Picula je na početku svog govora članovima Odbora predstavio "promjenjenu Hrvatsku - zemlju koja se nepovratno uključila u proces europskih integracija".
Nakon parlamentarnih i predsjedničkih izbora održanih početkom godine, nova je hrvatska vlada odlučila odmah ispuniti političke uvjete koji su stajali na putu Hrvatske prema Europi, rekao je Picula, dodajući da je Hrvatska već dopunila brojne zakone koji olakšavaju povratak izbjeglica i raseljenih osoba, uvedeni su i novi zakoni o ljudskim pravima i pravima manjina, pripremljen je i novi zakon o hrvatskoj radio-televiziji, a poduzete su i potrebne reforme pravosudne i državne administracije kao bi se povećala njezina djelotvornost i započela decentralizacija. Hrvatski je ministar dodao da vlada nastavlja i s gospodarskim, pravnim i poreznim reformama, te da se poduzimaju mjere za sprječavanje korupcije, kao i privatizacija velikih poduzeća u vlasništvu države.
"Sva ta postignuća pridonijela su intenziviranju političkog dijaloga s EU-om", rekao je Picula ističući da je hrvatska vlada vrlo zadovoljna izvješćem Europske komisije o studiji izvedivosti o pregovorima o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, ističući kako se nada da će pregovori početi u jesen.
Govoreći o stanju u regiji, Picula je rekao da je međunarodna zajednica vrlo brzo pozitivno prihvatila Hrvatsku koja je postala vjerodostajan sugovornik u razgovorima o regionalnoj stabilnosti.
"Mi smo spremni preuzeti našu odgovornost i djelovati kao model za druge zemlje u našem istočnom susjedstvu", istaknuo je.
Picula je podsjetio da je Hrvatska prihvatila Pakt o stabilnosti, što dokazuje "našu spremnost da odigramo aktivnu ulogu u promoviranju stabilnosti, suradnje i solidarnosti u regiji".
Politika Hrvatske prema BiH, nastavio je, jasna je, a ona znači potpunu primjenu Daytonskih sproazuma kao i poboljšavanje odnosa s Federacijom BiH i s Republikom Srpskom. Picula je podsjetio i na nedavni susret hrvatskog predsjednika Stipe Mesića s crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem, ističući da će "Hrvatska nastaviti s potporom demokratskim snagama u Crnoj Gori".
Hrvatska osuđuje nasilje na Kosovu te smatra da ključ za stabilnu budućnost na Kosovu leži u predstojećim izborima, rekao je Picula.
"S obzirom na tragična iskustva Hrvatske u proteklih deset godina, mi ne sumnjamo u to da je Miloševićev režim glavni pokretač nestabilnosti te da prestavlja prijetnju svim susjednim zemljama", kazao je Picula.
Hrvatska podupire inicijativu francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca o organiziranju summita EU-a i zemalja regije, rekao je Picula te podsjetio da Hrvatska razmatra mogućnost da bude domaćin tog skupa.
"U realnoj procjeni našeg puta prema EU-a, svjesni smo da je potrebno izvršiti niz korjenitih političkih, gospodarskih, zakonskih i insitucionalnih prilagodbi", istaknuo je hrvatski ministar dodajući da je Zagreb već počeo s usklađivanjem svog zakodnavstva s onim EU-a. Za ispunjavanje tog cilja Hrvatskoj je potrebna adekvatna tehnička i financijska pomoć, rekao je Picula dodajući kako se Hrvatska nada da će dobiti pomoć međunarodnih financijskih institucija.
Na kraju svog izlaganja Picula je ponovio da je "glavni prioritet hrvatske vlade puna politička i gospodarska integracija u EU", a članove Odbora izvijestio je i o tome da će Hrvatska u rujnu ove godine organizirati sastanak na vrhu predsjednika parlamenata zemalja koje sudjeluju u Paktu o stabilnosti.
