U Hrvatskoj štedi gotovo 80 posto građana koji prosječno mjesečno "na stranu" stavljaju 452 kune. Rezultat je to istraživanja agencije IMAS koja ga je na traženje Erste grupe provela u kolovozu na 500 ispitanika.
Velika većina građana, njih 90 posto, kao glavni motiv štednje navodi potrebu stvaranja financijskog zaleđa u slučaju iznenadnih situacija, a potom i potrebe manje ili veće kupnje, odnosno renoviranja (29 posto), te stvaranje zaliha za "stare dane" (24 posto). Iako građani u dobi između 30 i 49 godina u prosjeku uštede najviše, 548 kuna mjesečno, njih samo 27 posto zadovoljno je ušteđenim iznosom. Oni mlađi, u dobi između 15 i 29 godina, prosječno mjesečno štede 391 kunu, a stariji od 50 godina 395 kune, te ih je više od trećine zadovoljno ušteđenim iznosom.
Štedi se više nego lani
Kad usporedimo zemlje srednje i istočne Europe, odnosno iznose koje štediše u tim zemljama mjesečno izdvajaju za te potrebe, Austrija prednjači. Austrijanci tako prosječno izdvajaju 201 euro, a slijede ih Slovaci s prosječnim iznosom štednje od 94 eura te Česi sa 76 eura. Iza Hrvata, koji mjesečno prosječno uštede oko 60 eura, nalaze se još Mađari (47 eura), Rumunji (41 eura) i Srbi (35 eura).
Imate na stednji 10.000 kuna? Evo koliko ce vam drzava za to uzimati
Prosječni ušteđeni iznosi povećali su se u odnosu na prošlu godinu u svim zemljama, osim u Slovačkoj i Mađarskoj (-2 eura), a i ovog puta prednjače Austrijanci s 13 eura većim prosječnim iznosom štednje.
Klasična štednja još uvijek vlada
Najveći broj ljudi odlučuje se na klasičnu štednju, njih 41 posto a potom slijede životna osiguranja, stambene štedionice, investicijski fondovi i dobrovoljna mirovinska štednja. Općenito, muškarci su skloniji klasičnoj štednji od žena, dok se žene češće od muškaraca odlučuju za stambenu štednju i životna osiguranja.
Također, istraživanje pokazuje da se kontinuirano smanjuje postotak građana koji ušteđeni novac drži u kući. Ove godine taj udio iznosi tek 17 posto.