Allianz je objavio peto Izvješće o globalnom bogatstvu (Global Wealth Report), koje detaljno analizira situaciju vezanu uz imovinu i dugove privatnih kućanstava u više od 50 zemalja. Prema Izvješću, globalna bruto financijska imovina privatnih kućanstava porasla je za 9,9 posto u 2013. godini, što je najviša stopa rasta od 2003. To je ukupnu globalnu financijsku imovinu dovelo do nove rekordne razine od 118 bilijuna eura.
Pokretač rasta globalnog bogatstva bio je izniman rast na burzama u Japanu, SAD-u i Europi: imovina u obliku vrijednosnica porasla je za 16,5 posto – čak i više nego u godinama neposredno prije financijske krize. Međutim, to nije dokaz iznenadne, ponovno otkrivene strasti za dionicama među štedišama. SAD su jedina zemlja u kojoj je značajna količina svježih sredstava uložena u dionice ili druge vrijednosnice. Europljani su posebice nastavili izvlačiti svoj novac iz ove vrste imovine.
U Hrvatskoj je prošle godine bruto financijska imovina porasla za 5,4 posto – manje od regionalnog prosjeka, uključujući zemlje izvan EU-a. Od 2007., posljednje godine prije krize, rast je u Hrvatskoj dosegnuo 19 posto, što je niže od prosjeka svih istočnoeuropskih zemalja članica EU-a koji je iznosio 33 posto.
Uz porast od oko 12 posto, imovina u policama osiguranja i mirovinskoj štednji ostvarila je najvišu stopu rasta od svih razreda imovine u 2013. godini. Njezin udio u portfelju imovine više se nego utrostručio tijekom proteklog desetljeća te se krajem prošle godine povećao na čak 22 posto.
Međutim, većina privatnih ušteđevina u Hrvatskoj još se uvijek drži u bankovnim depozitima (gotovo 58 posto), koji su porasli za gotovo 4 posto tijekom prošle godine. Samo manji udio svog financijskog bogatstva Hrvatska kućanstva uložila su u vrijednosnice (oko 17 posto).
Nije samo imovina ostvarila snažan rast diljem svijeta u 2013. godini; rast duga (uključujući hipotekarni dug) također je ubacio u višu brzinu. S 3,6 posto, rast duga lani je bio brži nego u bilo kojoj drugoj godini od početka krize.
Ipak, globalni omjer duga, tj. osobni dugovi mjereni kao postotak nominalnog gospodarskog proizvoda, ponovno su ostvarili blagi pad prošle godine, za pola postotnog boda, na 65,1 posto. Pad u omjeru duga od 2009. godine iznosi 6,4 postotna boda.
Međutim, ovo razduživanje može se isključivo pripisati razvijenim zemljama, prvenstveno SAD-u, u kojem je omjer srezan za 15,5 postotnih bodova tijekom protekle četiri godine. S druge strane, na tržištima u razvoju, teret dugova raste više ili manje kontinuirano, također i u odnosu na gospodarski proizvod.
U regiji istočne Europe kao cjelini, osobni dug porastao je za 13,2 posto u 2013. godini, na 760 milijardi eura, iako se ovaj porast tijekom proteklih godina može isključivo pripisati zemljama koje nisu članice EU-a, osobito Rusiji i Turskoj. U zemljama koje su dio EU-a, rast duga dosegnuo je prividni zastoj.
Hrvatska kućanstva čak su smanjila svoje obveze za ukupno 3 posto tijekom protekle dvije godine. Ipak, na kraju 2013. godine, dug od 4.140 eura po stanovniku bio je gotovo 24 posto viši od prosjeka svih istočnoeuropskih zemalja članica EU-a.
Unatoč snažnom rastu kredita u prošlosti, ne postoji regija u kojoj je omjer duga i opće ekonomske aktivnosti toliko nizak kao u istočnoj Europi: krajem 2013. godine, omjer regionalnog duga iznosio je 22,6 posto; u zemljama regije koje su članice EU-a omjer je bio mnogo viši – prosječno 34 posto, no još je uvijek bio ispod 50 posto koliko iznosi za sve analizirane zemlje; u Hrvatskoj je iznosio 41,2 posto.
To znači da je globalna neto financijska imovina (bruto financijska imovina umanjena za obveze) zapravo ostvarila dvoznamenkasti rast od 12,4 posto u 2013. godini. Na rang listi najbogatijih zemalja (neto financijska imovina po stanovniku; vidi tablicu na kraju), neke zemlje zamijenile su mjesta prvenstveno zbog učinaka deviznog tečaja. Npr. Japan je pao za dva mjesta. Švicarska nastavlja biti na vrhu tablice s jasnim vodstvom ispred SAD-a.
U globalnoj usporedbi, Hrvatska je zauzela 31. mjesto na kraju 2013. godine, s prosječnom neto financijskom imovinom po stanovniku od ukupno 7.150 eura, a unutar istočne Europe nalazi se na 4. mjestu (iza Slovenije, Češke i Mađarske).
