LJUBLJANA - Slovenski predsjednik BorutPahor u četvrtak će održati konzultacije s predsjednicima svih parlamentarnih političkih stranaka o prioritetima vlade i parlamenta u situaciji prijeteće političke krize, a dolazak na sastanak u srijedu je potvrdio i premijer Janez Janša.
Pahor je sastanak u dogovoru sa strankama sazvao kako bi se osigurao širi konsenzus oko tri pitanja: ustavnih promjena koje bi ograničile mogućnost sazivanja referenduma, liberalizacije tržišta rada kroz zakon o radu koji se još usklađuje sa sindikatima te osiguranja potrebne dvotrećinske parlamentarne većine za ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora s EU u slučaju postizanja zadovoljavajućeg dogovora oko Ljubljanske banke.
Slovenski promatrači ne očekuju da bi Pahor mogao na sastanku "presjeći" dileme koje izaziva pat-pozicija u kojoj se nalaze vlada i premijer Janša, ali i stranke koje žele njegov odlazak, i u kojoj nije jasno što je najbolji izlaz iz sadašnjeg stanja - prijevremeni izbori ili pokušaj formiranja prijelazne vlade. Pahor, koji je lani na mjesto predsjednika izabran i s velikim brojem glasova desnih birača, želi ostaviti dojam političke neutralnosti, a ograničen je i ustavom koji predsjedniku države ne daje mnogo ovlasti za rješenje eventualnih političkih kriza.
Premijer Janša odbija dati ostavku zbog izvješća protukorupcijske komisije kojoj nije u cijelosti mogao dokazati podrijetlo svoje imovine i to naziva aktom "političke inkvizicije". No, s odlaskom triju stranaka iz njegove dosadašnje koalicije njegova će vlada uskoro imati potporu trećine zastupnika u parlamentu i bit će bez polovice imenovanih ministara.
Budući da se oporba i tri stranke koje su napustile Janšinu koaliciju ne mogu dogovoriti kako smijeniti sadašnju vladu i premijera te formirati prijelaznu vladu koja bi djelovala godinu dana, pojavile su se špekulacije da je jedini i najbliži izlaz u prijevremenim izborima koji bi se održali već u travnju ili svibnju, javila je u srijedu televizijska postaja POP-TV.
Riječ je o ideji da stranke koje žele Janšin pad parlamentu predlože izbor "fiktivnog" mandatara, nekoga tko bi pristao da se o njemu glasuje i bude izabran, a već sljedećeg dana dade ostavku. Izglasavanjem mandatara za sastav nove vlade prema slovenskom ustavu prestaje dužnost prijašnjem predsjedniku vlade i njegovim ministrima, a novi mora predložiti nove ministre o kojima opet mora glasovati parlament, pa bi ostavka "fiktivnog" mandatara bilo najbrži put do sazivanja novih izbora. No, POP-TV navodi ocjene pravnika kako je taj postupak malo vjerojatan jer bi značio "izigravanje ustava", a stranke bi teško i našle kandidata koji bi pristao na takvu igru.
