Riječ je o mjerama iz novog Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog kruga o kojem će najesen u hitnom postupku odlučivati saborski zastupnici, a danas o njemu raspravlja Vlada.
Posebne mjere planiraju se i za radno-intenzivne djelatnosti, odnosno djelatnosti u kojima će se otvarati 100, 300, 500 i više novih radnih mjesta. Iznosi potpora za kreiranje novih radnih mjesta u radno-intenzivnim industrijama uvećavat će se za 25, 50 i 100 posto.
Nova radna oslobađaju od poreza na dobit
Za investicije od jednog do tri milijuna eura stopa poreza na dobit umanjivat će se 75 posto, također u desetogodišnjem razdoblju pod uvjetom da investitor otvori najmanje 10 novi radnih mjesta. Za investicije do milijun eura porez na dobit umanjit će se u desetogodišnjem razdoblju za 50 posto. Takav investitor mora otvoriti najmanje pet novih radnih mjesta povezanih s investicijom. No, smanje li poduzetnici koji koriste poticaje broj obaveznih novih radnih mjesta, morat će platiti porez na dobit u punom iznosu, uvećan za iznos zakonske zatezne kamate, i to za čitavo razdoblje za koje mu je porezna povlastica odobrena, piše Novi list.
Investitoru će se porezni poticaji moći odobriti i bez otvaranja novih radnih mjesta, ali uz uvjet da provodi modernizaciju tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili pogona, uz uvjet da očuva jednak broj radnih mjesta.
Od tri do devet tisuća eura po novozaposlenom
Zakon predviđa i dodatne poticaje poduzećima koja zaposle nove radnike. Ti će poticaji iznositi od tri do devet tisuća eura po novozaposlenom radniku, pri čemu će maksimalnih devet tisuća bespovratnih eura moći dobiti poduzeća koja ulažu u županije u kojima je registrirana nezaposlenost iznad 20 posto.
Lani je tako visoka nezaposlenost zabilježena u 12 županija. Poduzeća koja dobiju poticaje za radna mjesta obavezna su ih čuvati pet godina. U protivnom poticaje uvećane za kamate moraju vratiti, kao i u slučaju sredstava za usavršavanje.
Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo poduzetništva i obrta za poticanje investicija u ovoj godini imaju osiguranih 15 milijuna kuna, a nakon ulaska Hrvatske u EU poticajna sredstva povlačila bi se i iz strukturnih fondova.
