Petra Gajski iz Jakovlja mislila je da je to najgore što joj se može dogoditi kada je otac zbog druge žene napustio nju i majku 2005. No, prije dvije i pol godina na kućnu adresu stigla joj je ovrha zbog neplaćanja stambenog kredita koji je, u međuvremenu preminuli otac, podigao zajedno s nevjenčanom suprugom.
Kasnije će se ustanoviti da je pod ovrhom i Petrina majka jer nije bila formalno rastavljena od pokojnog oca te unatoč tome što su se obje u ostavinskoj raspravi odrekle nasljednog prava na stan za koji sada moraju plaćati rate.
“Htjela sam uplatiti sebi i mužu putovanje i nisam mogla jer sam na računu imala nula kuna, a do tada sam imala oko 14 tisuća kuna na računu. Otišla sam drugo jutro u FINA-u. Oni su mi rekli da me Splitska banka tereti za dug od 160 tisuća kuna”, ispričala je Petra Gajski, Jakovlje.
Račun je istog dana blokiran i njezinoj majci.
“Znači u jednoj sekundi su svi novci s naših računa nestali. Imali smo i štednju koja je bila na Petrino ime koju smo oročile da kasnije ima za početak svog života”, kazala je Mirjana Šapić, Petrina majka.
Kako bi doznale što se događa, morale su otići do banke.
“Kada sam otišla u Splitsku banku dobila sam informaciju da se radi o kreditu koji je moj otac dignuo sa svojom nevjenčanom suprugom i tako je to sve počelo”, rekla je Petra.
A Petrin otac, Igor Šapić, nju i Mirjanu napustio je još 2005.
“On je otišao i ostavio je nas dvije u stanu od moje svekrve. I poslije sam ja htjela sporazumni razvod, međutim, on je to uporno odbijao i negirao, kako nikad nema vremena. Shvatila sam nakon nekog vremena da on to nije želio”, rekla je Mirjana Šapić.
2009. kada je već nekoliko godina živio s drugom ženom, uzeo je kredit za stan od 70 tisuća eura. No, godinu dana poslije, iznenada umire, a njegovi nasljednici - supruga od koje se nikad nije službeno razveo, kći Petra i kći iz druge veze, morali su podijeliti imovinu.
“Majka i ja nismo prihvatile stan niti smo znale da je za njega dignut kredit. Ja sam od nasljedstva prihvatila pola tatine zadnje plaće i pola dionica koje je posjedovao kao hrvatski branitelj – u vrijednosti od nekih 3 tisuće kuna mog nasljednog dijela, a moja majka nešto zemlje u Kordunu koju je posjedovao”, kazala je Petra.
“Ja sam samo iz tog razloga uzela te tri njive da bi moje dijete imalo nešto da ne kaže da nema baš ništa od svog oca. Stana smo se obje odrekle u korist Dorotee, njegove druge kći” rekla je Mirjana.
Međutim 2012. stiže im opomena pred otkaz kredita za koji Petra i Mirjana do tada nisu ni znale. U njoj stoji da su njih dvije i Igorova maloljetna kći odgovorne za njegove dugove i da moraju platiti tisuću eura zateznih kamata.
2Jer očeva nevjenčana supruga nije plaćala rate kredita. Kontaktirale smo Splitsku banku, dostavile im rješenje o nasljeđivanju i oni su nam rekli da se ispričavaju i da oni nemaju ništa s tim kreditom i da neće od nas nikakva potraživanja uzimati”, kazala je Petra.
Nakon toga iz banke ih više nisu zvali, da im im u listopadu 2015. ovršili račune.
“Odlaskom u FINA-u saznala sam da nas Splitska banka tereti za dugovanje, tad je bilo 160 tisuća kuna u pitanju. Kontaktirala sam Splitsku banku. Oni su me tražili da platimo taj dug - naravno da to nisamo prihvatile nego smo uzele odvjetnika i uložile smo žalbu”, ispričala je Petra.
“Rekle smo da mi nemamo s time ništa, da je sudužnik tu koji bi trebao snositi sve te troškove, međutim mislim da ona ni do dan danas nije platila niti jedne jedine lipe za ništa”, rekla je Mirjana.
Tada kreće pravna borba dopisima i žalbama za vrijeme koje se majku i kćer uredno ovršuje.
“Oni su meni rekli da je rješenje o ovrsi, pošto je na prvom sudu u Zaprešiću naša žalba odbijena, postalo pravomoćno bez obzira što smo mi i dalje ulagali žalbu i što konačnog rješenja nema dok je na Vrhovnom sudu i da me oni imaju pravo držati pod ovrhom”, kazala je Petra.
Banka se od početka poziva na članak 139. Zakona o nasljeđivanju koji propisuje da se mogu naplatiti od nasljednika. Ovršni zakon im pak dopušta da biraju hoće li to biti prodajom nekretnine ili utjerivanjem dugova od članova obitelji i sudužnika.
“Oni smatraju da su svi nasljednici odgovorni za dugove koji su nastali, a ona kao sudužnik - nevjenčana supruga mog oca koja živi u tom stanu bi trebala u otplaćivati taj kredit, a stan je pod hipotekom i dva puta je stan bio na javnoj dražbi, pokušao se prodati, ali navodno nije bilo zainteresiranih kupaca za stan, a dug je ogroman”, rekla je Petra.
Uz to, u istom članku Zakona o nasljeđivanju na koji se poziva banka, piše i da nasljednici za dugove mogu odgovarati samo svojim dijelom nasljeđene imovine - Kod Petre bi to dakle bio iznos od tri tisuće kuna - koliko je dobila na računima i u braniteljskim dionicama, a u slučaju njezine majke vrijednost triju oranica.
“Ako sam ja nasljedila oko tri tisuće kuna, oni meni mogu uzeti tu vrijednost. A do sada su mi uzeli već 81 500 kuna. S tom ovrhom i blokadom računa”, rekla je Petra.
“U nasljedstvu su bile dionice, na što sam ja rekla da to trebaju nasljediti njegove kćeri. Njih dvije su to podijelile, a ja sam jedino uzela tri livade, odnosno oranice za koje ne znam ni gdje se nalaze, niti koja im je točna vrijednost, ali vjerujem da nije velika”, kazala je Mirjana.
Problem je i u tome što javni bilježnik u rješenju o nasljedstvu nije naveo iznose koji su se nalazili na računima pokojnog.
“U mojem rješenju o nasljeđivanju nije navedeno koliko je iznosila ta zadnja plaća. Navedeno je samo da je imao račun u Splitskoj banci s neutvrđenim iznosom. Nigdje ne piše točan iznos koji sam ja nasljedila i bez obzira što ja posjedujem dokumente koji dokazuju koliko sam ja podigla i koja je moja nasljedna imovina. I zbog toga što nisam znala točan iznos mi se dug može naplačivati”, ispričala je Petra.
“Većina tih računa nisu bila aktivna i sve je to dokazljivo. Lako se može vidjeti po broju računa kako bi se dokazalo da na tim računima nema ništa”, kazala je Mirjana.
Splitska banka tvrdi da ovrha nije sporna, što su potvrdili i Općinski i Županijski sud, a 1. ožujka i Vrhovni, koji je odbio reviziju. Kažu da ni u jednom trenutku nisu oštetili nikoga od sudionika niti je bilo nepravilnosti.
“Kad je riječ o nasljeđenoj nekretnini, važno je naglasiti da činjenica da je ista naknadno zajedničkim sporazumom prenesena na treću osobu nema karakter odricanja od ostavinske imovine nakon što je ista prvotno prihvaćena i ne oslobađa nasljednika odgovornosti za dugove ostavitelja za vrijednost ustupljene imovine. Vaše navode o odustajanju od naplate, kao i detalje o komunikaciji između nasljednice i odvjetničkog društva koje zastupa Banku ne možemo potvrditi”, piše u priopćenju Splitske banke.
Banka je, dodaju, i dalje otvorena za pregovore.
“Ja ne znam kolika je vrijednost tih mojih nasljeđenih njiva, ali kolika god da je ja sam spremna dati novce od prodaje. Ali ne mogu ja odgovarati za 670 tisuća kuna. Mislim to je apsurd, mi dosada samo plaćamo kamate - do glavnice neće doći ni tri generacije iza nas”, ispričala je Mirjana.
Objašnjenje Vrhovnog suda za odbijanje revizije je pak u najmanju ruku bizarno:
“I. i II. ovršenica u samoj reviziji nisu navele zbog čega bi pitanja bila važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni”, izvadak iz riješenja Vrhovnog suda.
A sve što su Petra i Mirjana željele saznati od suda bila su dva logična pitanja: uživa li imovina bračnog druga zaštitu prema vjerovnicima ako bračni drug nije znao za kredit te je li vjerovnik ovlašten nastaviti postupak protiv bračnog druga ukoliko predmet ne spada u njegovu imovinu? Sud na pitanja nije odgovorio već se pozvao na rješenja nižih sudova.
Probali smo doći do Jasminke Pavune koja s novim partnerom živi u stanu čiji kredit već godinama podmiruju i Petra i Mirjana. Dotična je i u ugovoru o kreditu navedena kao sudužnik pa smo htjeli doznati razlog zbog kojeg ne otplaćuje rate. Pokušali smo nekoga od obitelji koja živi u stanu dobiti i telefonom. No, sve je bilo uzalud.
Uspjeli smo ostaviti kontakt i kasnije nam se javio muškarac koji živi s Jasminkom Pavunom. On tvrdi da imaju dovoljno novca da otplate kredit, ali to ne žele kako stan ne bi pripao Petri i Mirjani. Kada smo mu objasnili da one na njega ionako nemaju pravo, već samo plaćaju njihove dugove te da to nije u redu, rekao je da bismo trebali razgovarati sa Splitskom bankom. Na kraju je priznao da i njih ovršuju...
“Ja sam ju kontaktirala na početku te cijele situacije. Ona mi je rekla da tri godine nije plaćala kredit, da nema novaca. Ja sam je pitala da zašto nije išla u banku i pokušala se njima dogovorit? Znači ako ti nemaš novaca da otplaćuješ kredit mora postojati neko rješenje. Ili će se povećati godine otplate, smanjit će se rata nekako. Ona je rekla da ne, da se nije ništa uspjela dogovoriti”, ispričala je Petra.
“Sudužnik bi trebao rješiti taj problem jer je ona potpisala taj kredit zajedno s njim, oni su podigli taj kredit skupa, od naše strane mi ćemo napraviti koliko možemo, ali što je previše je previse”, kazala je Mirjana, Petrina majka.
Zato predsjednica Saveza potrošačkih udruga kaže kako treba vrlo dobro paziti što se i kako uzima u nasljedstvo.
“Znaju se javiti situacije da u ostavinskom postupku neke osobe pojave se na ostavini i kažu da se odriču nasljedstva u korist nekog drugog u ostavinskom postupku, naprimjer brata ili sestre, mame itd. Ukoliko takvo nešto učinite onda vam je situacija da ste vi i dalje nasljednik i da zapravo možete odgovarati za dugove osobe koja je umrla i od koga ste nasljedili iako ste zapravo imovinu, stan ustupili svome bratu ili sestri i nemate od toga ništa. Zato je jako važno da ukoliko ne želite imati ništa s dugovima da se odreknete nasljeđivanja”, kazala je Dijana Kladar, predsjednica Saveza potrošačkih udruga.
To podrazumijeva i da za dug znate ili barem na njega sumnjate...
“Ja nisam znala za taj kredit do 2012. dok nismo dobili tu prvu opomenu nakon koje su nam se iz Splitske banke ispričali i rekli da nemamo ništa s tim kreditom. Jer zapravo ni nemamo”, rekla je Petra.
Kaže kako je u tri godine glavnica smanjena za mizernih 4.660 kuna, dok je na kamate otišlo sve ostalo.
“Za otplatu kredita se uzima s četiri strane - mojoj mami, meni, mojoj polusestri od obiteljske mirovine koju dobiva i gospođi koja živi u tom stanu i koja je sudužnik. Ja mislim da se taj dug definitivno nikad neće moći otplatiti na ovaj način, pod blokadom”, kazala je Petra.
“S tim da nama troškovi svakim danom sve više rastu. Kamate nam rastu, troškovi odvjetničkog društva koje nas je u biti ovršilo”, rekla je Mirjana.
No, procecudra je, kažu stručnjaci, jasna. Na ovršeniku je dokazivanje da ga se ne bi smjelo ovršiti.
“Vi u tim sudskim postupcima odgovarate samo do visine naslijeđenog i pri tome je važno da je na vama teret dokaza - znači vi morate predlagati dokaze s kojima ćete dokazati da vaša imovina vrijedi pet tisuća eura, a ne sto tisuća eura koliko od vas naprimjer traži banka”, rekla je Dijana Kladar.
Unatoč tome što su sudovima dostavile sve potvrde kako bi dokazale da plaćaju dug za nešto nešto što nikad nisu ni posjedovale - sve je bilo uzalud.
“Rekla bi da nitko nije ni pogledao pošteno te papire jer da je onda bi shvatio koliki je i čiji nasljedni dio”, kazala je Mirjana.
Dok su procesi trajali banka je uredno skidala novac s računa - a živjeti pod ovrhom potpuno je drukčija priča.
“Svaka moja božićnica i regres koju mi isplati tvrtka odlazi na taj račun, ja ju ne mogu zaštiti. Ja trenutno radim na pola radnog vremena jer iskreno niti ne želim na veću satnicu raditi jer što veću plaću dobijem više će mi novaca uzeti za nešto što nisam odgovorna. Trenutno ne mogu koristiti svoju karticu, ne mogu ništa imati na sebe, znači auto, stan ili nešto. Ako se mom suprugu nešto dogodi ja ne mogu naslijediti ništa jer će mi sve uzet. Znači moje dijete može ostati bez ičega”, rekla je Petra.
Uz to, za šest godina joj istječe štednja za životno osiguranje koja će također otići banci. Majka Mirjana kaže kako natovareni dug neće moći otplatiti nikada. Osobito jer ona uskoro ide u mirovinu.
“To je apsurdno jer tome nema kraja. Oni meni ne mogu uzimati mjesečno pet tisuća kuna jer ću uskoro u mirovinu, a ona će iznositi oko 1300 kuna…”, kazala je Mirjana.
Ostaje im jedino ustavna tužba, ali i da je dobiju pa se sve vrati na početak opet bi morale pokrenuti novi proces protiv Splitske banke - što bi trajalo godinama.
“Ovrha i dalje traje, ovrha tu nije zaustavljena, i dalje kamata raste, i dalje troškovi rastu, i ovi odvjetnički… Mi to nikad nećemo moći riješiti”, rekla je Mirjana.
Odvjetnici zato još jednom upozoravaju:
“Prosječan covjek misli da ako je nekome ustupio nekretninu i ako ništa nije dobio kao u ovom slučaju, da nije dobio nikakav stan, onda najčešće ljudi misle pa zašto bi ja trebao vraćati neke dugove. Međutim tu postoje nekakva pravila postupka koja ako ne poznajete možete se dovesti u nezavidnu situaciju”, poručila je Dijana Kladar, predsjednica Saveza potrošačkih udruga.
Majka i kći nedavno su se čak neuspješno probale nagoditi s bankarima. Petra je, na kraju, ogorčena situacijom, odlučila dati otkaz. Kaže, banka od nje više neće naplatiti ni lipe. A njezina majka misli da treba ići i korak dalje.
“Nama jedino preostaje da se oprostimo od lijepe naše i da idemo živjeti van. Jer drugačije tu ne možemo živjeti. Na ovakav način ne”, rekla je Mirjana.
Svima ostalima preostaje biti pažljiviji kod uzimanja nasljedstva jer bi mogli plaćati i dugove za koje nisu znali i iznad vrijednosti nasljeđenog. Unatoč tome što u Zakonu o nasljeđivanju piše nešto sasvim drugo.
