Kad ćete predstaviti program? Mi ćemo stranački program, koji je usvojen na prvom saboru stranke 1. svibnja ove godine, a koji je objavljen na web stranicama, nastojati što jasnije prikazati javnosti 19. listopada.
Snimio i montirao Franjo Tot
Po čemu se on bitno razlikuje od HDZ-ovog ili onog Kukuriku koalicije? Vrlo jednostavno. Ta dva programa su temeljena na neoliberalnom kapitalizmu i ekonomiji. Naš se temelji na vrijednostima: rad, istina, poštenje, znanje i društvena pravednost. Naravno da to traži i novu monetarnu politiku koja će osim zlatnog teleta – kune, devizne klauzule, fiksnih tečajeva – sadržavati ulogu središnje banke koja će djelovati na smanjenju kamatnih stopa, na pojeftinjenju kapitala i rješavanju unutarnje nelikvidnosti. Neplaćanja sada iznose oko 90 milijardi kuna. Zatim, zabranili bismo privatizaciju svih resursa koji su još uvijek u državnom vlasništvu, posebno prometne, energetske i komunalne infrastrukture, te prirodnih resursa. U radnom zakonodavstvu najbitniji je zahtjev da se neoporezivi dio plaće izjednači s minimalnom plaćom, da se s 1.800 poveća na 2.800 kuna u prvoj godini mandata, dok ne dosegne 60 posto prosječne plaće. Rad nedjeljom, noću, blagdanima i prekovremeni može samo ako je to regulirano kolektivnim ugovorima.
Pokušavamo poredati sve pluseve i minuse kako bismo građanima mogli savjetovati za ili protiv EU. Treba im još dva mjeseca ozbiljnog rada da bi simulirali efekte. Nisu li oni u privatnom sektoru rijetkost? Pa upravo zbog toga. Konvencija Međunarodne organizacije rada, koju Hrvatska nije ratificirala, djeluje na tržište rada tako da stimulira i potiče kolektivno pregovaranje. U Hrvatskoj su kolektivni ugovori uništeni, pogotovo u privatnom sektoru, nije to slučajno. Želimo vratiti pravila igre da kapital ne bude uvijek jači.
Kako gledate na Vladinu namjeru da neisplatu plaća proglasi kaznenim djelom? To je jedan od instrumenata, ali prvo treba donijeti zakon o plaćanju. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u kojoj možete dugovati mjesecima, bez ikakve kazne. Rok plaćanja treba uskladiti s europskim prosjekom koji je 30 dana. Kad riješite plaćanje na tržištu, onda možete riješiti neplaćanje plaća, ali i doprinosa. Visina neplaćenih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje doseže 12 milijardi kuna.
Kako mislite riješiti problem mirovinskih fondova? Kukuriku im prigovara što ne zarađuju i zato što ulažu vani, a ne u hrvatsko gospodarstvo. Godine 2007. mjesečno su se objavljivali podaci o prinosima obveznih fondova, drugog i trećeg stupa, a onda je ta objava prestala. To je bilo bitno da korisnici mogu pratiti zaradu fondova. Zatražio sam od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, a ona mi je ustupila podatke do kraja 2010. godine. Iz njih je vidljivo da je od osnutka 2002. godine do prosinca 2008. godine vrijednost svih uplaćenih doprinosa i imovine fondova bila jednaka, dakle 31,6 milijardi kuna. Ni jedne lipe kapitalizirane dobiti! Oni su praktički bankrotirali u tom trenutku, što se skrivalo od osiguranika. Do prosinca 2010. su se malo stabilizirali, ali podatak da su u sedam godina postojanja zaradili svega 4,7 milijardi govori o lošem ulaganju, dok je za upravljanje fondom potrošeno 6,8 milijardi kuna! U prošloj godini to je 1,42 milijarde. Dakle, oni to sve 'pojedu'! Nijedna država nema takve fondove. A zamislite vi što znači upravljati s 31 milijardom kuna i da vas nitko ništa ne pita!
Snimio i montirao Franjo Tot
Smatrate li da bi ti troškovi održavanja mirovinskih fondova mogli sadržavati i nešto protuzakonito? Citirat ću HANFA-u: U strukturi rashoda od upravljanja, najveći udio imaju troškovi agenata prodaje koji u strukturi rashoda čine oko 50 posto. HANFA je 2008. godine izmijenila pravilnike o marketingu mirovinskih fondova kojima se zabranjuje obveznim mirovinskim društvima da svojim zaposlenicima, predstavnicima ili agentima nude ili isplaćuju novčane ili druge naknade radi ulaska ili prelaska članova u obvezne mirovinske fondove kojima upravljaju.
Koliko tih agenata može biti na platnoj listi? Ne znam. To je navodno zaustavljeno 2008. zbog HANFA-e, a ona je počela čačkati i po određenim ulaganjima mirovinskih fondova u poduzećima Magma i Dalekovod. Postoje li tu elementi zbog kojih bi se HANFA obratila DORH-u, to ne znam, ali činjenica je da ovako visoki troškovi upravljanja fondovima kao u Hrvatskoj ne postoje. Opet citiram HANFA-u: Negativni prinos 2008. je poništio svu zaradu ostvarenu do te godine.
Zar se to ne može pravdati krizom kapitala na svjetskom tržištu, kao i brojne druge stvari u nas? O ovome nije otvorena nikakva rasprava, ovo nikad nije obznanjeno, niti je itko objašnjavao u koje je dionice ulagano, na kojem tržištu i zbog čega su izgubili.
Kako gledate na prijenos dionica Janafa i Croatia osiguranja na mirovinski fond? To je rasprodaja energetskog suvereniteta i, kada govorimo o CO, jedne od najstabilnijih institucija u financijskom smislu. U HANFA-i su napravili obračun što bi bilo da je zadržan samo prvi stup. U 2010. je uplaćeno 19,1 milijardu kuna, a za isplatu mirovine trebalo je 34,8 milijardi, pa je država morala dati 16 milijardi. Da postoji samo prvi stup, država bi intervenirala sa samo 11 milijardi.
To je opet neodrživo. Naravno. Raspravu o drugom stupu moramo pokrenuti zato u prvih šest mjeseci nove vlasti.
Podatak da su u sedam godina postojanja mirovinskih fondova zaradili svega 4,7 milijardi govori o lošem ulaganju, dok je za upravljanje fondom potrošeno 6,8 milijardi kuna! U prošloj godini to je 1,42 milijarde. Dakle, oni to sve 'pojedu'! A zamislite vi što znači upravljati s 31 milijardom kuna i da vas nitko ništa ne pita! Nije li Ivo Sanader zaradio kritike kad je objavio da treba ukinuti drugi stup 2009. godine? Nije pružio argumente. Naravno da ukidanje drugog stupa kritiziraju oni koji stoje iza takvog načina upravljanja, a posebno oni kapitalisti u čije tvrtke su mirovinski fondovi ulagali svoj kapital pa ga tako izgubili ili obezvrijedili.
U zadnje vrijeme slušamo o oslobađanju od plaćanja doprinosa za mlade na šest ili 12 mjeseci kako bi ih se uvelo na tržište rada. Podržavate li to? Takav idiotski prijedlog je posljedica toga što se mirovinsko i zdravstveno ne smatraju osiguranjem nego sustavom. Osiguranje vam je kad osiguranik ima obvezu plaćati osiguraninu, a osiguravatelj je dužan pružati usluge, dakle, postoji ugovorni odnos. Da bi to bilo pravedno, mora se temeljiti na principu – onoliko koliko platiš, toliko prava imaš. Smanjivanje doprinosa ili oslobađanje kao poticajna mjera je glupost. To ide na štetu svim osiguravateljima sada i ubuduće, znači slabljenje mirovinskog i zdravstvenog sustava. Nek' se izvoli država odricati svojih prihoda, prikupljenih putem poreza ili drugih parafiskalnih nameta, a ne da uzima osiguranicima. Koja je to elita dobila pravo da iz mirovinskog sustava uzima novac osiguranicima i daje kapitalistima?
Ali ni sada nemamo princip koji spominjete. Zato što je u mirovinsko osiguranje ugurano previše povlaštenih mirovina s negdje oko 178.000 korisnika, koji pojedu 8 milijardi kuna godišnje. Zatim, 250.000 invalidskih mirovina, od čega barem polovica nisu invalidi, nego se na taj način rješavaju viškovi u privatnim poduzećima da bi ih država mogla nekome pokloniti.
Vi ste, dakle, za reviziju takvih mirovina? Mirovinski sustav treba očistiti od svega što nije posljedica plaćanja doprinosa i osiguranja. Točka. A država može samo iz proračuna nastaviti s isplatama dodataka i tako održavati privilegirane skupine. To nije ništa drugo nego najčešće neosnovane privilegije i podmićivanje pred izbore, korumpiranje biračkog tijela.
Nerado se govori o bolnim rezovima. Što napraviti s državnom i javnom upravom, te kako komentirate činjenicu da se godinama izrađuje registar zaposlenika plaćenih iz državnog proračuna? Prvo, bolni rezovi nikad nisu donijeli pozitivne gospodarske učinke.
Ali sad ste govorili kako samo 'održavanje' mirovinskog fonda 'pojede' jako puno. To ne bi bio bolan rez nego uvođenje društvene pravednosti. Prvo, 74,5 posto radnika u Hrvatskoj prima plaću manju od prosječne. Što se njima još može uzeti? Zaposlene svesti na minimalnu plaću da bi kapitalist mogao ostvarivati ekstraprofit? Vrijednost cijene rada u Hrvatskoj iz godine u godinu pada. Ovaj postotak je 2007. iznosio 69,1, a 2008. 79,1 posto. 2009. je bio 74,1, a lani 74,5. Od 1,2 milijuna umirovljenika 860.000 prima mirovinu do 3.000 kuna. Bolni rezovi su potrebni, ali prvo u političkoj, pa u kapitalističkoj eliti, uvođenjem poreza na sve financijske transakcije, intelektualne usluge, kapitalnu dobit i aktivu banaka. Kad se taj dio iscrpi, možemo razmišljati od drugome. Čega je previše? Policajaca, liječnika, carinika?
Agencija? Uz lošeg šefa se može namnožiti puno loših službenika. Treba pročistiti rukovodni kadar.
I čime ga nadomjestiti? Dosta je prepoloviti ga. U zadnje tri godine smo osnivali agencije, zavode i urede... pa u prosjeku na svakoj sjednici Sabora po jednu agenciju. Vjerujem da ministri ne znaju ni gdje im je sjedište, a kamoli što rade. Ja nemam uvid u te podatke jer nije sastavljen registar.
Nemojte se ljuditi, ali reklame za ženske uloške su ukusnije od reklama za EU. Degutantne su. Kako to tumačite? Izbori su blizu, za boga miloga. Zato se često služimo impresijama, a ne činjenicama. Mislim i da će se mnogi složiti sa mnom kad kažem da mi nemamo oko 3.000 službenika koji će nam trebati kad uđemo u EU, prije svega za povlačenje sredstava iz fondova.
Vlada u spotovima tvrdi da smo među najboljima što se tiče količine povučenog novca iz fondova EU. Nemojte se ljutiti, ali reklame za ženske uloške su ukusnije od reklama za EU. Degutantne su.
Mislite da je to preagresivna propaganda? Lažna. Tamo se šalju poruke koje nemaju veze s istinom. Pokušavaju ići na osjećaje. Jedna kaže da će hrvatski jezik biti službeni jezik u EU, to je laž. Bit će službeni samo u institucijama, što znači da će se sjednice tijela EU prevoditi na hrvatski, a ne da će to biti službeni jezik EU. Pokušava se utjecati na nacionalni ponos i osjećaj pripadnosti, a to zapravo nema nikakvu vrijednost.
Jeste li pročitali nacrt ugovora o pristupanju Hrvatske u EU? Jesam, letimično. Grupa naših stručnjaka predvođena gospodinom Dubravkom Radoševićem, savjetnikom za makroekonomiju i monetarnu politiku, te još neki ljudi kojima neću spominjati imena radi na analizi, inventuri ugovora. Pokušavamo poredati sve pluseve i minuse kako bismo građanima mogli savjetovati za ili protiv EU.
Dakle, još niste odlučili? Treba im još dva mjeseca ozbiljnog rada da bi simulirali efekte.
To će taman biti pred izbore? Želim vjerovati da će to do tada biti gotovo. Najviše se bojimo zbog toga što nam je gospodarstvo nespremno za ulazak u EU i da će zbog toga najvišu cijenu platiti radnici. Procjenjujemo da bi pritisak niskokvalificirane radne snage s istoka EU mogao smanjiti cijenu rada u Hrvatskoj.
Što je s 30 milijuna radnih mjesta koja čekaju na Hrvate u EU, o kojima govori Vlada? Ne znam je li do sada bio problem raditi ondje. A ako taj kadar ne zadržimo, hoće li to biti dodatni otežavajući trenutak?
Zašto, osim za Vas, ne znamo puno ljudi iz Laburista? To je posljedica i odnosa medija. Teško 'propuštate' ljude koji nisu medijski poznati, a onda nam zamjerate da ih nema u medijima. Imamo i niz stručnih savjetnika koji za sada ne žele javnu eksponiranost.
To ne smatrate intelektualnom uslugom? Vrijednost tih usluga kod nas se u računovodstvu piše pod 'hvala lijepa'.
Možete li nabrojati pet do 10 ljudi iz stranke koji bi uzeli ključne resore? Današnjim danom počinje proces predlaganja ljudi za liste u izbornim jedinicama, jer o tome odluke donose ogranci u tim izbornim jedinicama. Prijedlozi tih 14 ljudi dolaze na predsjedništvo i nacionalno vijeće. Spomenem li nečije ime, to će se shvatiti kao favoriziranje. Prije 15 dana bih vam rekao 50 imena, ali sad je osjetljiv trenutak za stranku, a završavamo 29. listopada.
O tome kako Laburisti vide reformu pravosuđa... Tu ne nudimo revolucionarne ideje jer nemamo stručnjake koji bi to mogli projektno razraditi. No, ja se pitam nije li pravosuđe u Hrvatskoj u takvom stanju da bi trebalo provesti stručnu lustraciju? Svi pokušaji i reforme do sada nisu dali rezultate. Što se tiče naše problematike, smatramo da je potrebno ukupno osam radnih sudova u Hrvatskoj.
O Građanskoj akciji... Mnogi ih ismijavaju i optužuju da nemaju vizije i ideje. Smatram da je to posljedica toga što se to dešava u društvu u kojem intelektualna i politička elita ne rade svoj posao. Uvijek će imati našu potporu, jer bitna je ideja i akcija, volja. Oni su sad na nivou kritike i to je dobro.
O direktnoj demokraciji... Jedna od naših suštinskih 10 točaka koje će se naći na stolu nakon izbora tiče se uvođenja referenduma kao korektiva opasnih, loših i glupih odluka političkih elita, dakle, ne za sve. Propustili smo raspisati referendum o NATO-u, ZERP-u i arbitrarnom sporazumu sa Slovenijom, a ne sjećam se da je vlast na izborima dobila mandat da se granični spor rješava političkim, a ne pravnim putem.
O tezi da će Hrvatska biti zemljište za vikendice i GMO jer Europi nema puno više za ponuditi... Dosta pojednostavljena stvar, ali da. Kupovina zemljišta u Hrvatskoj je interesantna Zapadnoj Europi, pogotovo za proizvodnju koja je ondje zabranjena. A lako je moguće i da Hrvatska bude otprilike europska Florida.
O tome tko je trebao izvijestiti javnost o posljedicama ugovora s EU... Hrvatska gospodarska komora, Obrtnička komora, Udruga poslodavaca, sindikati i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti trebali su napraviti analizu, formirati stav prema EU temeljem tog ugovora. Gdje je intelektualna elita u Hrvatskoj? Mi zasad samo 'mislimo', imamo dojmove. Zamislite 50.000 stranih građevinaca na hrvatskom tržištu rada koji će pristati raditi za 300 eura!
