Tim s Australskog nacionalnog sveučilišta (ANU) analizirao je povijesne i nove podatke zadnjeg međuledenog doba, razdoblja viših globalnih temperatura koje može trajati tisuće godina, kako bi procijenio koji će biti utjecaj sadašnjih klimatskih promjena potaknutih ljudskim djelovanjem.
Podaci zadnjeg međuledenog razdoblja, koje se dogodilo prije 125.000 do 118.000 godina, pokazali su da su razine mora porasle do 10 metara iznad sadašnje razine, prema studiji objavljenoj u časopisu Nature Communications.
Taj porast razina mora odgovara porastu od oko tri metra po stoljeću, uvelike potaknutom gubitkom leda antarktičke ledene ploče, utvrdila je studija.
Zatopljavanje na području Južnog oceana na početku međuledenog razdoblja izazvalo je nestanak antarktičkog leda. Posljedično otapanje izazvalo je promjene u globalnoj cirkulaciji oceana, rezultirajući zagrijavanjem sjevernog pola i gubitkom leda na Grenlandu, kazali su znanstvenici.
Profesor s ANU-a Eelco Rohling, voditelj studije, kazao je da je do porasta razina mora u zadnjem međuledenom razdoblju došlo zbog prirodnih klimatskih nestabilnosti i promjene su bile "manje i sporije" od onog što vidimo danas.
Rohling je kazao da se na Antarktiku već dugo gleda kao na uspavanog diva a studija jasno pokazuje da se radi o ključnom igraču kad se radi o porastu razina mora.
Tempo otapanja u prethodnom međuledenom razdoblju "vrlo je relevantno za društvo" sada, kaže on, jer se očekuje da će klimatske promjene izazvati otapanje velikih dijelova ledenjaka i porast razina mora.
Otkriće ukazuje na to da bi razmjeri otapanja mogli imati "ogromni utjecaj na ljudsku infrastrukturu", kaže on.
U današnjim klimatskim promjenama potaknutim stakleničkim plinovima brzo zatopljavanje atmosfere i oceana događa se na oba pola istodobno i potiče istovremeni nestanak leda na Antarktici i na Grenlandu, kaže druga voditeljica studije Fiona Hibbert. "Ono što je najvažnije imati na umu je da su današnje klimatske promjene većih razmjera i razvijaju se brže od onih u zadnjem međuledenom razdoblju".
To ukazuje na to da će vjerojatno biti većeg porasta razina mora u idućih nekoliko stoljeća u usporedbi s međuledenim razdobljem.
U rujnu znanstveni panel UN-a upozorio je da će klimatske promjene izazvati velike gubitke ledenjaka, otapanje vječnog leda, porast razina mora i česte poplave s to težim posljedicama što brže budu rasle temperature.
Izvješće kaže da su nepovratne promjene već započele u dijelovima antarktičke ledene kore i da se led Arktičkog mora stanjuje i smanjuje njegova površina.
No u izvješću se navodi i da bi se proces mogao zaustaviti ako se globalno zagrijavanje stabilizira te je upućen poziv vladama na poduzimanje hitnih i ambicioznih poteza radi ograničavanja emisije stakleničkih plinova.
