Kad je, nakon svih žalbenih postupaka - prije točno godinu dana potpisan ugovor za gradnju pristupnih cesta do Pelješkog mosta – činilo se da su sve prepreke riješene. A onda se cijelom državnom vrhu pismom obratio vinar s Pelješca Miho Rozić.
"Problem koji imam, vama je malen kao kamenčić u cipeli, a meni velik kao Himalaja", stoji među ostalim u pismu koje je odaslano na adrese predsjednika Vlade, predsjednika države, dva ministarstva, pučke pravobraniteljice, DORH-a i Uprave Hrvatskih cesta s kojima se spori.
"Dajem svoje za svoje samo da riješim problem i dajem više i oni neće, da nitko nije nadležan", kaže Rozić, a na pitanje kako to, odgovara: "Jer interes imaju lokalci".
Borba velikog i malog
Rozić je stranka u postupku izvlaštenja, a svako je izvlaštenje po svojoj definiciji uvijek borba velikog i malog, sukob državnog i privatnog interesa. Ukratko: Hrvatska bi tu izgradila cestu, Rozić bi imao vinograde. I ne mogu se već gotovo godinu dana dogovoriti.
"Mi se ne protivimo da ulaze, samo ne možemo potpisati to da mi bez potrebe uzimaju vinograde", rekao je Rozić
Rozić je vlasnik i posjednik nekretnina koje su obuhvaćene planom izgradnje državne ceste na dionici Sparagovići - Doli, čvor Prapratno. Tvrdi da mu se oduzima više od 40 tisuća kvadrata poljoprivrednog zemljišta. U posjed mu se ulazi u ponedjeljak ujutro.
"Nepravedno, nelogično, ima li potrebe da se ovoliko uzima…", kaže Rozić.
"Sin će poći vani"
Pita se to... Četvrta je generacija koja se bavi vinogradarstvom. Ne vjeruje da će njegov sin kao peti u nizu nastaviti obiteljsku tradiciju.
"Sin će poći vani, ako treba, ali se neće zaboraviti ono što je učinjeno...", kaže Rozić.
Područje je gotovo idealno. Vinograd se prostire iznad uvale Prapratno odakle puca pogled na Mljet, vjetar s mora ljeti daje svježinu potrebnu za zrenje, zimi toplinu. Mili je jedan od najstarijih peljeških vinogradarskih položaja, površinom najmanji. U prošlosti ga nije poharala filoksera pa se u ovom vinogradu mogu pronaći vjerojatno najstariji trsovi u Hrvatskoj - stari gotovo 200 godina.
"Gubio sam ja i više u životu, ali to je nepotrebno, tu ima sedam, osam kilometara suhozida... Kolika je šteta tih vinograda, to su najelitniji vinogradi", kaže Rozić.
Cesta će uništiti šest tisuća korijena u punom naponu
Ima oko 22 tisuće korijena autohtone loze, kaže da će mu cesta uništiti šest tisuća korijena u punom biološkom naponu. Oko 35 posto nasada loze za koji bi dan trebalo biti iskrčeno. U svom otvorenom pismu ističe da želi da se izgradnja odvija bez problema, ali misli da javni interes ne može biti ostvaren na način da se uništi domicilna obitelj, da se na grubi način prekine tradicija i način života.
"Sve ima svoje vrijeme, ovo je vrijeme otimačine… Treba preživjeti", rekao je Rozić.
Žali i što će nestati 23 masline. Zakon kaže da ima pravo sakupiti plodove koji su sazreli u vrijeme stupanja korisnika izvlaštenja u posjed izvlaštene nekretnine. "Evo to su ti maslinici, ima tona i pol maslina. Da odgode izvlaštenje do 1.11. kad je početak branja ove naše sorte, to smo tražili… I ništa…", kaže Rozić.
Rokovi koje su pak obvezne ispuniti Hrvatske ceste, kose se s planovima za berbu maslina. Vozimo malo u rikverc: nakon duge sapunice s natječajima za pristupne ceste i žalbama sudionika, prije točno godinu dana dionice na Pelješcu dodijeljene su austrijskom Strabagu i grčkom Avaxu. Na dionici na kojoj se sada sa svojim problemom ispriječio pelješki vinogradar, izvođač radova je grčka tvrtka Avax. Hrvatske ceste ih moraju uvesti u posjed.
"Hrvatske ceste prema ugovoru tvrde i kažu da su u potpunosti riješili imovinsko pravne odnose i da on može na kompletnoj dionici koju je ugovorio izvoditi radove. U ovakvom slučaju kada netko ne dozvoljava, direktno ugrožava rok za izvođenje radova", rekao je Jeroslav Šegedin, voditelj projekta, Hrvatske ceste
Hrvatske ceste, samo na ovoj dionici - dosad su vlasnicima za izvlaštene terene - uplatile više od 39 milijuna kuna.
"Sve skupa je tu ni tisuću stanovnika, pa kad tako dođe skoro 40 milijuna koje je plaćeno, s tim novcem su ti ljudi u životu mogli nešto napravit. Pokušajte me razumjeti… I sad mi stvaramo priču i dramu oko toga šta je jedan nezadovoljan...", kaže Šegedin.
Nova trasa prolazi pretežno neobrađenim šumskim zemljištem, osim na dijelu lokacije Mili. Ali čak i na tom dijelu trasa je položena na državnom zemljištu na kojem je Rozić zasadio vinograd i koje je koristila njegova obitelj, tvrde u državnoj tvrtki.
"Svi izvlaštenici su dobili naknade za svoje nekretnine i poboljšice, kao i izvlaštenik Miho Rozić. Nažalost, prisilno uvođenje u posjed, u odnosu na preko 1100 vlasnika nekretnina, na cjelokupnoj dionici, provodi se samo u odnosu na izvlaštenika Rozića", stoji u priopćenju Hrvatskih cesta.
"Vi radite društveno koristan posao u nekoj zajednici u kojoj živi određeni broj ljudi na neki način suglasnih sa nekim projektom. I sve stavljamo pod upitnik zbog jedne osobe... Ne treba nikoga oštetiti, ali trebamo koji put gledati cjelokupni interes", kaže Šegedin.
Hrvatske ceste: Duže od dvije godine pokušavamo riješiti problem s Rozićem
Hrvatske ceste kažu da duže od dvije godine pokušavaju riješiti problem s Rozićem, ali da su uvjeti koje je postavljao takve prirode da ih Hrvatske ceste ne mogu ispuniti. Tijekom postupka je tražio da mu se dio lokacije Mili, državno zemljište neposredno uz njegove vinograde dodijeli kao oblik naknade.
"On se mora braniti, ali ajmo pogledati je li se brani ili ucjenjuje, nismo rekli 'ovo ti rušimo, ne možeš ništa dobiti...", rekao je Šegedin.
U srpnju ove godine, Roziću su ušli u posjed i na drugoj lokaciji gdje ima vinograd.
"To je zemljište gdje su nam doveli policiju, samo nismo htjeli potpisati ulazak, dok ne riješimo problem. Tako da nam je praktični zemlja nedostupna, nemamo prilaz i poslali su nam kaznu da platimo", rekao je Rozić.
3100 kuna mora platiti jer na teren morala izaći i interventna policija.
"Nemaju sluha za razumno rješenje, nema logike da se uništavaju vrijednosti kad ima prostora", rekao je Rozić.
Gdje je i kako zapelo s gradnjom pristupnih cesta, tko će na kraju popustiti i kako su neki mještani za svoje kvadrate dobili pet puta veće iznose od susjeda – više u priči Silvane Menđušić.