KOPENHAGEN - Snijeg i led tope se "ubrzanim tempom" u raznim regijama svijeta, od Grenlanda do Himalaje, navodi se u izvješću koje je u ponedjeljak predstavljeno na klimatskoj konferenciji u Kopenhagenu.
Manje snijega i leda znači da će više sunčeva zračenja biti apsorbirano, što će dovesti do "daljnjeg otapanja i zagrijavanja planeta", navodi se u izvješću.
Rezultati istraživanja pokazuju da se površina arktičkog leda "znatno smanjila", te da je led istodobno sve tanji. Tijekom posljednja tri ljetna razdoblja - 2007., 2008. i 2009. - zabilježena je najmanja količina leda od 1979. godine.
Studiju pod nazivom "Otapanje snijega i leda - poziv na akciju" na klimatskoj su konferenciji u Kopenhagenu - gdje 192 zemlje pokušavaju dogovoriti novi klimatski sporazum - predstavili bivši američki potpredsjednik Al Gore i norveški ministar vanjskih poslova Jonas Gahr Store.
Gore i Store pozvali su na smanjenje globalne emisije stakleničkih plinova, ustvrdivši da "nije poznat nijedan drugi lijek za zaustavljanje opasnih klimatskih promjena koje je izazvao čovjek". "Unatoč svim našim naporima, najvjerojatnije ne možemo spriječiti neke promjene u arktičkom i ledenjačkom okolišu".
Ledenjaci se smanjuju u Alpama, u Patagoniji, na sjeverozapadu Sjeverne Amerike, a grenlandski i arktički ledeni pokrovi tope se. "Otapanje ledenog pokrova postalo je dominantan čimbenik u podizanju razine oceana", stoji u izvješću.
Među ostalim zaključcima studije ističe se rizik za milijune ljudi koji žive u nizinskim područjima uz more koja bi mogla biti potopljena podizanjem razine oceana. Isto tako, otapanje ledenjaka izazvat će nedostatak pitke vode jer oni služe kao prirodni spremnici vode.
Nadalje, naslage tamnog ugljika na snijegu i ledu - nastale izgaranjem ugljena, nafte, plina i biogoriva - doprinose otapanju jer tamna površina apsorbira više topline.
