Rezultati istraživanja su objavljeni u časopisu Cretaceous Research koja su proveli istraživači sa Royal Hollowayja, koji je dio Londonskog sveučilišta, te Prirodoslovnog muzeja u Chicagu.
Oni su dokazali da je tijekom geološkog razdoblja Krede (145-65 milijuna godina) pojava požara bila puno raširenija nego što se do sada mislilo.
Istraživači su pratili aktivnost požara u fosilnim zapisima kroz nastanak slojeva ugljena, nadopunjujući tako i globalnu bazu podataka za ovo geološko razdoblje.
"Ugljen je ostatak biljaka koje su bile žrtve požara i jednostavan je za očuvanje u fosilnim zapisima", objasnio je profesor Andrew C.Scott, voditelj projekta iz odjela Znanosti o Zemlji sa Royal Hollowaya.
Ovo je bilo razdoblje tzv. 'stakleničkog svijeta' u kojem su globalne temperature bile više nego što je slučaj danas.
Glavni krivac ovih velikih požara bili su udari munje, a također je značajno za napomenuti da je razina kisika u atmosferi tada bila znatno viša, što je pridonijelo raširenosti požara i činjenici da su biljke sa višim udjelom vode mogle lakše gorjeti nego što mogu danas. Učestalost požara tijekom Krede stvorio bi znatno nepovoljniji okoliš.
"Do sada su u razmatranje vrlo malo uzimani u obzir aspekti požara i njihov utjecaj na okoliš, ne samo kroz uništenje vegetacije, nego također i kroz pogodovanje procesima erozije te pojave poplava koje su se javljale nakon oluja", ističe prof. Scott.
Ovi događaji mogu dati uvid u to koliko povećanje broja požara danas može imati utjecaja na svijet u kojem živimo.