RIM - Posljednji europski diktator, kako mnogi nazivaju bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka, nakon deset godina izolacije slobodno može putovati Europskom unijom. Tu je šansu iskoristio kako bi posjetio Italiju i Vatikan.
U ponedjeljak se tako na pola sata susreo s katoličkim poglavarom Benediktom XVI, kojemu se predstavio kao mogući posrednik u zatopljenju odnosa Katoličke crkve s Ruskom pravoslavnom crkvom. Papu je pokušao uvjeriti da je upravo on čovjek koji će mu isposlovati susret s poglavarom ruskih pravoslavaca, nedavno ustoličenim patrijarhom Kirilom, i to baš negdje u Bjelorusiji.
Kako je Benedikt reagirao na ovu ponudu, službeno se nije moglo doznati.
Nešto kasnije, Lukašenko je otišao na večeru s talijanskim premijerom Silvijom Berlusconijem, čiji je inoministar Franco Frattini, zbog bure koja se u javnosti digla oko gostoprimstva autoritarnom Bjelorusu, preko novina uputio pismo ne bi li pokušao objasniti zašto se čovjeka, koji tvrdi da opozicija u njegovoj državi ne treba postojati jer je riječ o hrpi stranih plaćenika, ugošćuje tako srdačno. Frattini se pravda da Italija samo pokušava ohrabriti Lukašenka "na putu prema demokratskim reformama".
Ipak, u pozadini talijanskog gostoprimstva, ali i europskog smekšavanja spram Lukašenka, leži nešto mnogo konkretnije od demokracije. Kroz Bjelorusiju prolazi plinovod kojim do Europe stiže značajan dio ruskog plina, a ponavljanje iskustva od protekle zime, kada je zbog ukrajinsko-ruskog sukoba više od pola Europe ostalo bez tog energenta, zasigurno rijetki žele.
EU će u svibnju u Pragu organizirati i "summit Istoka i Zapada", na kojem bi trebao biti dogovoren program ekonomske pomoći i povlastica za Bjelorusiju i još pet bivših sovjetskih država.
