Bez suglasnosti dužnika-ovršenika, Fina može provesti ovrhu na svim njegovim računima, uključujući i oročena sredstva u svim bankama koje identificira prema OIB-u građana.
No, prema Ovršnom zakonu, postoje izuzeci kad Fina ne smije provesti ovrhu. Kako su objasnili za Danas.hr, ovrhu ne smiju provesti nad sljedećim novčanim sredstvima:
"Primanjima po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti, naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, primanjima po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskome osiguranju, primanjima po osnovi socijalne skrbi, primanja na osnovi privremene nezaposlenosti, primanjima po osnovi dječjega doplatka, primanjima po osnovi stipendije i pomoći učenicima i studentima, naknadama za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja, te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika i imanjima po osnovi odličja i priznanja".
Iako su novčane naknade za nezaposlene među izuzecima, ipak se u praksi već događalo da banka "sjedne" i na ta primanja.
Kako se to ne bi događalo, Fina je preko Zavoda za zapošljavanje poslala obavijest nezaposlenima koji primaju novčanu naknadu s burze, a protiv kojih se vodi ovršni postupak, kojom im daje upute što moraju poduzeti da im ta primanja budu izuzeta od ovrhe i da njima mogu slobodno raspolagati.
Dužnik (ovršenik) treba ispuniti obrazac Obavijest o primanjima, naknadama i iznosima koji su izuzeti od ovrhe. Potpisani obrazac treba dostaviti u Fininu poslovnicu, osobno ili poštom, a nakon čega financijska agencija obavještava banku, koja potom otvara poseban račun za ta sredstva i ovršenik može njima raspolagati
Kada prestanu postojati razlozi za postojanje posebnog računa ovršenika, banka će po nalogu Fine preostala sredstva isplatiti ovršeniku i zatvoriti poseban račun, piše Pametna kuna.
Poslodavac koji zaposleniku u cijelosti isplati plaću unatoč ovršnom nalogu morat će njegov dug platiti sam i uz to riskirati kaznu koja može biti i zatvorska.
Poslodavac koji, ako se ne ponaša upravo onako kako Ovršni zakon propisuje, dolazi u situaciju da mora odgovarati vjerovniku, i to tako da i protiv svoje volje postaje svojevrsnim jamcem. Na tu se problematiku odnosi mnogo članaka Ovršnog zakona (najvažniji su 92., 112., 116., 123., 124.) koje bi svaki poslodavac morao znati jer su zapriječene prilično velike kazne, i novčane (fizičkim osobama do 5.000 kuna, a pravnoj do 20.000 kuna) i zatvorske (do tri mjeseca; istoj se osobi može izreći više zatvorskih kazni za različita kažnjiva djela, ali zbroj kazni u istom postupku ne smije prijeći šest mjeseci), piše Liderpress.
Vezani članci:
arti-201102080024006 arti-201101050311006 arti-201102010212006
