Kada je prije nekog vremena don Stanko Jerčić iz Jelse u župnom listu kritizirao ponašanje na vjenčanjima postao je nacionalna tema.
"Obred vjenčanja u mnogim slučajevima postaje kao jedno zatišje ili pauza između dvaju tulumarenja", rekao je don Stanko Jerčić.
''Unutrašnjost crkve ukrašava se kao da dolazi Djed Mraz, fotografi i snimatelji bacaju se po podu, ulazi se s bocama rakije, mobiteli zvone, garderoba je neukusna, nakon poljupca navija se kao da je pao gol. Bože pomozi'', pisao je don Stanko.
Od bacanja riže mu je muka jer je riža hrana, a hrana se ne baca.
"Da ne govorim o tome posipanju riže, a nitko ne počisti za sobom. To nije bila tradicija od starine.
Don Stanko rođen je prije 70 godina kao osmo dijete u bračkoj obitelji. Otkako je zaređen 46 godina, štošta se promijenilo u životu pastve. Ni brak, kaže, više nije moderan.
"Pitao sam jednu djevojku, znam da joj je već vrijeme, a ona mi je odgovorila kako nije u điru udavati se. Kako, molim te? Kako nije?", rekao je don Stanko.
Nije više "u điru" ni odlazak u svećenike. Sve manje ih čuje poziv. Trend je to koji je vidljiv najviše u Sjedinjenim Državama i Zapadnoj Europi, a nagriza i Katoličku crkvu u Hrvatskoj.
"Mi u biskupiji nemamo nego dva bogoslova, dakle dva kandidata. To znači za sljedećih 5-6 godina možemo imati, u najboljem slučaju, ako ustraju obojica, dva nova svećenika", rekao je don Stanko.
Don Stanko djeluje u Hvarskoj biskupiji čiji je biskup Petar Palić nedavno odlučio dopustiti slavljenje nedjeljnih svetih misa - u subotu. Uzrok takvoj odluci krije se u nedostatku svećenika, no biskup Palić ne misli da je stanje alarmantno.
"Nije to bio jedini razlog. Mislim da ne treba oko toga stvarati veliku priču, to je jednostavno situacija, mogućnost i praksa koja postoji", rekao je biskup Palić.
Još ne razmišljaju o ukidanju župa
Na tri otoka - Braču, Hvaru i Visu - brigu o 46 župa vode 23 svećenika. Svaki od njih skrbi u prosjeku o dvije zajednice. Broj otočnih dušobrižnika bi zbog životne dobi vrlo brzo mogao biti i manji.
"Tako da, ako se uzme omjer onih koji će otići u mirovinu i onih koji će nam za nekoliko godina doći, onda to nije neki najsretniji omjer, ali na ovim prostorima je uvijek bilo duhovnih zvanja", rekao je biskup Palić.
No ukidanje župa nije na dnevnom redu.
Bila župa manja ili veća, prema Vatikanskim ugovorima država za svaku iz proračuna izdvaja dvije prosječne bruto plaće, na godišnjoj razini oko 200.000 kuna. Ako bi se broj župa sveo na broj svećenika, biskupija bi godišnje izgubila nekoliko milijuna.
Kada se najmlađi biskup u Hrvatskoj zaredio u proljeće prošle godine, njegov predšasnik, biskup Slobodan Štambuk poželio mu je mirno more i savjetovao: "U miru baci mrežu i na desnu i na lijevu stranu".
No biskupa Palića nije dočekalo mirno more, nego skandal već u prvim danima. Zbog sumnje u kazneno djelo bludne radnje i spolnu zloporabu djeteta mlađeg od 15 godina, policija je uhitila jednog od hvarskih župnika. Biskup je kleriku izrekao sve mjere predviđene crkvenim zakonodavstvom, izrazio duboko žaljenje i suosjećanje s osobom koja je doživjela zlostavljanje.
"Učinio sam ono što sam bio kao biskup dužan učiniti, a ne samo radi slike Crkve nego i radi zaštite žrtve, i radi pravde, i radi istine, i mislim ako svatko od nas tako djeluje, mislim da onda možemo vratiti to povjerenje u Crkvu koje je u nekim krajevima poljuljano!", rekao je biskup Palić.
Ništa nije, čini se, poljuljano u Velom Grablju.
Puna je bila crkva na proslavi blagdana svetih Kuzme i Damjana u Donjem Grablju iako prema posljednjem popisu stanovništva u selu živi sedam duša, većinom starijih.
Selo je opustjelo još sredinom 20. stoljeća kada se većina stanovnika spustila prema Hvaru i Splitu, a uzgoj lavande i maslina zamijenili turizmom i industrijom.
Mise subotom
Nova biskupova odluka o misama subotom nije ih posebno uznemirila.
"Ne fale svećenici, mi ćemo se prilagoditi, doći i u ponoć ako treba", rekao je stanovnik Velog Grablja Matko Mudrović.
"Novi biskup uvodi nova pravila, i tako i to dođe", rekao je stanovnik Velog Grablja Jure Zaninović Vida.
"Svećenika ima, samo nema ono da svećenik stoji u selo kao prije dok su sela bila puna. Imamo i krštenja, vjenčanja i sprovoda i uvijek ima mladih svećenika. Rado primamo svećenike i svi su nam dobri", rekla je stanovnica Velog Grablja Marija Jurić.
Kako i zašto je došlo do krize duhovnih zvanja?
A što je razlog sve manjem odzivu u svećenička zvanja, naši sugovornici kažu da o tome mogu samo nagađati.
"Mnogi govore: kad ne bi bilo celibata, bilo bi više svećenika. Nisam baš siguran da bi jer u pravoslavnim crkvama imaju isti problem", rekao je don Stanko.
Biskup Palić kaže da na odluku utječe puno toga.
"Ali ne smijemo zaboraviti na još jedan važan faktor u našem društvu, to je faktor obitelji jer sva naša znanja dolaze iz obitelji i naravno da je tu, u tom smislu, veoma važna podrška obitelji na koju ti mladi ljudi na žalost često ne nailaze", rekao je biskup Palić.
"Teško je reći zašto. Mogu samo promišljati poput mnogih: možda zato što je u obitelji malo djece pa je to jedini sin ili jedina kći, možda i samo razumijevanje tog svećeničkog poziva, a možda i nedostatak spremnosti da evo nešto darujemo Gospodinu", nadodao je biskup Palić.
"Da jedan od važnih razloga, možda najutjecajniji je to što u obiteljima ima manje djece pa onda i tamo gdje se pojavi želja biti svećenik, ako je on jedinac, to je onda puno teže", rekao je don Stanko.
Novi je biskup odnedavno dopustio da dvije župe vodi svećenik iz Poljske.
"To je dobro i za nas, htjeli mi ili ne, psihologija je takva da smo na otocima uvijek malo zatvoreniji. Ali evo, to će možda učiniti da se malo otvorimo, ne samo trendovima nego da počnemo malo drugačije razmišljati i, na kraju krajeva, taj katolicitet te crkve", rekao je biskup Palić.
U Vrisnik dolazi poljski svećenik
Vrisnik je selo u kojem djeluje poljski svećenik don Robert. Za njim tijekom ljeta dolaze i poljski turisti vjernici.
Mladenka je u malo hvarsko selo stigla devedesetih iz Bosne. Prva joj je susjeda Monika iz Slovačke koja se udala za Hrvata. Nijemci i Austrijanci su malo niže, a dvije Belgijke preko puta.
"Krštena sam, ali u Belgiji. Ne idem u crkvu. No, ovdje idemo jer je lijepo, i na taj se način integriramo u ovu zajednicu", rekla je Belgijka Kitty.
Slična je situacija, kazuje nam don Anđelko Kaćunko, i u njegovu Kompolju.
"Nema samo manje svećenika već i manje pilota, liječnika, građevinara...", rekao je don Anđelko.
Don Anđelko Kaćunko drži tri župe u Gackom polju, a misli da će svećenici iz inozemstva postati redovita pojava.
"Ja isto kažem ovim svojim župljanima: nemojte se ništa iznenaditi - imat ćete vi crnca za župnika jednoga dana", rekao je don Anđelko.
"Kako će izgledati stanje u crkvi u budućnosti, to ne znamo. U Hrvatskoj ima već svećenika iz inozemstva posebno iz Južne Amerike, Afrike... ", rekao je don Anđelko.
Kaćunko također dijeli mišljenje da je manje odziva u svećenstvo jer je i manje djece.
"Svi govore o tome da treba obiteljima omogućiti stanove, da treba u cjelini dići standard, a Njemačka koja je pojam zemlje visokog standarda izumire jednako. Dakle, nije u tome glavni problem", rekao je don Anđelko.
Pa je smislio formulu.
"Formula za budućnost: 'Moli, radi, rodi'. Jedino tako, to je redizajnirano pravilo sv. Benedikta: Ora et labora", rekao je don Anđelko.
Seksizam uobličen u ovoj formuli nije slučajni incident. Po njoj bi, kad se sve zbroji, za manjak liječnika, kontrolora leta, keramičara i vodoinstalatera, i na koncu svećenika bile krive - žene.
HBK zasad ne diže paniku
Tko nije vjernik, dodaje, ne može shvatiti poziv.
"Zvanje je svećeničko čudo. Što ja ne razumijem zašto sam ja svećenik. Zašto je Bog pozvao mene? Zašto je Isus pozvao mene - ne znam. Nekad kad sam zabrinut, recimo i u brigama, onda kažem 'Isuse, pa baš ti se čudim da si pozvao mene'", rekao je don Anđelko.
I dok svećenici na terenu govore o manjku kadra, iz Zagrebačke nadbiskupije poručuju da su ove godine imali 8 zaređenih, najviše u posljednje četiri godine. Iz Hrvatske biskupske konferencije nas također uvjeravaju da negativnog trenda zasad nema. Tvrde, demografski problemi odrazit će se i na Crkvu, no najnoviji podaci, oni od prije dvije godine, pokazuju da u Hrvatskoj djeluje 2400 svećenika i redovnika, 40 više nego prije 15 godina.