Većinom glasova, Hrvatski sabor je 29. srpnja 1993. odlučio da se nova hrvatska valuta zove kuna i da se dijeli na sto lipa.
Tijekom 1993. održan je natječaj za dizajn kovanog novca kuna i lipa. Na natječaj je pozvano sedam potencijalnih autora i izabrano je rješenje Kuzme Kovačića prema kojem su i izrađene kovanice kakve danas poznajemo.
Naziv kuna za trajnu hrvatsku valutu odabran je zbog značajne uloge kunina krzna u monetarnoj i fiskalnoj povijesti Hrvatske.
Hrvatski novčarski zavod, koji je u državnom vlasništvu, proizvodi samo kovanice, a sve se istale novčanice uvoze, dakle kune se ne tiskaju u Hrvatskoj. Ako bacite pogled na sitna slova kada novčanicu okrenete okomite na njima piše: Gieseke&Devrient, Germany, ili Oebs, Austria.
U povodu 20. obljetnice uvođenja kune kao novčane jedinice RH središnja banka izdaje komplet prigodnih optjecajnih novčanica od 20 i 10 kuna, koji je pušten u prodaju jučer, u tiraži do 40.000 komada. Ova obljetnica bit će obilježena i puštanjem u optjecaj novčanice od 20 kuna s oznakom izdanja 30. svibnja 2014.
