Mještani su o tome desetljećima samo slušali priče, a sada je čini se sve jasno. Ličko selo Gornji Kosinj uskoro će postojati samo u sjećanjima svojih mještana. Jer baš sve – crkva, groblje, škola, kuće, ceste – završit će na dnu akumulacijskog jezera.
HEP je već krenuo s pripremama megaprojekta, gradnje nove hidroelektrane zbog koje će se stanovnici morati iseliti. Jedni se veseli naknadi koju će dobiti, no mnogi su nezadovoljni. Ne mogu zamisliti da će morati napustiti svoj prekrasan zavičaj i ostaviti sve što su ondje godinama stvarali.
Prazna je gostionica u Kosinju, a vlasniku nije do razgovora i ne
bi pred kamere. Na zidu je fotografija stara sto godina, njegov
djed bio je vlasnik. Bit će to za koju godinu posljednji tragovi
o životu kakav je nekad bio. Stanovnici su ispred mjesne
gostionice prosvjedovali prije točno tri godine. Protivili su se
izgradnji brane, akumulacijskog jezera i konačnom potapanju sela
Gornji Kosinj. Josip Pintar tada je imao 25 godine. Sada, tri
godine kasnije ima obitelj, i dalje se bavi poljoprivredom. Ali
ne zna kuda dalje.
"Kao da se radi o nekim životinjama, uopće nitko nije došao među
nas da nam kaže – to i to se dešava, radit će se, idete, bit će
isplata neka...", kazao je
Josip Pintar, Gornji Kosinj.
Jednog će dana biti potopljeno selo i polja. On je jedan od
stanovnika Kosinjske doline koji su već više od pet desetljeća
taoci odluke o gradnji akumulacijskog jezera za hidroelektranu na
rijeci Lici.
"Ta brana se dugo spominje i ljudi ne žele ni ostati tu, otišli
su za Zagreb, Gospić, jer ovdje nema ništa. Niti tko ulaže
ovdje", priča Pintar.
Sedamdesetih godina prošlog stoljeća ovdje je živjelo oko 7500
stanovnika, danas ih je manje od 1000. Nema ih na karti, nema ih
u planovima, na njih nitko ne računa. Josip se bavi proizvodnjom
krumpira i batata, uzgaja ovce i krave. Prije par godina
proglašen je jednim od najperspektivnijih mladih
poljoprivrednika, no uzalud sve kad živi u selu bez perspektive.
Svaka kuća ima čamac
"Pošto se radi o nama, bilo bi u redu da se dođe među ljude i
kaže, da se zna, da znamo planirat za dalje u životu. Možda bih
pravio nešto drugo, i kuću i štalu za blago, ali... Ne znaš kad
će to krenut. Možda za tri godine će nas iseliti", ističe
Pintar.
Prije deset godina bio je Ponos Hrvatska kada je, uz prijatelja
spasio četveročlanu obitelj kojoj se u poplavi prevrnuo čamac.
Poplave su ovdje česte. Posljednja velika bila je 2018., a svaka
kuća već godinama ima čamac. Vode ima u izobilju, ali oni
vodovoda nemaju.
"Ne imamo samo bunare, nema uopće vodovoda. Mi smo pod vodom, mi
ne postojimo uopće...", priča Zvonimir Jurković, Gornji
Kosinj. I njegova kuća, u prostornim je planovima označena
plavom bojom. Ono što je dogradio, nema građevinsku dozvolu jer
ju nije bilo moguće ishoditi. Kud će, realiziraju li se planovi -
ne zna.
Od 1968. postoje planovi o gradnji hidroelektrane. Kosinjsku
dolinu trebalo bi poplaviti, na tri strane postaviti brane i
stvoriti akumulacijsko jezero za novu HE Kosinj 2. HEP-ov plan o
izgradnji akumulacijskog jezera za hidroelektranu Kosinj znači
njihovo iseljavanje. 50 godina star projekt napokon je, tvrde u
HEP-u počeo. Najavljuju ga kao najveći HEP-ov projekt od
osamostaljenja Hrvatske. Vrijedan je 3,4 milijarde kuna. Do kraja
godine investirat će oko 400 milijuna kuna, a hvale se da u ovom
trenutku na projektu radi više od tisuću ljudi. Ono što je u
HEP-ovim ladicama bilo više desetljeća, prije šest mjeseci
započelo je realizacijom u fizičkom smislu - pokretanjem radova
na izgradnji ceste od naselja Studenci do postojeće HE Sklope. Ta
je zamjenska prometnica neophodna za daljnji nesmetani pristup do
HE Sklope, nakon što će se za potrebe budućeg akumulacijskog
jezera Kosinj, potopiti postojeća cesta od Kosinjskog mosta do
elektrane. Na terenu su već neko vrijeme stručnjaci iz Hrvatskog
restauratorskog zavoda.
Bogat je arheološkim nalazištima
"Ovaj prostor bogat je arheološkim nalazištima od prapovijesti.
Od ovih samih deset nalazišta imamo prapovijesnih gradina na
kojima moramo odraditi probna arheološka istraživanja, dvije
špilje, dvije crkvice i još nas jedna crkvica čeka", kazala
je Lea Čataj, Hrvatski restauratorski
zavod.
Par je tjedana bilo dovoljno da se zagrebački restauratori
zaljube u ovoj kraj.
Što zapravo donosi taj napredak? HEP nam odgovara u pisanoj formi
- namjeravaju iskoristiti preostali hidropotencijal na slivovima
rijeke Like i Gacke. Postojeći hidroenergetski sustav Senj
izgrađen je od 1959. do 1966. Danas godišnje proizvede od oko
jednog TWh - jedne milijarde kWh. To je 20 posto proizvodnje
električne energije iz HEP-ovih hidroelektrana, a podmiruje oko 5
posto ukupne potrošnje električne energije u Hrvatskoj. Izgradnja
objekata druge faze omogućit će dodatnu proizvodnju od 320 GWh.
Ukupna snaga sustava povećat se na više od 650 MW, što je više od
snage najveće hidroelektrane u Hrvatskoj – HE Zakučac.
Kako teku pripreme za gradnju megaprojekta, preseljenje cijelog sela, ali i potapanje svega što se preseliti ne može – više u priči Silvane Menđušić.