U nedostatku konkretnih mjera koje bi u gospodarskoj krizi pomogle privatnom sektoru i neprovođenju strukturnih reformi, očito je da premijerka Jadranka Kosor u mađarskom modelu oporezivanja banaka vidi spas za punjenje držane blagajne.
Komentirajući najave u medijima da će ovoga tjedna razgovarati s bankarima i predložiti im da smanje kamate, Kosor kaže da u javnosti nije detaljno govorila o tome što će Vlada konkretno predložiti bankarima. No, poručila je da od njih očekuje da snose dio tereta gospodarske krize.
Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, kaže da su mjere mađarske vlade rezultirale kratkim pozitivnim efektom, ali da one dugoročno koče rast i oporavak gospodarstva.
"Sa strane politike takve su mjere jednostavnije, ali s ekonomske strane to nije ispravan put. Dio uvedenog nameta snosile bi banke, a dio klijenti. Zaustavljen bi bio trend smanjivanja kamatnih stopa kakav je bio tijekom 2010., a moguće je da bi se neke banke odlučile za podizanje kamatnih stopa rizičnijim klijentima", kaže Šantić.
Takve Vladine mjere, upozorava Šantić, u konačnici bi dovele do odljeva stranog kapitala iz Hrvatske, stvorile bi pritisak na tečaj i moguće dovele do deprecijacije kune.
"Ovakav potez smanjio bi kreditnu aktivnost banaka, što bi usporilo oporavak cjelokupnog gospodarstva, ali i odgodilo investicijski ciklus u realnom gospodarstvu pred ulazak Hrvatske u EU. Izvjesno je da bi doveo i do snažnijih pritisaka na rast inozemnog duga privatnog sektora te povećanja ranjivosti hrvatskog gospodarstva. Međutim, najviše bojazni izazivaju moguće negativne implikacije ovakvog poteza na makroekonomsku stabilnost, odnosno prvenstveno utjecaji na tečajna kretanja."
"Naime, uvođenje posebnog poreza rezultiralo bi i dodatnim odljevom kapitala iz Hrvatske, a ne smijemo zaboraviti niti činjenicu da se već priljev stranih ulaganja smanjuje i rast inozemne pasive banaka usporava uslijed puno sporijeg oporavka domaćeg gospodarstva od zemalja u okruženju", zaključuje Šantić.
Vladina politika kriva je za visoke kamate
Branko Grčić, ekonomski strateg SDP-a, smatra da takav potez Vlade ne bi bio dobar jer je to pritisak na financijski sektor da ograniči cijenu svojih usluga, što, kaže, nije normalno ponašanje u poslovnom svijetu.
"Drugo je, i još važnije, što je Vlada u velikoj mjeri kriva za visoke kamate zbog visokog rizika zaduživanja, koji se prelijeva i na stanovništvo. Na smanjenje premije visokog rizika treba utjecati Vlada gospodarskom politikom, koja će zaustaviti daljnji rast javnog duga i time poslati pozitivan signal financijskom sektoru da je zemlja na putu gospodarskog oporavka, a što bi se reflektiralo i na smanjenje kamata", kaže Grčić.
Drago Jakovčević, s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, smatra da banke u Hrvatskoj imaju prostora za snižavanje kamata.
Kaže da je očito da su hrvatskoj Vladi uzor kolege iz Mađarske čiji su potezi imali pozitivan financijski efekt na državne financije, a kakav će biti dugoročni učinak na gospodarstvo tek će se vidjeti.
Uskoro bi se trebalo znati kako će to premijerka Kosor pokušati bankare natjerati da snose teret krize. No, s obzirom na iskustvo od prošlog ljeta, kada su razgovori s bankarima bili uzaludni, i zadnju poruku Hrvatske udruge banaka – 'da su kamate u Hrvatskoj vrlo povoljne, pa čak i manje nego što bi trebale biti', te prijetnju koja se pojavila u nekim medijima da će napustiti Hrvatsku uvede li se porez, posve je izgledno da se banke profita u korist države neće odreći.
Vezani članci:
arti-201102150170006 arti-201102130278006 arti-201102140562006 arti-201102140709006
