kuće te tko i kako otkriva prevarante, pogledajte u priči Darija Todorovića.
