Istraživanje troškova života koje provodi Mercers obuhvaća 200 proizvoda ili usluga, uključujući stanovanje, prijevoz, hranu, odjeću, kućne potrepštine i zabavu. New York je uzet kao baza za formiranje samog indeksa, a cijene se preračunate u dolare.
Sudeći prema usporedbi cijena odabranih proizvoda i usluga pretvorenih u funte, kako donosi britanski Guardian, Zagreb je konkurentan jedino po cijeni karte za kino. Ona je upola jeftinija nego u vodećim svjetskim gradovima, a oko 30 posto niža nego u Varšavi ili Pragu.
Po cijeni najma stana Zagreb je sličan glavnim gradovima Češke i Poljske, ali od njih ima znatno skuplju hranu i piće. Kako bilo, ispada da je Zagreb skup grad i njegovi stanovnici s nekoliko puta manjom plaćom kupuju proizvode koji su po cijeni bliže onima u velikim europskim gradovima, nego u gradovima iz regije.
Ne čudi što je Zagreb skuplji od nekih gradova iz okruženja, ali je neobično da ima cijene mnogo veće od Ljubljane.
"Općenito, što je zemlja bogatija, to je i skuplja jer sve ovisi o cijeni radne snage koja je u razvijenijim zemljama veća, a to znači i platežno sposobna potražnja. Unutar toga, naravno, ima mnogo specifičnosti, poput visine porezne opterećenosti ili tržišne konkurentnosti", objasnio je za Jutarnji listDanijel Nestić s Ekonomskog instituta.
Zagreb je puno veći, pa je veći i pritisak na gradsku infrastrukturu, ističe Nestić. Dodaje da je u Zagrebu veće i ukupno porezno opterećenje, od raznih komunalija, vode, struje, rente za turizam, pa na koncu i sam PDV. U Sloveniji je, primjerice, opća stopa PDV-a 20 posto, a u Hrvatskoj 23 posto.
Zagreb i Ljubljana nisu jedino "iznenađenje" na Mercerovoj rang-listi. Primjerice, tako je u nekim afričkim gradovima cijena svakodnevnog života iznimno visoka, osobito hrana i smještaj. To potvrđuje i sama lista prema kojoj je trenutačno najskuplji grad na svijetu, ispred japanskog Tokija, Luanda iz Angole, a na visokom trećem mjestu je glavni grad Čada N’Djamen. Na četvrtom je mjestu Moskva, a na petom Ženeva.
Riječ je o najobuhvatnijem istraživanju troškova života na svijetu, a njegovi se rezultati koriste kao pomoć međunarodnim tvrtkama i vladama da utvrde troškove za svoje zaposlenike koje šalju u druge zemlje.
Prethodni članci:
arti-201006280484006 arti-201004220138006
