Uz poruku - Ne dajmo zlu više priliku, preživjeli logoraši, državni vrh, brojna izaslanstva i građani danas su u Spomen području Jasenovac odali počast svim stradalima, njih više od 83 tisuće, u najvećem koncentracijskom logoru u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
"Na ovome mjestu dogodio se zločin, genocid, koji nikad neće prestati boljeti, koji nikada nećemo zaboraviti", poručio je predsjednik Republike Ivo Josipović podno spomenika "Cvijet" u sklopu obilježavanja 69. obljetnice proboja zatočenika iz jasenovačkog logora.
Na ovom mjestu strašne tragedije moramo iskreno zažaliti što se takav zločin dogodio u ime ideje stvaranja hrvatske države, naglasio je predsjednik.
"Oni koji su Hrvatsku željeli stvoriti zločinom i nacifašističkom idelogijom, nisu to mogli učiniti. Učinili su zlo drugima, ali i Hrvatskoj i hrvatskome narodu", kazao je Josipović podsjetiši da su u Jasenovcu bili zatvarani, mučeni i ubijani ljudi zbog toga što su bili "krive" nacionalnosti, vjere ili svjetonazora.
Naglasio je da je ogromna većina hrvatskog naroda u Drugom svjetskom ratu bila protiv ustaške politike i zločina te je sudjelovala u antifašističkom pokretu.
Upozorio je i da u vremenu društvenih kriza, kakvu živimo i danas, opasnosti isključenja, mržnje i netolerancije te zameci fašizma i drugih totalitarnih ideologija uvijek ostaju latentno prisutni. "Ne zaboravimo, teška gospodarska kriza majka je fašizma. Zločini počinjeni u Jasenovcu i drugim logorima u Europi podsjećaju na razorne potencijale totalitarizma koji i danas prepoznajemo u svijetu, u Europi, a i kod nas. I zato zlo treba i danas nazivati pravim imenom, valja mu se suprotstaviti i ponovno reći - nikad više!", poručio je.
Zajedništvo i odlučnost, naglašava, jedina su istinska snaga protiv novih Aushwitza, Jasenovca, Ovčara, Srebrenica i drugih stratišta, a "mi smo danas čuvari sjećanja na patnju ljudi koji ovdje počivaju". "Ali, zlo želi uništiti sjećanje. Želi ga uništiti lažima, negiranjem zločina, ali i prijetnjom i nasiljem", napominje Josipović navodeći da je Memorijalni centar Jasenovac jedina kulturna institucija koja je zbog prijetnji pod stalnom policijskom zaštitom.
"To govori da zlo nije nestalo, da je tu i vreba. Ne dajmo mu priliku!", poručio je predsjednik Republike.
Jasenovac mora biti štit protiv zla, naš zalog protiv mogućnosti da se njegove strahote ikad ponove, kazao je.
"Neka se danas svatko kome su ljudskost, ljubav i naša domovina Hrvatska u srcu, bez suvišnih računica, bez politike, bez prebrojavanja naših i njihovih, u dostojanstvenoj tišini, ovdje podno bijelog cvijeta boli, iskreno pokloni svim žrtvama Jasenovca", poručio je Josipović.
Premijer Zoran Milanović istaknuo je kako je jasenovačko spomen područje mjesto podsjećanja na zlo u čovjeku na koje se stalno treba vraćati "upravo zato što je toliko neugodno".
"Zločini ovdje nisu bili u ime naroda, jer ja pripadam tom narodu, i u moje ime ne dopuštam da ih je itko činio, nego u ime države koje nema u hrvatskom Ustavu, nikad je nije bilo i nikad je neće biti", naglasio je.
Za zločine koji su počinjeni u NDH nema opravdanja i njih se nikada neće moći racionalno objasniti, no oni su kod stotina tisuća ljudi probudili "onaj nerv pravde i čovječnosti da se pobune protiv toga", rekao je premijer.
"Kao predsjednik Vlade, kao Hrvat koji zna, osjeća i svjestan je što hrvatskom narodu znači njegova država, reći ću ovdje da cijena koju je jedan narod i nacija spremna platiti za državu ne smije biti u protivnosti sa svim načelima čovječnosti, a to je ta država bila. I zato se protiv nje pobunilo toliko Hrvata i onih koji su bili izravno proganjani samo zato jer su pripadali drugom plemenu, rasi, drugom rodu. To moramo cijelo vrijeme ponavljati, ponavljati svojoj djeci", poručio je.
Osvrnuo se i na one koji, kaže, i danas šire simpatije prema zločinu i zločincima kazavši kako "rade lošu stvar i bude u čovjeku opet ono zlo - i za to nema opravdanja".
A Hrvatska danas, članica EU, moderna, tradicionalna ali i liberalna država, koja potiče i razvija prava manjina, ta Hrvatska je jamac da se nikakvo zlo slično jasenovačkom više ne smije i ne može dogoditi, poručio je premijer Milanović.
Predsjednik Sabora Josip Leko ističe kako je Jasenovac mjesto opomene svakom čovjeku, mjesto na kojem se suočavamo sa silinom mržnje koja se iskazivala mučenjem, ubijanjem i stvaranjem logora. U Jasenovcu se, kaže, sastajemo kako bismo iskazali pijetet nevinim žrtvama, ali i solidarnost s onima koji i danas trpe zbog nasilja, diskriminacije i poniženja.
"Svaki režim koji svoju moć gradi na gaženju i gušenju ljudskih sloboda i prava zaslužuje najoštriju osudu, a ustaški režim bio je upravo takav - neslobodarski, režim bezobzirnog nasilja, strahovlade i ubijanja", naglašava Leko.
Upozorava i da je jasenovačko spomen područje trajna opomena da svatko može biti proglašen manje vrijednim, kao i jasenovačke žrtve, u slučaju da ponovno jednom pobijedi neka totalitarna ideologija koja počiva na nasilju, diskriminaciji i segregaciji.
A strahote Jasenovca nas pozivaju da više nikad ne dopustimo diskriminaciju i progone na temelju vjerskih, nacionalnih i ideloških ili drugih razloga, već se odlučno suprotstavimo svakoj politici mržnje i nejednakosti, poručio je.
Hrvatska je imala snage i odlučnosti preispitati vlastite političke korijene i učinili smo to demokratski, s nacionalnom sviješću i ponosom, ali i kritički i zbog toga se i možemo pokloniti i poklanjamo se žrtvama fašizma, obnavljamo spomenike na njih i čuvamo vlastitu antifašistčku povijest, a istodobno smo osudili komunističke zločine odmazde i represije i poklonili se žrtvama tih zločina, ističe predsjednik Sabora.
"Današnja demokratska, europska Hrvatska, izrasla je na vrijednostima antifašizma, na miru, slobodi, demokraciji i zaštiti ljudskih i manjinskih prava. To su trajne vrijednosti i na njima želimo dalje graditi budućnost, a da bismo u tom uspjeli zločine pamtimo i oštro osuđujemo, a njihove žrtve poštujemo i nikada ne zaboravljamo. To je vrijednost demokratske Hrvatske", poručio je Leko.
Nazočne je pozdravila predsjednica Upravnog vijeća Spomen područja Jasenovac Nataša Matušić, o strahotama logora govorio je preživjeli logoraš Milanko Čekić, a nakon molitve predstavnika vjerskih zajednica brojna izaslanstva položila su vijence i zapalila svijeće u spomen na više od 83 tisuće žrtava.
