Imala je tek 14 godina, a zemaljska kugla je zaslugom medija tek postajala globalno selo kada je zablistala. S tek 14 godina je na Olimpijskim igrama u Montrealu osvojila tri zlatne medalje i jednu srebrnu.
Prva je u svijetu koja je u jednoj gimnastičkoj vježbi ikada dobila najvišu ocjenu – 10. Desetke Nadie Comaneci obišle su zemaljsku kuglu, postala je ljubimica cijelog svijeta, a kako je dolazila iz tadašnje komunističke zabiti - Rumunjske - pod vodstvom neugodnog, grubog i samozaljubljenog diktatora Nicolaea Ceauşescua, to je zanimanje za nju bilo i veće.
Kad su joj suci prvi put dodijelili maksimalnu ocjenu, na tadašnjim semaforima, zapravo golemim digitronima, nije postojala mogućnost upisivanja broja 10 s decimalama. Pa je ocjena ispisana kao – 1.0. Nadia je briznula u plač, misleći da je dobila jedinicu. Tek kad su joj objasnili da je napravila svjetsko čudo na trenutak se smirila, ali je isto išla pitati suce koju je ocjenu dobila. Imala je samo 14 godina.
Sveukupno je na Olimpijskim igrama u Montrealu imala šest desetki, osvojila je zlatne medalje na gredi, višeboju i razboju, srebro u momčadskoj konkurenciji i broncu na tlu. U Moskvi na Igrama četiri godine kasnije, već zrela žena, izrasla u pravu ljepoticu, osvojila je dvije zlatne medalje, na gredi i tlu, te dvije srebrne, u momčadskom i pojedinačnom višeboju. I za života postala legenda.
No, u Rumunjskoj su je svi opsjedali, tajne službe pratile su njen ljubavni život, na nju se 'navukao' i sin diktatora Ceauşescua, a kad se dogodilo ono čega su se rumunjske komunističe službe i bojale, da je njen prvi i jedini trener Bela Karoly 1981. godine pobjegao u Sjedinjene Američke Države, onda je Nadia stavljena pod tešku pasku.
Nije smjela ići iz zemlje, postavili su je za trenera mladih gimnastičarki koje su se natjecale u inozemstvu, a Nadia je morala ostati kod kuće, da ne bi bijegom obrukala 'savršen' Ceauşescuaov režim.
Kako se režim urušavao, a sve je više Rumunja spas tražilo u bijegu, tako je i Nadia Comaneci 1989. godine uspjela izbjeći nadzoru i pobjeći iz zemlje. Skrasila se na Floridi gdje se i udala za američkog proslavljenog gimnastičara Burta Coonera. Danas je američka državljanka, i rumunjska, ma i svjetski sportski ponos.
O njoj su snimani filmovi, pisane knjige, no samo letimičan pogled na gimnastičke vježbe koje je izvodila govore više od svega što je kasnije o njoj napisano i snimljeno. Mi stariji se tog ushita sjećamo, red je da i vi mlađi vidite najbolju gimnastičarku svih vremena. Možemo li svi skupa uopće zamisliti koliko je truda i talenta utrošeno u tih tri minute vježbe koji su suce pobacali u nesvijest?!
