Zvonko Širjan ima četiri farme na kojima hrani telad. Imaju
100-tinjak kilograma, a u prodaju idu kada dosegnu 600 kilograma
težine. Sve to traje 15-tak mjeseci i košta sve više.
"Mi stočari i naša firma nemamo dovoljno zemljišta da proizvedemo
hrane na svojim pašnjacima pa ni u godinama kad je normalan
prinos, ove godine nam fali 60 posto i sad smo na tržištu
kupujemo kukuruz i bilježimo gubitak od 30 posto po svakoj
proizvedenoj kili, odnosno kukuruz je otprilike duplo skuplji
nego što to možemo ostvariti preko cijene mesa", kaže Zvonimir
Širjan, vlasnik farme.
To je problem u kojem su se našli svi uzgajivači stoke. Cijene
stočne hrane su se povećale, osobito kukuruza koji je ove godine
slabo rodio, mogu ga platiti kunu po kilograma, a on stoji kunu i
80 lipa. Zlatko Širjan kaže da na farmi drži 14 000 grla stoke,
nekad više nekad malo manje. Ove godine dokupit će kukuruza za 15
milijuna kuna. Od toga naplatiti 7 milijuna.
U ovom trenu njegova je farma - neodrživa
"Definitivno je da stočari u ovom momentu gube. Netko ima rezerve
i snage se zaduživati i vjerovati u bolje sutra, ali mnogi nemaju
- ali tko će vjerovati u bolje sutra, a to se ne dogodi -
bankrotirat će", kaže Širjan.
Ovako računa.
"Mi prodamo kilu junetine za 16 kuna živih bikova, to je
otprilike 28 kuna mesa u polovicama plus pdv to je 32 kune i mi
proizvođači mislimo da su troškovi proizvodnje puno veći nego što
to ostvarujemo na tržištu", kaže Širjan.
Fali im 30 posto premda je cijena junetine prošle godine porasla
za kunu i pol. Za razliku od svinjskog mesa čija cijena pada.
Uzgajivači svinja stoga su u još većem problemu. Posebno ih muči
uvoz.
"Mi u Europi imamo višak proizvodnje svinja i taj višak se
prelijeva u Hrvatsku i danas imate odojka za tov od 15 do 28
eura, što je četvrtina od njegove stvarne vrijednosti", kaže
Širjan.
Da je stočare pogodila kriza svjesni su i u Ministarstvu.
"Mi smo ove godine predvidjeli 220 milijuna kuna za dobrobit
životinja, i još 130 milijuna za stajsko gnojivo i svjesni smo da
ni to nije dovoljno. zato ćemo pomoći s još 163 milijuna kuna što
treba odobriti Europska komisija", kaže ministrica poljoprivrede
Marija Vučković.
No, i to je trenutno, smatraju stočari, premalo.
"Za taj novac. To bi bilo 20 posto manja cijena od one koju treba
ostvariti na tržištu da mi ne gubimo. Meso bi trebalo poskupjeti
za 5 ili 6 kuna da budemo na nuli", kaže Širjan.
No, mesna industrija bori se sa svojim problemima
Milivoj Medven krenuo je od nule danas ima veliku
proizvodnju.
"Ulazni troškovi su svi otišli gore samo struja skoro 100 posto.
Račun nam je bio 250 000 kuna, sada skoro 500 000. Struja i
gorivo oko 3 milijuna kuna na godišnjoj razini. To je ogroman
udar na firmu. Trebate ostvariti 3 milijuna kuna dobiti. To nije
samo prodati meso. Da bi se to vratilo", kaže Milivoj Medven,
vlasnik mesne industrije.
A poskupjeli su i im i ostali ulazni troškovi poput folija,
kartona. Poskupljenje osjećaju i voćari kojima je krenula
berba.
"Naš najveći proizvođač stakla najavio je početkom studenog
poskupljenje od 9 posto i dodatnih 6 posto iduće godine,
komponenta plastike u zadnjih pola godine poskupjela je 30 do 50
posto. I ključna komponenta je karton. samo u zadnjih 3 mjeseca
poskupila je 25 do 30 posto", kaže Luka Cvitan, upravitelj
proizvođačke organizacije JabukaHr.
No, ne muči ih samo to.
"Zbog povećanja gotovo svih energenata dolazi do povećanja
troškova berbe, Transport ubrane robe do hladnjače i trgovačkih
lanaca i vraćamo se na trošak skladištenja jer jabuka može
stajati i do 12 mjeseci i zbog najave povećanja od 40 do 60
posto, neupitno je da će se to odraziti na cijenu proizvoda",
kaže Cvitan.
Mario Mesaroš vodi veliku tvrtku koja se bavi logistikom.
Pogodilo ih je sve. Zbog nedostatka radnika bio je prisiljen
povećati plaće, sada je porasla cijena goriva. U svaki šleper
stane 1200 litara.
"Prije nego je krenula pandemija tank nas je koštao 10 000 kuna.
U četvrtom mjesecu dogodio se pad cijena pa je rezervoar bio
7500, danas 11500 kuna", kaže Mario Mesaroš, član uprave tvrtke
za logistiku.
Imaju 250 šlepera. Troškovi samo jednog točenja flote porasli su
im za oko 700 000 kuna.
"Domaće tržište još nije reagiralo, ali donijeli smo odluku da
ćemo dizati cijene usluga", kaže Mesaroš.
A dizanje cijena, koje u konačnici plaća potrošač nikad nije
dobrodošlo. Državni Zavod za statistiku nedavno je objavio
indekse potrošačkih cijena koje su na godišnjoj razini porasle
3,3 posto.
U usporedbi s rujnom lani - drastično je porasla cijena tekućih goriva i plina kada je u pitanju stanovanje ( 56 posto, plina za 12 posto). Za gotovo 11 posto poskupio je prijevoz, poštanske usluge 23 posto.
Građani se boje dodatnog poskupljenja cijena hrane koja je već poskupjela 3 posto. Najviše ulja i masti za 18, 5 posto. Povrće 8 posto. Mlijeko i jaja 4 posto, kruh 3,7 posto dok je cijena mesa koja najviše muči stočare porasla za tek 0,3 posto.
No, i trgovački lanci kalkuliraju
Sami su sebi konkurencija, objašnjava Dragan Munjiza, direktor
jednog od njih.
"Trgovački lanci kad bi mogli radili bi sa minus maržama, ali to
ne smiju, stave minimalnu kalkulativnu maržu na proizvode koji
ulaze u osnovnu potrošačku košaricu i par osnovnih artikala kao
što su voće, povrće, meso, pelene, kava - onda ljudi iz toga
zaključuju koja je cijena robe u trgovinama", kaže Dragan
Munjiza, direktor trgovačkog lanca.
Nešto dignu, nešto spuste da dobiju balans.
"Naravno da to neće moći dugo. Meso će sigurno poskupjeti,
mlijeko - ono što možemo izbalansirati je cijena hrane i
higijenskih potrepština na kojima je uvijek veća marža", kaže
Munjiza.
Luka Brkić, ekonomski analitičar i profesor na zagrebačkom
Fakultetu političkih znanosti - objašnjava kako je došlo do
poskupljenja. Dogodila se, kaže, inflacija, na koju smo odavno
zaboravili.
"Uzroka je više nema tu neke tajne - došlo je do fiskalne i
monetarne politike u uvjetima pandemije - kada je novac tekao u
potocima, s niskim kamatama, povijesno niskim, fiskalna politika
koja je sve to pratila u pokušaju da stabilizira gospodarstvo,
nakon otvaranja dolazi do povećane potražnje za energentima, za
sirovinom za hranom, a s obzirom da je bio šok na strani ponude,
sada je povećana potražnja izazvala šok u smislu dobavnih lanaca
i unutar nekog gospodarstva. Logično je da se u kratkom roku ne
može dogoditi izjednačavanje ponude i potražnje - kao jednu od
posljedica imate rast cijena", kaže Luka Brkić, profesor
političke ekonomije.
Ivica Jakić dugo je godina radio vani. Danas je u mirovini -
konzultant za energetiku. Objašnjava da je sve krenulo s
nasukavanjem kontejnerskog broda Ever Givena u sueskom kanalu.
Što se opet poklopilo s izlaskom Europe iz covid krize i
povećanom proizvodnjom. Na to se složila politička priča oko
plina iz američkih škriljaca koji dolaze putem lng terminala i
ruskog plina sjevernim tokom. istovremeno veliku količinu plina
koju Europa nije uskladištila, objašnjava Jakić, povuklo je
kinesko gospodarstvo koje se naglo diglo, a koje je na kraju
ostalo bez ugljena zbog velikih poplava.
"I to se sve preklopilo na način da su to dobro dočekali
špekulanti. Današnje cijene električne energije 380 eura, a burza
to ima pravo formirati, ali ozbiljni distributeri ne kupuju s
danas na sutra. Zna se kad se kupuje plin u 3 i 4 mjesecu, kao i
struja. Onda kad imaš veliku količinu vode. I tih pet matrica se
složilo i dobili smo cijenu plina od 160 eura i 380 eura za
struju što nikad nije bilo", kaže Ivica Jakić, konzultant za
energetiku.
Najviše problema sada imaju oni koji su, kaže Jakić, špekulirali
s kratkotrajnom nabavom. U situaciji su da sada moraju dizati
cijene.
"Ako se referirate na Gradsku plinaru Zagreb, točno je da nisu
pretpostavili rizik porasta. S druge strane je pitanje što bi se
dogodilo da su unaprijed uzeli plin i da je došlo do smanjenja
cijene početkom iduće godine, što se često događa. Očito su se
kladili u krivom smjeru i njihovi potrošači, plaćat će veću
cijenu plina", rekao je ministar gospodarstva Tomsilav
Ćorić 18. listopada 2021.
Riječ je o oko 4000 poduzeća. Ministar građanima pak obećaje da
su mirni do travnja iduće godine, bar što se tiče plina. Mnogo
kraće kada su u pitanju cijene goriva.
"Nafta je 82 dolara po barelu, ona nije dosegla svoje visoke
nivoe kao 2018te. ali nafte ima. Samo je velik dio te cijene
formiran na bazi špekulativnog tržišta i maržama distributera i
uvoznika koji su u postocima, a on nije isti na 20 dolara i na 40
dolara", kaže Ivica Jakić, konzultant za energetiku.
Odluka Vlade donesena prošli tjedan da fiksiraju cijenu goriva
trajat će trideset dana. Stabilizacija cijena išla je upravo
nauštrb marži, a odgovor je najava distributera da će potrošačima
uskratiti svoje najkvalitetnije derivate. Za ministra
očekivano.
"Ovaj je trošak preliven na distributere, ali ako dođe do
povećanja država će preuzeti dio tereta na sebe", rekao je Ćorić
18. listopada 2021.
Sve kako bi se održala kupovna moć. A Inflacija se na
međunarodnoj sceni zahuktala, stigla je i do nas - ali njeni
brojevi daleko su od dvoznamenkastih. U Americi je inflacija,
objašnjava Brkić, 4 do 5 posto i njihov sustav federalnih rezervi
s tim se dobro nosi.
"Inercijska inflacija je nešto što može biti i dio rješenja -
recimo ako je inflacija viša od kamatnjaka, a jeste, onda kopni
javni dug. Centralni bankari morali bi biti zadovoljni, ali
istodobno svi mi koji imamo fiksne dohotke inflacija umanjuje
njihovu vrijednost - dok jedni dobivaju drugi gube", kaže Luka
Brkić, profesor političke ekonomije.
Projekcije na godišnjoj razini predviđaju dva posto inflacije
"Te granice su probijene, ali s obzirom na reakciju FED-a i EU-a
ne predstavljaju ozbiljan makroekonomski problem koji bi
zahtijevao neke radikalnije poteze", kaže Luka Brkić, profesor
političke ekonomije.
A baš njih zazivaju gospodarstvenici koji trenutnu krizu najviše
osjećaju.
"Nije isto čuvati radna mjesta u zemlji koja je efikasna i
konkurentna, u odnosu na zemlje koje nisu - tada možete zalediti
i dobivaju svi, a možda bi otišli u stečaj i ovako i onako.
svatko se češe gdje ga svrbi. i privatni pokušava izvući za sebe
i javni isto. a trebaju biti u dijalogu", kaže Brkić.
Koji je očito na čekanju.
"Predviđanja naših analitičara s burze su da se u 3 ili četvrtom
mjesecu sve vraća u normalu. struja će se vratiti na 80 eura po
megavat satu, a plin na 38, bit će puno više energije jer je ove
godine i hidrologija bila loša. Još su bolja predviđanja za
2023.", kaže Ivica Jakić, konzultant za energetiku.
OFF: koja se mnogima trenutno čini jako daleka.
