Ovo je istarski pršut - prvi hrvatski proizvod s oznakom
izvornosti i to po strogim europskim standardima. Da bi bio za
prste polizati potrebno je najmanje godinu dana.
Trebao je biti i prvi hrvatski proizvod zaštićen u Europskoj
uniji, ali žalili su se Slovenci. Tvrdili su da je i njihov
kraški pršut iz Istre. Pregovori su trajali mjesecima i konačno
je postignut dogovor. Za hrvatski i za slovenski dio Istre uvodi
se jedinstven žig.
"Našli smo najbolje rješenje. Biti osporavan sa prigovorom
Slovenaca, razvući potencijalno registraciju mjesecima ili
godinama ili ostati bez mogućnosti registracije na ovaj način smo
zapravo dali jedan model i buduće suradnje, prekogranične zaštite
na interes i jednih i drugih proizvođača", objasnio je ministar
poljoprivrede TihomirJakovina.
No, kada su Slovenci svojedobno zaštitili teran nisu brinuli o
interesima istarskih vinara. Premijer dogovor oko pršuta
pozdravlja.
"Mislim da je dobar s obzirom na to da su nas kad je teran u
pitanju preduhitrili ne, na ustvari jedan neobičan način, ne
vidim baš neke zdrave motive u tome, ali eto bili su brži, a
ovdje smo ipak uspjeli", kazao je premijer ZoranMilanović.
Otkad je pršuta postoji i dvojba je li bolji istarski ili
dalmatinski. Na sajmu se 10 dekagrama prodaje po 40 kuna, osim
španjolskog koji je sto kuna. Sajam je otvoren i sutra, a
posjetit će ga oko 25 tisuća gurmana.
Gotovo pola Vlade predvođene premijerom sladilo se najukusnijim pršutima u Tinjanu. Među njima i onaj, koji će zahvaljujući sporazumu Slovenije i Hrvatske ipak dobiti europski žig izvornosti - istarski.