"Žumberak je devastiran do maksimuma, a i Petrova Gora, Dilj, Papuk. Ne postoji šuma ni šumarak koji nije devastiran", govori Vesna Grgić iz Udruge Vidra, forum Zeleni odred.
Vesna je suosnovala forum Zeleni odred, grupu građana koji se bore protiv eksploatacije drva iz naših šuma. Kao najvećeg krivca prozivaju one kojima je država povjerila da šume čuvaju – tvrtku Hrvatske šume.
Predsjednik uprave Hrvatskih šuma, kaže, Zeleni odred nema pojma o čemu priča.
"To je strašno jedno nepoznavanje materije. Mi se iz petnih žila trudimo već godinama objasniti objasniti Medvednicu", pravda se Krunoslav Jakupčić, predsjednik uprave Hrvatskih šuma.
"Svim udrugama koje god smo vodili pokazivali smo djelove šume
koje oni žele da vide. Nije nam jasno u čemu je problem",
objašnjava se Damir Miškulin, voditelj Uprave
šuma Zagreb.
"Makar oni kažu da su bila nevremena te da oni to uređuju i da
paze mi ništa više ne vjerujemo jer imamo previše dokaza i sada
već možemo otvoreno reći da se radi o udruženom zločinačkom
pothvatu devastacije onog najvrijednijeg što još imamo, a to su
šume", kaže Vesna Grgić, Udruga Vidra foruma
Zeleni odred.
U čemu je problem na koji ukazuju aktivisti, na terenu nam
pokazuje jedan od djelatnika Hrvatskih šuma, koji je zamolio da
mu sakrijemo identitet, pa ćemo ga za potrebe snimanja nazvati
Ivo.
Pokazao nam je dvije lokacije na sad već snijegom prekrivene
Medvednice, na kojima je, kako tvrdi šuma posječena preko svake
mjere i bez reda. Prvu je 2013.godine poharala oluja nazvana
Teodor. Nakon oluje krenulo se izvlačiti drvo.
"Ovo je sramota za struku. Ništa nije rađeno, a sve je posječeno.
Tu je bilo vjerojatno i stabala koja nisu trebala ići dolje, za
koja bi bilo bolje da su ostavla i koja bia naplođivala površinu,
nego da se posjeklo i ostalo ćoravo", objašnjava nam Ivo,
šumar.
Upravo je to sporno, tvrdi, sve je posječeno, a novog
pošumljavanja nema, kao što nalaže tzv. šumski red.
"Imate četiri gospodarske jedinice državnih šuma. Sada se
nalazimo u Sljeme-Medvedgradske šume, a onda imamo istočno
Markuševačku goru, a preko brda koje gleda na Zagorje se
nalazi Bistranska gora, te sve tri spadaju u šumariju
Zagreb. Imamo i od Markuševca, što gleda na sjever, koje spada u
šumariju Stubica i tamo je Stubička gora, dakle, još jedan revir.
Znači, četiri revira, četiri gospodarske jedinice državnih šuma
nema ovdje gospodarski plan. Gospodarski plan ili osnova vam je
"amen" koje mora biti i po kojem se gospodari te ukoliko toga
nema i kako nema veze ni sa čime, to postaje protuzakonito",
govori Ivo, šumar.
Potvrdile su to i same Hrvatske šume u jednom od odgovora na upit
Zelenog odreda. Točnije, zaključno sa krajem 2018. godine, takav
plan gospodarenja nema 68 gospodarskih jedinica u Hrvatskoj,
prevedeno preko 200 tisuća hektara državnih šuma nema gospodarski
plan. S 2019. godine, ta brojka se penje na 20 posto ukupne
površine šuma kojom upravljaju Hrvatske šume.
"Svi su radovi predani i nalaze se u Ministarstvima, i trenutno su u fazi pregleda i odobravanja", tvrdi Damir Miškulin, voditelj Uprave šuma Zagreb.
Šumar nas uvjerava, bilo što raditi po šumi bez spomenutog akta Ministarstva poljoprivrede je protuzakonito.
"Idemo dalje prema reviru Bistranska gora na kojem se nalazi jedan odjel, odnosno odsjek koji je bio nekada čista kultura smreke", Ivo, šumar.
Danas je to područje posjećeno. Nije bilo elementarnih nepogoda niti vjetra kao razlog za siječu nego tek pokoji potkornjaci iz kojeg razloga se započelo sa siječom. Drvo koje se odavde izvlačilo, uglavnom je tako zvano tehničko drvo ili industrijsko drvo, kaže nam Ivo, koje uvjerava nas, može postići cijenu od 400 kuna po metru kubičnom.
"Sigurno 400 kuna po kubiku te možete izračunati po kubiku, mora biti nekih 350-400 kubika po hektaru, a ovdje ima sigurno nekakvih 15-ak hektara. Računajte, ako počnete množiti dobiti ćete rezultat sa puno nula", govori nam Ivo, šumar.
Grubom računicom dobije se brojka veća od dva milijuna kuna. A kako se krade od koperanata, ispričao nam je Stjepan Đurin kojeg smo morali potražiti u šumi na području Zeline. Godinama je preko javne nabave Hrvatskih šuma dobivao poslove izvlačenja trupaca iz šuma. Radio je na području zagrebačke šumarije, gdje je, kaže, upravu nebrojeno puta upozoravao na način kako djelatnici šumarije posluju.
"Meni je falilo da ne pretjerujem 400 kubika robe, to je za mene, da ne pretjerujem 40 tisuća kuna plus PDV, a da ne govorimo koliko je to za HŠ, ovisno o klasi drva. A i onaj dio koji su preuzimali nisu preuzimali kako treba, imao sam slike, ja sam to evidentirao, nosio sam to u Upravu, međutim, oni su mi se smijali, doslovno", govori Stjepan Đurin, privatni izvođač radova u šumi.
Situacija je kulminirala tako što je Đurin završio sa sudskom presudom jer napada djelatnike i ne da im raditi. Pravdu nije uspio istjerati.
"Utvrdili smo niz propusta"
Na upit da li je sve podnio prijavi uprave odgovara sljedeće:
"Tako je. Uprava uopće nije reagirala na to, uprava je ostala nijema što se toga tiče", odgovara Stjepan Đurin, privatni izvođač radova u šumi.
U vrijeme kada se Stjepan Đurin trudio prijaviti i dobiti odgovor uprave šef uprave cijele šumarije bio Krunoslav Jakupčić.
"Sjećam se, mi smo svaki puta kad bi netko prijavio poslali kontrolu", kaže Krunoslav Jakupčić, predsjednik uprave Hrvatskih šuma.
"Raznorazni stručni suradnici, šefovi proizvodnje, tad sam ja bio. Svaki put smo izašli na teren, međutim nikad ništa nismo našli", kaže Damir Miškulin, voditelj Uprave šuma Zagreb.
Ipak, od 2014.godine do 2016. godine, upravo u poslovima javne nabave Hrvatskih šuma gomilu nepravilnosti utvrdila je državna revizija.
"Utvrdili smo niz propusta, i to značajnih propusta i zato smo dali ocjenu da je javna najava u Hrvatskim šumama neučinkovita pri čemu su potrebna značajna poboljšanja", govori Biserka Čoh Mikulec, pomoćnica državnog revizora.
O tome su obavješteni i Sabor, i DORH. Nakon toga Krunoslav Jakupčić, voditelj Uprave šuma Zagreb u kojoj su se događale nepravilnosti o kojima nam Đurin priča, postaje glavni čovjek u Hrvatskim šumama.
Dobili smo jedan zanimljivi interni dokument na kojem piše povjerljivo
"U ono vrijeme pisali ste ponude, došlo bi nas 15-20 u jednu prostoriju gdje bi se otvarale ponude, uz tri člana komisije i mi prisutni. Primjer, vi dobijete posao, jeftiniji ste 50 lipa, kunu, jeftiniji ste od Petra Petrovića, ali kad smo mi izašli van, on bi se vratio u prostoriju, ubacio bi novi tender sa kunu nižom cijenom od vaše i on bi dobivao posao", kaže Stjepan Đurin, privatni izvođač radova u šumi.
Od izvora iz same Direkcije Hrvatskih šuma, dobili smo jedan zanimljivi interni dokument na kojem piše povjerljivo. Naime, radi se o internom izvješću o istrazi koja je provedena na osnovu pritužbe jednog od djelatnika koji traži zaštitu dostojansva u odnosu na tadašnjeg šefa uprave šuma Krunoslava Jakupčića. Potražili smo tog čovjeka da vidimo o čemu se radi.
Damir Čuljat je bio revirnik, odgovoran za jedan od odsjeka u Upravi šuma Zagreb, upravo zbog nepravilnosti koje je prijavljivao je, kaže, dobio otkaz, za koji nije bilo nikakvog razloga.
"To je bila odluka tadašnje uprave, a u puno toga je u tome imao udjela i gosp.Jakupčić, sadašnji predsjednik Uprave HŠ, koji je iz petnih žila zapinjao i ja sam mu bio trn u oku samo zato što sam pošteno radio, i to je bio povod da me se maltretira", objašnjava nam tadašnju situaciju Damir Čuljat, revirnik u Hrvatskim šumama.
Čuljat je diplomirani inženjer šumarstva koji je bio odogovran za stanje u jednom od revira u Jakupčićevoj nadležnosti.
"Kada se pravi račun mora se i parafirati da je to sve uredno napravljeno. Ja sam to odbio i priložio sam da mu se naplate penali jer niti je u roku napravljeno, niti je dobro napravljeno i inzistirao sam da se to napravi kako treba. Tu onda počinje šikaniranje, želi vas se prebaciti u drugu šumariju i tako", kaže Damir Čuljat, revirnik u Hrvatskim šumama.
"Nisam ja bio njegov direktni šef. On se žalio radi nečega upravitelju šumarije čega se ja sad ne sjećam", govori Krunoslav Jakupčić, predsjednik uprave Hrvatskih šuma.
Damir Čuljat je prije nekoliko dana dobio pravomoćnu presudu kojom je vraćen na posao. Na upit kako tumači pravomoćnu presudu kojom je Damiru Čuljatu vraćen posao, odgovara sa:
"Ako je takva pravomoćna presuda, hoćemo, dakako", i kratkom pauzom koja je prešla u tišinu.
Ministarstvo okoliša kaže nam da izlaze na teren ovisno o nadležnosti. Iz Parka prirode Medvednica, pak da o nepravilnostima izvješćuju šumarsku inspekciju.
Na području cijele Hrvatske tijekom 2017. i 2018. godine, na temelju prijava obavljeno je 1545 inspekcijskih nadzora. Tijekom zadnje dvije godine u Šumariji Zagreb evidentirano je 18 šumskih šteta.
"Problem je jednog kruga gdje imate Hrvatske šume kojem je Ministarstvo poljoprivrede kao resorno ministarstvo zaduženo za Hrvatske šume i ministar poljoprivrede gosp.Tolušić predstavlja skupštinu društva, a u sklopu tog istog ministrstva vam je i šumarska inspekcija koja bi trebala kontrolirati HŠ, kojima je Tolušić šef. Samim time to vam je jedan začarani krug i zato se tu ništa ne dešava", objašnjava nam Ivo, šumar.
U prilog tome govori skandalozan potez iz šumarske inspekcije kada smo im uputili upravo takav upit. Greškom su nam vratili mail upućen, ni manje ni više nego Hrvatskim šumama, u kojem im proslijeđuju naša novinarska pitanja uz opasku– „za vaš info, naši pripremaju odgovor“.
Upravo zbog takvog sustava ogorčeni su i aktivisti Zelenog odreda koji redovito obilaze šume i podnijeli su već niz kaznenih prijava.
"Kad vidim ovu devastaciju, to je očito, to se ne može ne vidjeti i to je tuga jer trebamo ostaviti nešto i našoj djeci", kaže jedan aktivist.
"Ovdje se radi o kriminalu, ne samo o devastaciji", kaže aktivistica.
Na fotografiji koja stoji na facebook profilu načelnika šumarske inspekcije Marka Tomljanovića, vidi se kako s prijateljem uživa na nogometnoj utakmici. Prijatelj je načelnik Uprave šuma Zagreb, Damir Miškulin, koji je na tom mjestu naslijedio Krunoslava Jakupčića. Tomljanovićev posao je da kontrolira rad Miškulinove uprave.
"Marko i ja smo dobri, no nisam siguran da mi dođe u nadzor i da vidi neke nepravilnosti, ne vjerujem da bi mi zažmirio. Ne bih ni ja njemu tako da vjerujem da ne bi ni on meni", kaže Damir Miškulin, voditelj Uprave šuma Zagreb.
Đurin i Čuljat govore upravo suprotno. Bez poslova su ostali jer su odbijali žmiriti.
"Ja mislim da nema izvođača koji nije bio ucijenjen ili pokraden", govori Damir Čuljat, revirnik u Hrvatskim šumama.
"Žalosno je da ja moram putovati po cijeloj Hrvatskoj, a imam posao deset minuta od svoje kuće. I samo zato što sam htjeo pošteno raditi. Teško je kod nas pošteno raditi, to je veliki problem. To je veliki problem!", izgovara Stjepan Đurin, privatni izvođač radova u šumi.
