Rast plasmana banaka zabilježen je u sektoru poduzeća te u nešto manjoj mjeri kod ostalih bankarskih i nebankarskih financijskih institucija, ali se smanjilo efektivno stanje kredita odobrenih stanovništvu. Na kraju svibnja ukupni su plasmani iznosili 254,3 milijarde kuna, što znači da je na godišnjoj razini njihov nominalni rast iznosio 7,7 posto.
Ipak, zbog promjena tečaja, efektivno je taj rast ostao umjeren na 4,1 posto. Plasmani su u svibnju ostvarili nominalni rast od čak 4,1 milijardu kuna ili 1,6 posto. Ako se iz toga isključi utjecaj tečajnih promjena, odnosno deprecijacija kune prema euru te prema švicarskom franku, plasmani su u svibnju povećani za samo oko 400 milijuna kuna ili 0,1 posto.
Na kraju svibnja ukupni krediti stanovništvu iznosili su 128,3 milijarde kuna, u čemu su s oko 46 posto ili 58,8 milijardi kuna zastupljeni stambeni krediti. Na godišnjoj razini bilježi se nominalni rast kredita stanovništvu za 4,4 posto, ali bez utjecaja tečaja.
Plasmani banaka središnjoj državi u svibnju su se blago povećali zbog rasta kredita banaka. Depoziti države su se pak nastavili smanjivati, i to isključivo zbog trošenja sredstava države na računu kod središnje banke.
Vezani članak:
arti-201107250045006
