Poruka je to s konferencije čija je tema bila "Suradnja Vlade Republike Hrvatske i gospodarstva - Zajedničkim naporima do izlaska iz krize", a koja se u srijedu održala u hotelu Westin.
"Red, rad i disciplina, red i disciplina i porezni prihod da, ali znate gdje je najveći red? U mrtvačnici. Savršen je red. Dakle, treba imati mjeru i ja se ovdje zalažem za mjeru. Što se Vlade tiče, jasna je poruka - poslodavci i hrvatsko gospodarstvo u cjelini, naravno i sindikati, u segmentu pokretanja su naši partneri", kazao je Čačić.
HUP podržava Vladu
"Činjenica je da ljudi očekuju promjene od danas do sutra, ali činjenica je i da smo mi u kampanji govorili kako je to nemoguće", dodao je Čačić, zaključivši da se bez samopouzdanja i optimizma ništa ne može.
Poslodavci su spremni za konstruktivnu suradnju s Vladom koja je, kazao je šef HUP-a Ivan Miloloža, cijelo ovo vrijeme imala njihovu podršku. Uvođenju reda se ne protive, dapače, ono će pomoći najviše njima.
"Mi smo ti koji želimo da u ovoj zemlji bude velika sramota, ali i zakonska odgovornost neplaćanje poreza. Ne samo poreza, nego i, ja bih to stavio u istu kategoriju, svih drugih subjekata na koje se to odnosi", istaknuo je Miloloža.
Mudrinić oštro po Vladi
Ivica Mudrinić je pak upozorio da se blokira svaka inicijativa, a onda se čudimo padu BDP-a i rastu nezaposlenosti.
"Poduzetnici se svako jutro bude, moraju proizvesti, prodati i naplatiti, osigurati plaće, a to nisu u stanju zbog nelikvidnosti i visokog troška države", rekao je Mudrinić. Situacija nije bezizlazna, no nužno je omogućiti uvjete za stvaranje novih vrijednosti. Na Vladi je da djeluje brže i efikasnije.
"Ako treba razvlastiti neku razinu lokalne samouprave, pod uvjetom da to nije protuustavno, napravimo to posebnim zakonom, potpuno transparentno s ciljem da se realizira 1, 2, 5 ili 15 projekata", predlaožio je Mudrinić.
Na tragu zajedništva, u HUP-u su podržali ključne Čačićeve projekte Plomin i Ombla, unatoč protivljenju eko-udruga, a on je za kraj rujna najavio definirati 45 ponuđača za Plomin. Do listopada bi trebao krenuti i prvi val javno privatnog partnerstva, 2 milijarde kuna, a uskoro i potpisi ugovora za šest manjih projekata energetske učinkovitosti.
