"Što vam uopće trebaju te šume?", to su ga, objašnjava nam grof Georg Eltz – pitali kad je u Vukovaru podnio zahtjev za povrat imovine. Njegovoj plemićkoj obitelji još su za KraljevineJugoslavije i kasnije, nakon 1945. vlasti oduzele tisuće hektara polja, šuma i vinograda. Dio mu je vraćen, no velik dio još nije. Službeno, zbog toga se vode postupci, neslužbeno, lokalni moćnici već su mu rekli da mu zemlju ne misle vratiti. No nije on jedini član nekoć poznatih aristokratskih obitelji koje se sada bore s DORH-om da im se vrati stotine milijuna kuna vrijedna imovina.
U Hrvatsku se vratio 90.-ih, no prije 6 godina odlučio je da će mu stalna adresa biti Beč. Dvorac koji je posjedovala njegova obitelj, na novčanici je od 20 kuna. Eltzovi su bili vlasnici vukovarskogavlastelinstva od 1736. godine. Agrarnom reformom nakon Prvoga svjetskog rata vlastelinstvo je smanjeno i podijeljeno, a 1945. nacionalizirano pa su se Eltzovi odselili.
"Nasljednici, unuci bivših vlasnika nekih slavonskih vlastelinstava su građani kao i svi drugi ljudi. Država koja funkcionira ne može raditi razliku između jednog prezimena i drugog prezimena", požalio se grof Georg Eltz, austrijsko-hrvatski poduzetnik.
Georg Eltz nastavio je voditi pravne sporove za povrat zemljišta koje je počeo njegov otac. Neki od najkompliciranijihpostupaka tiču se povrata šumskih posjeda oduzetih obitelji nakon Drugog svjetskog rata. Riječ je 2500 hektara gospodarske šume. Misli da Hrvatske šume njima dobro gospodare, ali da je prodaja drvne mase loše postavljena. Eltz misli da se postupci ne rješavaju - zbog jakih lobija.
"Protiv mene stoje interesi onih krugova koji danas profitiraju od našeg vlasništva. U Vukovaru, u trenutku kad smo stavili prvi zahtjev, mislim 2015. godine, meni su lokalni moćnici jasno i glasno rekli da nema veze što stoji u zakonu, da vukovarske šume sigurno nikada neće vratiti. Mislim da je to više pitanje nefunkcioniranja pravne države u nekoj fluktuaciji političkih, povijesnih i privatnih interesa. Dok postoji mogućnost da se ovaj plijen može raspodijeliti, postoji interes", objasnio je Eltz.
Interesne skupine on ne želi imenovati. Ipak, postoji jedna institucija u koju upire prst.
"DORH se bori do zadnjeg metka protiv mene", rekao nam je Eltz.
Nije glasnogovornik ostalih obitelji koje traže svoje bivše posjede, ali kaže da nije jedini. Georg Eltz naknadno nam je poslao pisanu izjavu u kojoj kaže: "Ima ljudi koji kažu što mu povrat imovine uopće treba?" Ovo je pitanje dokaz mentaliteta lopova ili pljačkaša. Meni osobno imovina ne treba, nego povrat treba državi i Vukovaru.
„U zadnje vrijeme intenzivirala se uloga DORH-a kao zaštitnika države. Naime, pojavilo se kao sporno pitanje: 'Je li takvim osobama imovina oduzeta za vrijeme socijalističke Jugoslavije ili im je prethodno oduzeta u Kraljevini Jugoslaviji?'“, objasnio je profesor FraneStaničić s Pravnog fakulteta u Zagrebu.
DORH u okružnici koje su poslane županijskim odvjetništvima još prošle godine navodi kako je uočeno u posljednje vrijeme da upravna tijela pogrešno primjenjuju određene odredbe Zakona o naknadi što ima za posljedicu neosnovanu restituciju javnog vodnog dobra, šuma i poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske. DORH ukratko kaže kako treba pripaziti na povrat nekretnina oduzetih na temelju odluke AVNOJ-a iz 1944., te onih oduzetih po agrarnim propisima prije Drugog svjetskog rata. Navode se grofovi: Eltz, Drašković, Pejačević, Janković, knezovi Thurn und Taxis.
"Ne može se 2019. DORH kao zaštitnik interesa države pozivati na zakone o agrarnoj reformi. Jednostavno ne može", rekao nam je Albin Hotić, zagrebački odvjetnik.
Kako je monarhija, nastala prije 101 godinu i čije se razdoblje gotovo i ne spominje na satovima povijesti, postala bitan faktor u upravnim postupcima koje Hrvatska vodi 2019.?
"Kad govorimo o Kraljevini Jugoslaviji, radi se o jednom novom pravnom sustavu koji je nastao na razvalinama Prvoga svjetskog rata, odnosno Austrougarske i spajanjem s Kraljevinom Srbijom. Na početku država mora nadoknaditi ili nagraditi solunske dobrovoljce, razne veterane Prvoga svjetskog rata i državi nedostaje dovoljno obradiva zemljišta", rekao nam je Staničić.
Albin Hotić zastupa brojne stranke u slučajevima povrata oduzete imovine.
"Sada DORH, nepoznato u čijem interesu, kaže: 'Nemojte im vratiti! To im je već oduzela Kraljevina Jugoslavija.' pa se postavlja pitanje je li to odvjetnik Kraljevine Jugoslavije ili Republike Hrvatske?", ispričao nam je Hotić.
Ove primjedbe bivših veleposjednika i njihovih odvjetnika DORH nije htio komentirati.
"Budući da su postupci pred bilo upravnim tijelima, bilo pred sudovima u tijeku te je podnesen Vrhovnom sudu Republike Hrvatske zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ne bi, kao stranka u postupcima, davalo izjave", navodi DORH.
"To su ogromni hektari šuma, vrijednog zemljišta za koje država misli da ih može spasiti za sebe. Da njima može bolje upravljati nego da se nalazi u vlasništvu šumoposjednika, ali ne mogu spekulirati što država želi ili DORH smatra", rekao nam je Staničić.
Na upit Potrage DORH odgovara:
"Državno odvjetništvo u tim predmetima ima samo status stranke na temelju odredaba Zakona o naknadi za imovinu oduzetu tijekom jugoslavenske komunističke vladavine i nastupa radi zaštite javnog interesa i zaštite zakonitosti", dodaje DORH.
Sa stajališta države nebitno je tko je vlasnik koje imovine. Hrvatske šume su trgovačko društvo koje gospodari ili bilo koji vlasnik stvarat će dobit ili gubitke. Sa stajališta države je nebitno tko je vlasnik.
"Do sada je pravomoćno vraćeno u vlasništvo ukupno 34.444 hektara šuma, a prema saznanjima Hrvatskihšuma d.o.o., postupci se vode za još 17.247 hektara, dakle za 0,8 posto ukupne površine kojom gospodari HŠ", govore u Hrvatskim šumama.
"Hrvatske šume su stručno dobro vođene. Problem je u tome što Hrvatske šume ovo drvo koje proizvode moraju prodati nekim od politike definiranim kupcima koji imaju povlaštene kontingente i koji dobivaju povlaštene cijene. Te cijene su daleko ispod tržišnih cijena i zato zbog režima nažalost Hrvatske šume gube, ja procjenjujem, oko 100 milijuna eura godišnje od potrebnih prihoda koje bi mogli investirati u šume", rekao nam je Eltz.
U Hrvatskim šumama kažu kako nemaju točne podatke o broju zahtjeva za povrat jer nisu stranka u tim postupcima, no u odgovoru Potrazi dodaju da se velik dio zahtjeva odnosi na povrat crkvene imovine.
Obitelji Thurn und Taxis također traži velike površine šuma. Njihovi su bivši posjedi bili u većinom na području Karlovačke i Primorsko-goranske županije, najvećim dijelom u Gorskom kotaru. Njihov zagrebački odvjetnik koji ih zastupa kazao nam je da nema dopuštenje obitelji u javnosti iznositi podatke.
"Na državi je da kaže da, to je tvoje ili ne, oprosti nije, da ide na Ustavni sud, Europski sud, pa će na kraju netko konačno reći da je država u pravu ili moramo pustiti pravnoj državi da svoje odradi", zaključio je Staničić.
Nisu sve jedinice lokalne samouprave oduševljene što se plemićima vraća jedan od vrjednijih prirodnih resursa. Mnogi misle da šume trebaju ostati u vlasništvu države. I pred onima koji traže povrat i pred DORH-om skupa je i komplicirana forenzika dokumenata. Tko bude imao više novca za dubinsko istraživanje i vremena za duge postupke, dobit će hektare šuma.
