Ustavni sud danas je djelomično ili u cijelosti ukinuo 43 odredbe Zakona o kaznenom postupku (ZKP), no ta odluka, kako je navedeno u njenom obrazloženju, nema učinke na postupke koji su po tom zakonu već pokrenuti.
"Ova odluka nema učinaka na postupke koji su pokrenuti ni radnje i mjere koje su poduzete prema Zakonu o kaznenom postupku za vrijeme njegova važenja", navodi se u obrazloženju odluke.
Ustavni sud tako je opovrgnuo nagađanja da će se neustavnim proglasiti glavnina zakona zbog čega će se morati obustaviti ili ponoviti svi veliki korupcijski slučajevi koji se vode po ovom zakonu. To su u prvom redu suđenja bivšem premijeru Ivi Sanaderu i HDZ-u kao prvoj političkoj stranci optuženoj za korupciju, ali i niz drugih antikoruopcijskih postupaka pokrenutih od srpnja 2009. kada je novi ZKP stupio na snagu za nedjela u nadležnosti USKOK-a, a od rujna prošle godine i za sve ostale kaznene postupke.
Sutkinja izvjestiteljica Snježana Bagić kazala je da je zahtjev za ocjenu ustavnosti ZKP-a podnijelo ukupno pet podnositelja, među kojima su četiri odvjetnička društva. Oni su osporili ukupno 150 članaka ili pojedinih odredaba ovog zakona s ukupno 569 članaka bez prijelaznih i završnih odredbi kojih ima još 11.
"Od osporenih 150 članaka i pojedinih odredbi predlažemo da se ukinu 43 odredbe kod kojih je zakonodavac zbog prejakih kritičkih zahvata u prava okrivljenika ili obrane narušio temeljna ljudska prava u vrednote", kazala je Bagić.
Pojasnila je da u pojedinim situacijama zakonodavac nije vodio računa o težini kaznenog djela pa je izjednačio dokazne radnje i prava obrane za najteža nedjela poput terorizma ili 'bagatelna' poput manje krađe.
U raspravi je istaknuto da je u osporenom zakonu bilo dosta primjera gdje se optuženika dovodi u podređen položaj u odnosu na državnog odvjetnika koji je ovim zakonom preuzeo vođenje cijele istrage koju je ranije vodio istražni sudac.
Sudac Davor Krapac ustvrdio je da odluku ne treba shvatiti kao kritiku zakonodavcu jer ona pridonosi učvršćenju prava građana, ali i jačanju zakonodavne vlasti.
S obzirom da je potrebno vrijeme za prilagodbu, Ustavni je sud zaključio da se učinak ove odluke odgodi dok zakonodavac ne donese izmjene i dopune ili novi zakon. No, to moraju učiniti najkasnije do 15. prosinca iduće godine.
"Ako do tada ne donese novi zakon, osporene odredbe prestale bi važiti", kazala je Bagić, ponavljajući da ova odluka "nema učinaka na kaznene postupke, odnosno na radnje poduzete po ovom zakonu".
Podsjetila je i da je od usvajanja zakon, koji je ključan za kazneni postupak, dva puta mijenjan i nadopunjavan. No, on se ne može promatrati izdvojeno bez drugih srodnih zakona poput Kaznenog zakona te zakona o USKOK-u i policiji, dodala je.
Predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec ustvrdila je da je riječ o jednom od najvažnijih zakona u demokratskom društvu te da je današnja odluka među pet najvažnijih koje je Ustavni sud donio u posljednjih 20 godina.
"Svi prijedlozi predlagatelja objedinjeni su, no sastavljene su dvije konačne odluke – jedna o prijedlozima koji se prihvaćaju, a druga o onima koji su odbačeni", kazala je Omejec.
Dodala je i da je priprema odluke bila izrazito intenzivna te da je zahtijevala snažan desetomjesečni angažman. No drugi predmeti pritom nisu trpjeli, zaključila je Omejec, ističući da najviše pravosudno tijelo rješava više predmeta nego što ih pristiže.
"Ova odluka daje snažan vjetar u leđa borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala te ostalih kaznenih djela koja razaraju supstanciju svakog društva. Odluka upozorava da treba preciznije urediti modele borbe protiv terorizma, posebno međunarodnog koji će sutra zakucati na naša vrata. No najteža djela ne smiju postati mjerilo koja će određivati opća mjerila kaznenog progona i postupanja prema svakom građaninu u našoj zemlji. I krađa u trgovini je zlo i protiv njega se treba boriti, no položaj takvog okrivljenika treba biti snažnije zaštićen jer to traže Ustav i Europska konvencija o ljudskim pravima", ustvrdila je Omejec.
Dodala je da odluka Ustavnog suda daje smjernice Saboru kako treba ići da bi se u ZKP-u pomirili međusobno suprotstavljeni interesi. To su efikasan kazneni progon, zaštita javnog interesa i nacionalne sigurnosti, a s druge strane poštivanje procesnih prava pojedinaca i zabrana prekomjernog zadiranja u ta prava što mora ovisiti o kaznenom djelu za koje ga se progoni.
"Na redu je Sabor, Ustavni sud je svoj dio posla učinio", poručila je Omejec.
Ustavni sud inače broji 13 članova, a za odluku je glasovalo njih 11 jer je sudac Aldo Radolović na bolovanju, a 13. član nije izabran.