Iako tečaj švicarca pada od četvrtka, još je oko pedeset posto veći od onoga u vrijeme podizanja kredita pa je to mala utjeha za prezadužene građane kojima rate gutaju čitave plaće.
"Evo, ovo je ono što su banke davale građanima kada su se raspitivali o stambenom kreditu. Kad god pogledamo u ovaj papir, zaboli nas jer ne možemo vjerovati kako su nas prevarili. Reklamirali su da je to najsigurnija valuta, nigdje ne spominju nikakav rizik, a sada smo uništeni, financijski i psihički, dogodio nam se užas koji nismo očekivali", u jednom su dahu Glasu Istre ispričali supružnici Gordana i Senad Mašinović iz Pule pokazujući novinarima dokument banke iz 2007. godine na kojem je jasno istaknuta niska rizičnost kredita u švicarcima.
Bake nam žele uzeti sve
Kad su se 2005. godine odlučili zadužiti radi kupnje stana, banka ovoj pulskoj obitelji nije odobrila kredit u eurima zbog nedovoljnog prosjeka plaća, već su im ponudili švicarce uz soluciju kredita za mlade. Prva je rata iznosila oko 2.400 kuna, što im je bilo prihvatljivo, ali već nakon šest mjeseci povećana je i nastavila rasti. Sada, šest godina kasnije, prelazi 5.000 kuna.
Da stvar bude gora, suprug Senad je prije nekoliko dana proglašen tehnološkim viškom i ostao je bez posla, a već mu je prethodno plaća smanjena na minimalac. Čitava obitelj Mašinović, koju čine i dvije školarke, djevojčice od 12 i sedam i pol godina, sad žive od nevelike plaće supruge Gordane, koja radi kao prodavačica. Bez pomoći obitelji ne bi imali novca za osnovne životne potrebe.
Mašinovići su zatražili moratorij na otplatu kredita na rok od šest mjeseci, iako su svjesni da time još više gube jer se je glavnica automatski povećala za tri posto. Najviše ih boli kad vide da su im djeca, premda mala, svega svjesna te da su u strahu od budućnosti.
Kredit od 550.000 kuna digli su na 30 godina te kupili stan na Vidikovcu od 60 četvornih metara. Danas im dug prelazi 700.000 kuna, a istovremeno je cijena nekretnina drastično pala.
"Bankama nije u interesu uzeti nam stan, već nam žele uzeti sve. Nekretninu prodaju nekom svom prijatelju za minimalan iznos, tako da građanima ostaje što veći iznos za povrat. U klopci smo, ne vidimo izlaz", kažu supružnici Mašinović. Pitaju se nije li osiromašivanje i bacanje u dug više od sto tisuća građana planski osmišljeno, a ne tek slučajni događaj.
Završit ćemo u Vrapču!
S obitelji Mašinović složio se i njihov sugrađanin koji se također zajedno sa svojom obitelji našao u raljama švicarca. Umjesto da nakon čitavog radnog vijeka u miru dočeka penziju, a svojem 12-godišnjem sinu omogući dostojan život i u nasljedstvo stan, Zagrepčanin s pulskom adresom, 64-godišnji Kolja Dabić, mogao bi ostati bez svega.
Stambeni kredit Dabić je podigao 2007., nakon sedam godina podstanarstva po Puli, ne bi li zajedno sa suprugom, rodom iz Rusije, gdje je prethodno radio, kupio apartman od niti 40 kvadrata u Pješčanoj Uvali.
"Nisam želio podići kredit u švicarcima, ali u banci su inzistirali i uvjeravali me da je najbolji pa sam pristao. S obzirom na moje godine rata mi je bila prilično velika, 3.700 kuna. Međutim, znate kako je živjeti u podstanarstvu, plaćate najam 200-250 eura, a možete svaki čas završiti na ulici. To nije život, pogotovo kad imate dijete", kazao je Dabić, koji tada nije ni slutio da će mu rata kredita narasti na enormnih 7.000 kuna!
U međuvremenu je kockarnica u kojoj je Dabić bio zaposlen upala u probleme, pa je u studenome prošle godine ostao bez posla. Trenutno radi putem ugovora o djelu u jednom noćnom klubu za 3.000 kuna. Supruga mu je zaposlena u agenciji za nekretnine i, ako ništa ne proda, ona je na minimalcu.
"Da jedemo samo kupus i krumpir, bez mesa, ne bi nam ostalo dovoljno novca jer moraju se i režije platiti. Najteže mi je kad vidim sina da plače zbog svega što nam se dogodilo, to mi je najveća tragedija", kaže Dabić.
"Ne znam kakva nas budućnost čeka, mi ćemo završiti u Vrapču, a naše dijete kod socijalne službe", očajan je Dabić, koji zbog problema s francima noćima ne spava jer ga more svakakve misli. Revoltiran je načinom funkcioniranja hrvatske države, koja uopće ne štiti građane, već predlaže, kaže, ono što bankama odgovara.
Vezani članci:
arti-201108150040006 arti-201108150295006 arti-201108160537006 arti-201108080210006
