Opasne posljedice globalnog zatopljenja u Hrvatskoj!

Anomalije srednje godišnje temperature zraka nalazile se u rasponu od 0.5 Celzijevih stupnjeva (Daruvar) do 1.7 Celzijevih stupnjeva (Rijeka, Split-Marjan, Zagreb-Grič i Zavižan).

Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za 2011. godinu opisane su sljedećim kategorijama: ekstremno toplo, u što spada čitav Jadran uključujući i zaleđe, tj. Dalmatinsku Zagoru, Liku i Gorski kotar, te veći dio središnje Hrvatske, vrlo toplo je bilo u Banovina i Slavonija i toplo u okolici Daruvara, objavio je DHMZ na svojim internetskim stranicama.

Analiza godišnjih količina oborine koje su izražene u postotku višegodišnjeg prosjeka (1961.-1990.) pokazala kako je u 2011. godini u cijeloj Hrvatskoj, izuzevši Komižu, oborine bilo manje od prosjeka.

Veći dio kontinentalne Hrvatske kao i Jadrana nalazio se u kategoriji ekstremno sušno, dok se u kategoriji vrlo sušno nalazio dio Istre, Like i Gorskog kotara, te zaleđe Splita i Dubrovnika.

Kategorija sušno obuhvaćala je okolicu Hvara i Senja, dok su se u kategoriji normalno nalazili Vis i Lastovo.

Osim navedenog, usporedbom vrijednosti srednjih godišnjih temperatura zraka za Zagreb-Grič u razdoblju 1862.-2011. godina vidljivo je da je 2011. godina bila među šest najtoplijih godina od početka mjerenja.

"Navedeno ukazuje na činjenicu da temperatura zraka u Hrvatskoj i dalje prati trend globalnog zatopljenja koje je vrlo vjerojatno, pretežito, posljedica povećanja koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi uslijed sagorijevanja fosilnih goriva u energetici, industriji, prometu i drugdje", zaključuje Državni hidrometeorološki zavod.

Također navodi kako analiza temperaturnih anomalija za prosinac 2011. pokazuje da su u cijeloj Hrvatskoj srednje mjesečne temperature zraka bile više od višegodišnjeg prosjeka (1961.-1990.).

Temperaturna odstupanja bila su u rasponu od 0.9 Celzijevih stupnjeva na Zavižanu do 3 Celzijeva stupnja u Senju i Varaždinu.

Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za prosinac 2011. godine opisane su sljedećim kategorijama: normalno (Zavižan), toplo (središnja i istočna Hrvatska, te dio južnog Jadrana), ekstremno toplo (Mali Lošinj) i vrlo toplo (većinom na srednjem i dijelu sjevernog Jadrana s pripadnim zaleđem, te dio sjeverozapadne Hrvatske).

Analiza količina oborine za prosinac 2011. godine, koje su izražene u postotku višegodišnjeg prosjeka (1961.-1990.) pokazuje da su količine oborine u unutrašnjosti Hrvatske uključujući i neke priobalne postaje (npr. Dubrovnik, Senj i Zadar) bile više od navedenog prosjeka, dok je na ostalim analiziranim postajama količina oborine bila ispod prosjeka.

Odstupanja za prosinac bila su u rasponu od 37 posto višegodišnjeg prosjeka za Poreč (26,5 milimetara) do 158 posto tog prosjeka za Ogulin (223,0 milimetra).

Oborinske prilike u Hrvatskoj za prosinac 2011. opisane su sljedećim kategorijama: sušno (Istra, Kvarner i okolica Splita), kišno (šire područje Zadra, dio sjevernog Jadrana s pripadnim zaleđem, te sjeveroistočni dio Hrvatske), dok je preostali dio Hrvatske svrstan u kategoriju normalno, navodi DHMZ.