Čisti se takozvani sanitarni koridor na Plješivici, istočna granica utvrđena je sofisticiranom tehničkom opremom za nadzor, očistili su koridore uz naše granične rijeke i postavili tehnički nazor. Sve to dovelo je do smanjenja ilegalnih pokušaja prelaska državne granice, a tome je pomogla i pandemija Covida 19.
"Ožujak bilježi 35 posto manje pokušaja prelaska granice, travanj 65 posto u odnosu na lani i to se stvarno jako osjetilo. No rekao bih da je osim Covida za to zaslužna i zajednička organizacija putem Frontexa svih država članica i Grčke na granici s Turskom", naglasio je Zoran Ničeno, načelnik Uprave za granicu MUP-a RH.
Na takozvanoj balkanskoj ruti nalaze se i zemlje koje nisu članice Europske unije. Njihovi kapaciteti za zaštitu državne granice nedostatni su da bi uspješno prekinuli lanac krijumčara migrantima. To se posebno odnosi na Srbiju i Bosnu i Hercegovinu.
"Frontex je pri kraju onoga što je htio napraviti sa svim trećim zemljama u okolici. To su ti statusni sporazumi. Oni su parafirani, ali još nisu stupili na snagu u BiH i Srbiji zbog procedure donošenja ali bi bili vrlo važni za raspored snaga u tim zemljama i situacija bi bila daleko bolja", govori Ničeno.
Taj ugovor omogućava dolazak europskih policijskih snaga u te zemlje, ali i opremanje tamošnje policije. Organizacija ilegalnih prelazaka migranata u Europsku uniju kreće iz kampova BiH i Srbiji. Za sprečavanje njihova prelaska od ključne je važnosti suradnja hrvatske i slovenske policije.
"To je praktički javno. Postoje na panoima, stablima, zidovima... obješene ponude oko modusa krijumčarenja, znaju se nekakve cijene, znaju se modaliteti. Nažalost, među migrantskom populacijom veliki je broj onih koji se bave krijumčarenjem", objasnio je Ničeno.
Dodatno je viđenje situacije prikazao PeterSkerbiš, voditelj Odjela za upravljanje granicom ravnateljstva policije Republike Slovenije.
"Tamo su organizatori Pakistanci i Afganistanci. Pomoćnici su Slovenci i Hrvati koji se pobrinu za daljnji prijevoz i tako organiziraju ilegalne prelaske. Raspoređuju migrante u skupine, teže tome da su skupine čim veće i tako idu. Većinom kroz Hrvatsku hodaju jako nepreglednim terenom. Iz razgovora s njima doznajemo da su došli preko planina, zaraslih terena koje je jako teško nadzirati."
Upravo zbog teškog terena uz ljude je neophodna i sofisticirana oprema. Termovizijske kamere i dronovi nadziru zelenu granicu, no promet uz granicu kontrolira se i uređajem za automatsko prepoznavanje registarskih pločica. U jednoj smjeni obradit će nekoliko tisuća vozila, a samo je sekunda potrebna da vozilo i vozača provjeri u svim datotekama MUP-a ali i interpola.
"Da mi sada stanemo i zaustavimo 500 vozila zaustavit ćete na primjer, karikiram, 450-460 ljudi koji su ispravni i nama kao policiji operativno nezanimljivi. U redu, iskontrolirali ste pa je to i nekakva preventiva, a s ovim uređajem kada on vama izbaci operativno zanimljivo vozilo ili osobu vi to konkretno zaustavljate. Iz tog razloga je nama uređaj jako, jako dobar za rad", ističe Marko Đulić, policijski službenik Mobilne grupe za nadzor državne granice.
Kada uoče sumnjivo vozilo i krenu za njim, krijumčari nemaju namjeru stati i kreće jurnjava.
"Kad vam bježe, kad prevoze migrante. Bilo je do sada puno toga jer uvijek moramo paziti i pazimo na druge sudionike u prometu. Jer što vam vrijedi ako uhvatite krijumčara ali vam netko pogine u akciji. Uvijek se treba paziti ali je to nekada dosta teško. Oni ne prežu pred ničim. Znali su bježat s ceste, naglo vam skrene probiti odbojnik na auto putu, svega je bilo", priča Đulić.
"Njihovo glavno oružje je brz auto i brze noge i nastoje nam pobjeći. Na našu sreću za sada nije bilo uporabe vatrenog oružja ili bilo kakvih ozbiljnijih sredstava prisile. Osim fizičke snage i lisica za sprječavanje bijega", dodaje AlenTuđman, voditelj Mobilne grupe za nadzor granice.
"Upravo dok smo pričali o tome, uređaj je detektirao sumnjivo vozilo. Krenuli smo u pravu policijsku akciju, upravo onakvu kakvu su nam trenutak prije opisali. Javljaju informaciju i kolegama u drugom vozilu", govori naš reporter IvanŽada.
"Zaustavili smo vozilo u blizini granice. Kolega je pregledao vozilo, a ja ću sada kroz evidencije provjeriti vozača", prepričava Đulić.
I vozač i vozilo su bili u redu. Nisu našli migrante, niti išta ilegalno. Njihov posao sa sobom nosi i vrlo veliki rizik. Zato takve poslove rade najbolje obučeni policijski službenici.
"Nikada ne znate što je čovjeku u glavi i što je sklon napraviti. Svjetska statistika pokazuje da su najugroženiji policajci koji zaustavljaju vozila. Kad ovaj uređaj očita ja pretpostavljam što bi unutra moglo biti, pripremate se psihički. Pripremate se pazite se, kako pristupiti vozilu. Na primjer ako idete ležerno desit će vam se nepredvidiva situacija. Vi ne znate koga ste zaustavili. Može se raditi o osobi koja je netom prije napravila razbojništvo, ubila člana obitelji. On bježi i u toj je situaciji on uvjeren da vi njega zaustavljate jer znate da je to učinio, a vi nemate pojma", naglasili su Đulić i Tuđman.
Prilikom silaska na naplatu Karlovac, detektirali su jedno vozilo. U tom se slučaju nije radilo o migrantima, već o jednoj istrazi također vezanoj za granicu, no pojedinosti zbog tajnosti istrage ne mogu se iznositi.
S druge strane granice u okolici Metlike pitoreskna sela. Mještani ne žele pred kameru. Jedna gospođa objašnjava da danju ne vide migrante, ali noću čuju da psi laju. Kažu da se ne boje i osjećaju se sigurno.
"Pojavljuju se kaznena djela od strane migranata, policija postupa, no radi se uglavnom o lakšim kaznenim djelima", rekao je Skerbiš.
Slovenija se pri zaštiti granice odlučila za postavljanje ograde uz graničnu crtu iako ističu da ograda više djeluje psihološki. Tamo gdje je moguće za nadzor koriste i dronove s noćnim kamerama, a pomaže im i slovenska vojska.
"Uloga vojske je osiguranje postupanja policije i nadgledanje granice. Imamo dvostruku ulogu vojske. Vojska sudjeluje s policajcima u mješovitim patrolama. Kad se policajac bavi migrantima, vojnik ga štiti. S druge strane imamo vojnike na nadzornim točkama koji nadgledaju granicu s Hrvatskom i ako uoče migrante obavijeste policiju koja ih tada preuzima", napominje Skerbiš.
No nije uz cijelu hrvatsko-slovensku granicu ograda. Postoje područja uređena međudržavnim sporazumima gdje lokalno stanovništvo svakodnevno mora prelaziti granicu, a ograda, kao i odlazak na granične prijelaze život bi im učinio nemogućim.
Na posebnom dijelu hrvatsko-slovenske granice granična je crta prilično razvedena, nema žice, nema ograde, policije, ali ni vidljivih tehničkih pomagala. Krene li se pedeset metara ulijevo otiđe se u Sloveniju, krene li se pedeset metara udesno također se završi u Sloveniji. No krene li se cestom, ulazi se dublje u Hrvatsku.
Taj dio granice zajednički nadziru policije obje države. Prometuju automobili i slovenskih i hrvatskih registarskih pločica. Građani i jedne i druge zemlje dijele brine isto. Sada je mirno, no smirivanjem koronakrize i dolaskom ljeta, migracije će se sigurno pojačati.
"Očekujemo kada se završe restrikcije povezane s Covidom da će situacija opet biti kao prošle godine. Odnosno taj sezonski porast nezakonitih migracija. Po ljeti kada vodostaj rijeka opadne, kada su prohodniji putevi, također šume su zazelenile i zato ih je teže otkrivati", navodi Skerbiš.
"Jako dobro rade kolege iz Slovenije. Kad zbrojimo i jednu i drugu aktivnost na toj našoj vanjskoj granici EU za koju želimo da bude šengenska i oni na svojoj šengenskoj dobivamo dobru zaštitu granice EU", mišljenja je Ničeno.
Krijumčari su sve inventivniji. Puno bolje prepravljaju vozila, pronalaze nove puteve, kanale, usjeke kako bih ih policija što teže otkrila.
"Imamo i mi načina organizacije i neku tehniku koja nam omogućava da idemo u korak s njima. Ne možemo reći da smo mi korak ispred njih jer uvijek su oni taj mali korak ispred, ali mi smo jako blizu, na pola koraka", uz osmijeh dodaje Ničeno.
Otkako sve zemlje Europske unije pomažu Grčkoj u zaštiti vanjsku granicu stanje je i na našoj ruti bolje. Od velike krize prije pet godina, europske policije su puno uložile u zaštitu granica. Svaka od zemalja doprinosi na svoj način, a u međunarodnim misijama su iznimno cijenjeni hrvatski i slovenski policajci. Za model zaštite granice zainteresirane su i druge europske zemlje.
"To je jedan fleksibilan model koji uključuje graničnu i kriminalističku policiju gdje se temeljem analitičkih timova koji su vrlo bitni jer analiziraju podatke koje dobivamo ili od osoba koje smo uhitili ili od kretanja prometa vozila", zaključuje Ničeno.
Za hrvatski model nadzora granice prvi su se zainteresirali Francuzi koji su već preslikali naš način rada. U Hrvatsku i bez migranata godišnje ilegalno pokuša ući oko 4000 osoba. Naši sugovornici s jedne i druge strane granice se nadaju da će zajedničko osiguranje prvenstveno grčke granice i dalje biti snažno kao što se to pokazalo početkom ožujka i da više nećemo gledati slike iz 2015. kada su rijeke migranata nekontrolirano prolazile Europom.