U anketi koju je proveo list Business, sudjelovali su RBA, OTP, Société Générale - Splitska banka, Erste banka i Zagrebačka banka, a nijedna od njih pet nije najavila ponovno uvođenje kunskih stambenih kredita u bližoj budućnosti. Ostale domaće veće banke pak nisu ni odgovorile na novinarski upit lista.
"Bankama se vjerojatno nije isplatilo održavati kunske kredite jer dulje vremena nije bilo potražnje", objasnio je direktor Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček. Naime, prosječna kamatna stopa na dugoročne kunske kredite s valutnom klauzulom stanovništvu iznosila je u siječnju 8,06 posto, a ona koja se odnosila na stambene kredite bila je na razini od 6,02 posto.
SDP-ov saborski zastupnik Slavko Linić pak smatra da se banke kreditima uz valutnu klauzulu i stranim valutama štite od potencijalnih gubitaka koje bi donijele promjene u tečaju, a o kojima se u posljednje vrijeme često razgovaralo. Naime, ako bi pala vrijednost kunskih kredita, a banke morale isplatiti štednju u devizama na koju otpada većina od ukupnih depozita stanovništva, to bi negativno utjecalo na njihovo poslovanje, a banke nisu spremne na takve udare, kazao je Linić.
Glavni ekonomist Hypo Alpe-Adria-Banke Hrvoje Stojić razloge u spremnosti banaka za kratkoročnijim kreditiranjem u kunama vidi u činjenici da kratkoročne kunske likvidnosti ima u izobilju, a dugoročno je situacija drukčija. On smatra da dugoročnih kunskih izvora nema otkad je prevladala stroža praksa upravljanja rizicima, a banke su se prilagodile i euroizaciji izvora sredstava.
"I kad je bilo kunskih kredita, upravljanje rizikom bilo je labavije nego danas", komentirao je Stojić za Business.
Vezani članci:
arti-201101030717006 arti-201103010253006 arti-201101190366006 arti-201101210110006 arti-201101260040006